Anja Kaltnecker
Maja Petrošević
posudba@knjiznica-vg.hr
Nikolina Barbača
djecji@knjiznica-vg.hr
Gradska knjižnica Velika Gorica
U siječnju 2025. godine smo u okviru trodnevne mobilnosti Erasmus+ u području obrazovanja odraslih posjetile helsinšku središnju knjižnicu Oodi i još četiri gradske knjižnice. Glavni cilj naše mobilnosti bio je usvajanje novih znanja i razumijevanje koncepta zelenih knjižnica i inovativnih pristupa u održivosti knjižnica, ali i strategija za privlačenje publike te aktivno uključivanje korisnika u knjižnične usluge.
U glavnom gradu Finske osim Oodija djeluje i 38 gradskih knjižnica koje su financirane iz lokalnih i državnih poreza te su besplatne i dostupne svima. Knjižnice korisnicima omogućuju istovremeno posudbu 500 i rezervaciju 100 knjiga. Zakasnina se ne naplaćuje, ali korisnici trebaju platiti simboličnu naknadu u slučaju da ne podignu rezerviranu knjigu. Posebnost finskih knjižnica je tzv. plutajući fond što znači da korisnici posuđenu građu mogu vratiti u bilo koju knjižnicu u gradu, ne nužno u knjižnicu iz koje je posuđena. To funkcionira na principu RFID oznaka, odnosno naljepnica s čipom koje olakšavaju praćenje i identifikaciju građe. Finske knjižnice nisu samo mjesta za posudbu knjiga – otvorenost, stalna prilagodba korisnicima i inovativni pristup struci potvrđuju ulogu knjižnice kao središta zajednice.
Središnja knjižnica Oodi zasigurno je najpoznatija i najveća knjižnica u Helsinkiju koju korisnici s razlogom smatraju dnevnim boravkom grada, a 2019. godine proglašena je najboljom knjižnicom na svijetu. Osim bogatoga knjižnog fonda, korisnici mogu besplatno, ali uz obaveznu prethodnu rezervaciju, koristiti prostore za tihi rad i čitanje, multimedijalne i glazbene studije, kuhinju, kinodvoranu, dvorane za različita događanja ili aktivnosti poput šivanja ili laserske obrade, gaming zonu te prostore namijenjene druženju i suradnji. Oodi svojim raznolikim sadržajima nadilazi ulogu klasične knjižnice pretvarajući se u društveni i kulturni centar, pokazujući kako su moderne knjižnice otvoren i dinamičan prostor dostupan svima.
Zanimljivo je da se većina gradskih knjižnica koje smo posjetile nalazi u trgovačkim centrima jer tako postaju lako dostupne i dio svakodnevnog života ljudi koji ih mogu posjetiti dok ispunjavaju druge obaveze. Takav pristup smanjuje udaljenost između knjižnice i korisnika čime se povećava broj posjeta i potiče stvaranje navike odlaska u knjižnicu.
Knjižnice koje smo posjetile središta su ekološke osviještenosti – prostori su često oblikovani od recikliranih materijala i namještaja, a posebna pozornost posvećuje se smanjenju otpada i promicanju ponovne upotrebe predmeta. Primjerice, u knjižnici Herttoniemi naučile smo da se pomoću Activist Diplome potiče korisnike na razumijevanje ekološke pismenosti, a u većini knjižnica vidjele smo da se pomoću raznih alata i strojeva korisnike potiče na popravak i prenamjenu predmeta (mašina za šivanje, alati za varenje i sl.) čime se osnažuje svijest o održivim praksama. Herttoniemi djeluje kao samoposlužna knjižnica što znači da korisnici mogu sami ulaziti u nju pomoću iskaznice čak i kad je zatvorena. Na taj način mogu koristiti usluge knjižnice i kad nema osoblja, ali je iznimno važno da vode brigu o tome da ostave sve kako su i zatekli. Posebno zanimljive bile su nam knjižnice Lippulaiva i Kalasatama koje su uređene prema željama lokalnih stanovnika prikupljenima kroz ankete, rasprave i društvene mreže – time se osiguralo da prostorije odgovaraju potrebama zajednice. I u ovim je knjižnicama većina namještaja reciklirana u suradnji s lokalnim reciklažnim centrima.
Osim održivosti, svim posjećenim knjižnicama važno je privlačenje korisnika različitim programima i aktivnostima – naučile smo da organizirane radionice, izložbe i interaktivni sadržaji predstavljaju ključne strategije kojima educiraju korisnike o održivosti, ali i privlače publiku u knjižnicu. Korisnici tako mogu koristiti kuhinje za zajednička okupljanja, prisustvovati koncertima i predavanjima, igrati društvene igre, sudjelovati na radionicama, susretima s piscima, jezičnim tečajevima i drugim kulturnim programima. Posebno se izdvaja knjižnica Itäkeskus koja je dinamičan centar s naglaskom na usluge za doseljenike i imigrante pa je zato njezino djelovanje usmjereno i prema toj skupini građana – ona pruža usluge usmjerene na učenje jezika i povezivanje različitih zajednica kroz kulturne programe čime se potiče multikulturalnost te pomaže imigrantima u procesu integracije.
U Helsinkiju smo imale i dovoljno slobodnog vremena za istraživanje grada i upoznavanje s kulturom. Obilazak je uključivao posjet pomorskoj utvrdi Suomenlinni pod zaštitom UNESCO-a, posjet Staroj tržnici smještenoj uz helsinšku luku koja je poznata po bogatoj ponudi lokalnih delicija, rukotvorina i suvenira, obilazak crkve izgrađene u stijeni – Temppeliaukio i posjet finskoj nacionalnoj galeriji. S obzirom na to da je Helsinki blizu Tallinna (2 sata kruzerom), prije povratka u Hrvatsku uspjele smo isplanirati i jednodnevni posjet estonskoj prijestolnici, jednom od najbolje očuvanih srednjovjekovnih gradova u Europi. Naš knjižničarski put završile smo u Tallinnu gdje smo posjetile dječju knjižnicu, posebno prilagođenu najmanjima.
Naše Erasmus+ iskustvo mobilnosti u Helsinkiju bilo je iznimno inspirativno i korisno. Oduševila nas je izuzetna organizacija i srdačnost domaćina koji su s nama nesebično dijelili svoja znanja i iskustva. Pozitivno nas je iznenadila razina ekološke osviještenosti u knjižnicama, kao i način na koji se knjižnice aktivno povezuju s lokalnom zajednicom, prilagođavajući usluge potrebama korisnika. Bez obzira na početnu nesigurnost, cjelokupno iskustvo bilo je izuzetno korisno i nadahnjujuće, a stečena znanja i ideje zasigurno ćemo implementirati u rad naše Knjižnice. Zahvalne smo na prilici da upoznamo novu kulturu, ali i da sudjelujemo u mobilnosti te se nadamo da će i buduće Erasmus+ akreditacije donijeti jednako pozitivna iskustva. ZKD