Na dan dolaska imala sam priliku predstaviti svoju instituciju (Knjižnicu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) zaposlenicima Knjižnice Sveučilišta Makedonija te s njima razmijeniti iskustva i usporediti rad hrvatskih i grčkih knjižnica u akademskom okruženju. S druge strane, knjižničari su me u narednom tjednu upoznali sa svim svojim djelatnostima: nabava građe, obrada građe, referentne usluge, rad s korisnicima, digitalna knjižnica i repozitorij, usluge za osobe s invaliditetom, međuknjižnična posudba, vođenje mrežne stranice i društvenih mreža te organizacija događanja. 

Osim nje, u programu je bio organiziran obilazak još jedne sveučilišne knjižnice – Središnje Knjižnice Aristotelova Sveučilišta. Knjižnica je osnovana 1925. godine, a danas posjeduje više od milijun jedinica građe. Knjižnica u svojoj čitaonici ima otprilike 1200 mjesta za učenje te je zbog velike potražnje za vrijeme ispitnih rokova otvorena od 0 do 24 sata. Nadalje, u sklopu programa organiziran je i posjet Gradskoj knjižnici Soluna. Počeci knjižnice sežu do 1932. godine, a nakon nekoliko preseljenja nova zgrada knjižnice izgrađena je 2000. godine. Knjižnica ima osam katova (pet dostupnih korisnicima) i dvanaest zaposlenika. Posljednja knjižnica koju sam posjetila u sklopu programa jest Knjižnica Muzeja makedonske borbe. Knjižnica, nažalost, nema zaposlenog knjižničara, već se o fondu od otprilike dvije tisuće knjiga brinu djelatnici muzeja.