Prikaz stručnog skupa
„Knjižnice kao inkubatori urbane kulture“
Embedded Files
Valentina Namesnik
valentina.namesnik@skole.hr
Osnovna škola Malešnica, Knjižnica
Stručni skup „Knjižnice kao inkubatori urbane kulture“ održan je 12. svibnja 2025. godine u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula. Treću godinu zaredom, u sklopu Festivala dječje knjige Monte Librić, Gradska knjižnica i čitaonica Pula organizirala je skup tematski usklađen s festivalskom okosnicom, koja je ove godine bila posvećena uličnoj umjetnosti kao poveznici između knjiga, grafita i murala. Skup je ujedno označio početak stručnog programskog segmenta festivala, nazvanog Dan za knjižničar/ke, održanog neposredno nakon svečanog otvorenja 18. Monte Librića u Zajednici Talijana – Circolo u Puli.
Skup je otvorila ravnateljica Gradske knjižnice Pula, Nadia Bužleta, viša knjižničarka, koja je u pozdravnom govoru izrazila zadovoljstvo prisutnošću sudionika iz različitih krajeva Hrvatske i Slovenije te iz različitih vrsta knjižnica. Najavila je tematski okvir skupa, istaknuvši ključne čimbenike koji knjižnicu pozicioniraju kao urbani kulturni prostor: arhitekturu i prostorni koncept, knjižničnu građu s posebnim naglaskom na strip te javni prostor i programske aktivnosti. Najavila je ukupno sedam pozvanih izlaganja i jedan videouradak.
Prvo izlaganje pod naslovom Ideja prostora i njegovo ostvarenje u knjižničnoj arhitekturi održala je prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić. Naglasila je kako prostor knjižnice odražava društvene vrijednosti i potrebe, pri čemu svaki javni prostor nosi vlastitu specifičnost i karakter, ali istodobno pokazuje visoku osjetljivost na društvene promjene. Posebno je istaknula odgovornost i mogućnosti knjižničara pri odabiru i oblikovanju knjižničnog prostora.
Sljedeće izlaganje, pod naslovom Likovni mediji popularne kulture u knjižnicama, održao je dr. sc. Frano Dublić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U svom izlaganju osvrnuo se na međusobno prožimanje narodne, visoke i popularne kulture u suvremenom kontekstu, naglašavajući ulogu knjižnica u prezentaciji i valorizaciji likovnih medija, osobito karikatura i stripova. Istaknuo je kako strip, jednako kao i knjiga, može biti prvi korak prema razvijanju ljubavi prema čitanju. Ukazao je i na problem smanjene nakladničke proizvodnje stripova, među ostalim zbog sve veće dominacije digitalnih medija i računalnih igara u svakodnevici mladih.
Ravnatelj Gradske knjižnice Rijeka, Niko Cvjetković, izložio je temu Od napuštene industrije do posjećene kulture: uloga Gradske knjižnice Rijeka u urbanoj regeneraciji riječkog Art kvarta. Izlaganje je ponudilo pregled procesa izgradnje nove knjižnice, čime je ostvaren značajan porast broja korisnika i posudbi. Istaknuto je i kreiranje novog vizualnog identiteta te obogaćivanje programskih aktivnosti, čime knjižnica postaje aktivni akter urbane transformacije.
U ime Mariborske knjižnice, izlaganje je održao mag. Igor Černe, koji je knjižnicu predstavio kao otvoren i inkluzivan prostor za sve korisnike, neovisno o njihovu društvenom statusu. U fokusu izlaganja bio je Festival humanistike Otvoreni horizonti, usmjeren na poticanje kritičkog mišljenja, afirmaciju humanističkih znanosti i otvaranje prostora za društveni dijalog. Posebno je naglašena uspješna suradnja sa srednjoškolcima, koja se danas pokazuje izazovnom.
Iz Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, Jasna Jakšić i Ivana Kancir, predstavile su izlaganje Strip i vizualna kultura u Muzeju suvremene umjetnosti. Prikazale su cjelovit proces nastanka izložbe, od idejne koncepcije do realizacije, utemeljene na fundusu MSU-a te izložbe Nastavit će se: strip i vizualna kultura u Hrvatskoj. Izložba je obuhvatila radove više od stotinu autora, posuđene iz muzeja i izravno od autora. Uz izložbu je objavljena i istoimena publikacija, rađena je produkcija za HRT3, a dogovorena su daljnja gostovanja izložbe.
U izlaganju Strip više nije samo strip, Daniel Horvat i Iva Turina iz Gradske knjižnice i čitaonice Pula, predstavili su impresivnu zbirku stripova koja obuhvaća više od 5.000 svezaka. Istaknuli su sve veću potražnju mladih korisnika za stripovima na stranim jezicima, posebice na engleskom. Sudionicima skupa predstavili su i katalog preporuka dostupan putem QR koda, koji vodi do odabranih naslova iz zbirke, od klasičnih do suvremenih djela.
Posljednje izlaganje pod naslovom Suvremeni Kafka i mogućnosti stripa: „Komplett Kafka“ Nicolasa Mahlera kao impuls za knjižničarske aktivnosti, održala je Martina Ćosić Vuglec iz Goethe-Instituta. Predstavila je plakatnu izložbu Komplett Kafka, izrađenu povodom stote obljetnice smrti Franza Kafke, u suradnji s kulturnim centrom Literaturhaus Stuttgart i austrijskim strip-crtačem Nicolasom Mahlerom. Zahvaljujući formatu, izložba je prilagođena za mobilnost i gostovanja, a tijekom skupa bila je postavljena u prostoru dvorane.
Prvi dio skupa zaključen je videouratkom Gradske knjižnice Rijeka, snimanim u raznim fazama izgradnje nove knjižnice, uključujući dan otvorenja. Videom je simbolički zaokružena ideja skupa – knjižnice danas predstavljaju mnogo više od mjesta za posudbu knjiga, one su središta kulturnih i kreativnih susreta te kao takva oblikuju suvremenu urbanu kulturnu scenu.
Drugi dio programa, pod nazivom Nakladnici predstavljaju, nastavljen je na festivalskoj pozornici u Zajednici Talijana Pula – Circolo. Tom su prigodom nakladnici Školska knjiga i Hrvatska sveučilišna naklada predstavili svoja izdanja dječjih knjiga, dok je autorica Iva Nemec predstavila priručnik Kamišibaj početnica. Program se nadovezao na tematski okvir festivala i stručnog skupa, dodatno naglašavajući važnost vizualnog izraza i pripovijedanja u promociji čitanja među djecom i mladima. ZKD
Google Sites
Report abuse