U okviru Erasmus+ programa mobilnosti za 2024./2025. došao sam u veljači 2025. godine u Helsinki na job shadowing tjedan u Kansalliskirjasto, Nacionalnu knjižnicu Finske. Kroz ovaj projekt u tjedan dana trebao sam usporediti prakse, vještine i iskustva finskih kolega u održavanju radionica za odrasle, ali i saznati sve druge zanimljivosti njihova poslovanja te razmijeniti iskustva.
Nacionalna knjižnica Finske dio je Sveučilišta u Helsinkiju i nekoć je obavljala i ulogu sveučilišne knjižnice. No, otvaranjem novog, modernog prostora za Sveučilišnu knjižnicu, svega ulicu dalje, gubi tu svoju funkciju i preostaje joj uloga nacionalne knjižnice. Također, tijekom godina, kako je Sveučilište u Helsinkiju raslo, zbirke pojedinih prirodnih i tehničkih znanosti postepeno su se premiještale na druge kampuse i knjižnice. Tako je danas građa u Nacionalnoj knjižnici Finske – izuzev obveznog primjerka koji skupljaju po zakonskoj obvezi – ograničena na područje humanistike, zbirku muzikalija i zbirku Slavonica, u kojoj prikupljaju literaturu iz država slavenskog govornog područja.
Kroz boravak u Knjižnici dobio sam uvid u njeno generalno poslovanje: od redovnih knjižničnih poslova poput nabave, obrade i organizacije građe te pristupa istoj, do poslova digitalizacije, organizacije kulturnih događanja, edukacija, informatičkih razvoja i inovacija. Iako su mi njihovi procesi i poslovanje većinom bili poznati, pogotovo u okviru redovnih poslova knjižnica, značajno je istaknuti njihova informatička postignuća. Od dvjestoinjak zaposlenih u Nacionalnoj knjižnici u Helsinkiju, više od 60 djelatnika, bavi se informatičkim inovacijama i razvojem. Njihovi djelatnici se čak šale kako je Knjižnica najproduktivnija programerska tvrtka u Finskoj.
Jedan od najznačajniji produkata tog fokusa na informatiku je ANNIF, alat za automatsko dodjeljivanje sadržajnih oznaka koji koristi modele umjetne inteligencije. U razgovoru s jednim od djelatnika koji radi na razvoju ANNIF-a, informiran sam da razvijaju i alat koji bi, pomoću modela umjetne inteligencije mogao, barem djelomično, napraviti bibliografsku obradu građe prema preslici stvarnog dokumenta.
Velika količina poslova kojima se bave u Nacionalnoj knjižnici Finske olakšan je brojnim centraliziranim sustavima, koje su kroz godine razvili: centralizirano mjesto na nacionalnoj razini za zamjenu građe, centralizirana digitalizacija građe svih baštinskih institucija, tezaurus FINTO na tri službena jezika Finske i engleskom, mrežno mjesto za digitalne snimke RAITA, normativa imena u otvorenom pristupu KANTO te naravno ANNIF.
Fokus ovog posjeta bio je na edukacijama za odrasle i veći dio posjeta bio je ispunjen predstavljanjem njihovih praksi i raspravama o načinima provedbe edukacija.
Nacionalna knjižnica Finske danas je fokusirana većinom na znanstvenike-istraživače, pa su im i događanja tome prilagođena. S odvajanjem nove Sveučilišne knjižnice ona je preuzela i edukacije informacijske pismenosti. Nacionalna knjižnica ipak je zadržala edukacije o korištenju i pristupu vlastitoj građi koje održavaju za studente raznih godina Sveučilišta. Te edukacije su prilagođene znanstvenim područjima i godinama s kojih dolaze studenti, a održavaju se u više navrata tijekom godine.
Zanimljiva usluga koju nude svojim korisnicima je i rezervacija stolova znanstvenicima i istraživačima za rad u prostorima svojih čitaonica. Stolove rezerviraju znanstvenici čije istraživanje u značajnoj mjeri koristi građu koju samo Nacionalna knjižnica ima, te time omogućuju osiguran prostor za rad kadgod dođu u Knjižnicu. Polovica stolova se rezervira na 12 mjeseci, a polovica na 6 mjeseci. Prijave za rezervaciju stolova idu dvaput godišnje, u svibnju i listopadu, a redovno je više od dvostruko veći broj prijava, nego što je broj mjesta, što dovodi Knjižnicu u poziciju odbijanja nekih prijava.
To, neminovno, vodi do nezadovoljstva kada korisnici koji nisu dobili stol zateknu rezervirani stol prazan.
Izazov je to koji djelatnici Knjižnice pokušavaju riješiti kroz provjere korištenja i pažljivu procjenu tko dobiva rezervaciju, ali koji, zasad barem, nema pravog rješenja.
U okviru te usluge održavaju i periodična događanja Čaj s istraživačima na kojima istraživači koji koriste rezervaciju stola jedni drugima i drugim zainteresiranim korisnicima prikazuju rezultate svog rada i značaj koji je građa knjižnice imala u tom istraživanju. Za Knjižnicu je korist ovakvih predavanja dvojaka: istraživači opravdavaju rezervaciju, a knjižničari dobivaju uvid u interese korisnika, što im može pomoći pri odabiru građe za nabavu.
Posjet Nacionalnoj knjižnici Finske dao mi je fantastičnu perspektivu u rad jedne nacionalne knjižnice. Dobio sam uvid što se sve može postići kada se tehnološke inovacije mogu zaista priuštiti i primijeniti u njihovom pravom obliku, ali i uvid u to kako je jedan moćan sustav podložan izazovima organizacije i rada s korisnicima.
Nameće se zaključak kako svaka knjižnica, kolikogod trava njihovog dvorišta bila zelenija, ima svoje probleme. Nekada slične našima, a nekada specifične za određenu knjižnicu. ZKD