Stripom protiv tišine

Iva Plejić Brnčić
ivaplejic@gmail.com

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Milkica Ursa
milkica.ursa@kgz.hr

Knjižnica Božidara Adžije, Knjižnice grada Zagreba

Knjižnica kao javna kulturna ustanova kontinuirano svojim radom potiče na čitanje korisnike svih društvenih skupina. Jedan od poticaja na čitanje bila je i postavljena izložba Stripom protiv tišine – poticaj na čitanje (na)gluhih osoba s predavanjem Teorija stripa u Knjižnici Božidara Adžije. Cilj je bio stripom odgovoriti na potrebe čitanja (na)gluhih osoba jer se pokazalo da njima crteži upotpunjuju riječi te na taj način šire obrazovnu i kulturnu sliku, a čitanje postaje važan instrument kojim gluhi i nagluhi povećavaju svoju uključenost i funkcioniranje u društvu. Stoga je postavljen knjižni izlog sa stripovima iz područja teorije stripa, s edukativnim, zabavnim stripovima te grafičkim romanima i, popratno, PowerPoint prezentacijom koja je pratila projekt namijenjen (na)gluhima udruge Zaželi – „Zaželi: Stopama hrvatske književnosti“. 

Projekt „Zaželi: Stopama hrvatske književnosti“ osmislila je (gluha) knjižničarka Iva Plejić Brnčić iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a postavljanje knjižnog izloga, prezentacije i predavanja u suautorstvu su s knjižničarkom Milkicom Ursom iz Knjižnice Božidara Adžije. Kulturni programi u Republici Hrvatskoj nedovoljno su prilagođeni gluhim i nagluhim osobama te one gube interes za kulturne sadržaje i postaju još više društveno izoliranije. Ovaj projekt nadopunjava nedostatke – primjerice, osnovan je književni klub za (na)gluhe, organizirani su interpretacijski razgledi po Zagrebu vezani uz hrvatsku književnost i spomenike književnika, objavljuju se književni radovi (na)gluhih autora i sl.

Izložba se mogla pogledati od 15. veljače do 15. ožujka 2023. godine u studijskom prostoru Knjižnice, a posljednji dan izložbe održano je predavanje Tomislava Čegira u studijskoj čitaonici. Govorilo se o stripu jer su gluhe i nagluhe osobe vizualno orijentirane, gluha i nagluha djeca oslanjaju se na slike, pa je strip kao medij najprilagođeniji za poticanje čitanja. Nije „zatrpan“ tekstom, prema riječima stripaša Čegira, što slabe čitače odbija od čitanja, jer i tijekom školovanja ostaju zakinuti za velik broj sadržaja zbog nečujnosti i nemogućnosti potpunog praćenja nastave.

Usavršavanjem vještine čitanja (na)gluhe osobe znatno dižu razinu poznavanja hrvatskoga jezika, obogaćuju vokabular, što vodi i povećanju opsega drugih znanja koja zaostaju kod formalnog obrazovanja.

Stripovi i grafički romani mogu imati veliku ulogu u opismenjavanju, pa ih se počelo koristiti kao jedan od alata za poboljšanje vještina pismenosti, i to ne samo kod djece (jer ih stripovi jako privlače) nego i kod odraslih. Čitatelji početnici mogu mnogo više uživati u čitanju uživljavanjem u svijet koji je bogatiji emocijama, akcijama i detaljima nego „tipična” knjiga.

Autor knjiga „Strip – umjetnost slaganja“ i „Otkrivanje stripa“, Tomislav Čegir, vrsni poznavatelj hrvatske stripologije i dugogodišnji iskusni nastavnik u osnovnoj školi, između ostaloga, podsjetio je otkud naziv „žuti tisak“ (izvorno je označavao časopise koji tiskaju stripove s određenim karakterom). Tako je povijest stripa i dan-danas svojevrsna „tabu“ tema te je važno razbiti predrasude o stripu i naglašavati njegovu edukativnoj svrhu.

Svijet stripova ne čine samo tzv. superjunaci već taj svijet nudi i bezbroj drugih tema koje svakoga mogu pridobiti prema osobnim afinitetima. Sa svojim vizualnim prikazima i fokusom na zaplet i likove, stripovi su često i znatno privlačniji od drugih književnih medija, zbog lakše vizualizacije priče. Dijalozi u stripu proširuju vokabular, a ilustrativne podrške (npr. preko izraza lica likova) pomažu lakšem usvajanju pravog značenja izraza. Time se jačaju jezične kompetencije, čak više nego kod tekstualnih djela.

Stripovi su dobri alati i za podučavanje, pogotovo kod ponekog zahtjevnijeg ili dosadnijeg gradiva u određenim područjima prirodnih, tehničkih i društvenih znanosti jer zahtijevaju od čitatelja ne samo pasivno primanje informacija već i interakciju s tekstom i slikama kako bi shvatili značenje, što je ključ razumijevanja. Stripovi tako postaju odskočna daska i za razumijevanje težih tekstova, a ujedno su zanimljiv i motivirajući materijal kao vizualna potpora učenju. Spajanje vizualnog i tekstualnog sadržaja dovodi i do boljeg pamćenja i učenja. Uz vizualnu pismenost bolje se pamti nego uz čitanje samo teksta ili uz gledanje samo slika. Strip je naposljetku i instrument s kojim se zabavljamo, preko kojega razvijamo kreativnost i putujemo u svijet mašte. Preporučeni su stripovi koji prate školsko gradivo i lektiru.

Nakon izlaganja uslijedila je dinamična rasprava s publikom, unutar čega je i nekoliko osoba iz publike (primjerice, jedna knjižničarka, neke (na)gluhe osobe) iznijelo svoja iskustva o čitanju stripova i o budućnosti stripa. Izlaganje je bilo informativnog, zabavnog i edukativnog karaktera.  Kako bi i (na)gluhe osobe s lakoćom mogle pratiti predavanje te sudjelovati u raspravi, koristila se asistivna tehnologija, tj. računalni program koji pretvara govor u tekst uz projekciju na platno.

Posjetiteljima se nakon pogledane izložbe i odslušanog predavanja dijelio letak „O terminologiji i komunikacijski savjeti s gluhim i nagluhim osobama“ koji je financiran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, koje je i pokrovitelj projekta Zaželi: Stopama hrvatskih književnika.

Knjižnica Božidara Adžije ovom je izložbom u suradnji s udrugom Zaželi te u skladu s Nacionalnom strategijom poticanja čitanja sudjelovala u inkluziji (na)gluhih osoba. Izložba je ukazala knjižničarima, roditeljima (na)gluhe djece i samim na(gluhim) osobama na važnost knjižnice kao mjesta za sve društvene skupine, što je zamijetila i podržala lokalna zajednica. Primjerice, o izložbi i predavanju izvijestila je Hrvatska radiotelevizija – Prvi program Hrvatskoga radija, emisija Dobro jutro, Hrvatska, Drugi program Hrvatskoga radija, emisija Šesto čulo, informativni portal Ministarstva kulture i medija RH Culturenet te Turistička zajednica grada Zagreba na svojim stranicama. 

U nadi da je izložbom i predavanjem olakšan život barem nekolicini osoba oštećena sluha te da je strip poslužio za poticaj čitanja i proširio spoznajni, emocionalni i intelektualni horizont (na)gluhih osoba za lakši izlazak iz svijeta tišine, posjetitelji su napustili knjižnicu s punim rukama posuđenih stripova. ZKD