Prikaz jubilarnog 20. okruglog stola za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama s temom inkluzivne i pristupačne knjižnice
Embedded Files
U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 27. rujna 2024. godine održan je jubilarni 20. okrugli stol za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama s temom inkluzivne i pristupačne knjižnice. Organizator skupa jest Hrvatsko knjižničarsko društvo – Komisija za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama (u nastavku: Komisija), Komisija za čitanje i Komisija za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja, a suorganizatori Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet i Filozofski fakultet u Osijeku.
Skup je, kako i priliči obljetnici, imao iznimno bogat program. Sudionike skupa pozdravile su uvodnim riječima glavna ravnateljica NSK-a, prof. dr. sc. Ivanka Stričević, potpredsjednica HKD-a, Branka Tuđa Kanceljak, predsjednica Komisije za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama, Anita Malkoč Bišćan, predstavnica Grada Zagreba, gđa Marija Mustač, te predstavnica Ministarstva kulture i medija RH, gđa Nevena Tudor Perković.
Uslijedila su pozvana izlaganja istaknutih stručnjaka o različitim aspektima inkluzivnosti, s naglaskom na mogućnosti primjene u knjižnicama. Lisa Krolak (UNESCO-ov Institut za cjeloživotno učenje, Hamburg / IFLA EALS – Radna grupa za zatvorske knjižnice) održala je izlaganje The transformative potential of prison libraries; prof. dr. sc. Marko Buljevac (Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta, Sveučilište u Zagrebu) održao je izlaganje Koliko smo zapravo inkluzivno društvo? Spoznaje vezane uz inkluziju 21. stoljeća; prof. dr. sc. Zrinjka Stančić (Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Sveučilište u Zagrebu) održala je izlaganje Načela univerzalnog dizajna i primjena građe lagane za čitanje u inkluzivnom obrazovanju.
Doc. dr. sc. Valentina Martan (Studij Logopedija, Sveučilište u Rijeci) održala je izlaganje Značaj obiteljskog čitalačkog okruženja u prevenciji teškoća čitanja; uslijedila su izlaganja dviju članica Komisije: knjižničarka Jelena Lešaja (Hrvatska knjižnica za slijepe, Zagreb) održala je izlaganje O IFLA-inim Smjernicama za inkluzivne knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja standardnog tiska, a prof. dr. sc. Sanjica Faletar (Filozofski fakultet u Osijeku / IFLA EALS) održala je izlaganje Knjižnične usluge za osobe s Alzheimerovom bolesti: kako rezultate znanstvenih istraživanja primijeniti u praksi? Programski blok pozvanih izlaganja moderirala je predsjednica Komisije Anita Malkoč Bišćan, viša knjižničarka.
Uslijedila je zanimljiva panel-rasprava na kojoj su sudjelovali sljedeći pozvani panelisti: Željka Butorac, logopedinja (ALFA), prof. dr. sc. Sanjica Faletar, Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica (Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu), Maja Hmelina, logopedinja (OmoLab komunikacije), Mirko Hrkač (Zaklada Čujem, vjerujem, vidim), Željka Miščin, viša knjižničarka (Knjižnice grada Zagreba), Jelena Pervan, književnica za djecu, Maela Rakočević Uvodić, viša knjižničarka (Knjižnice grada Zagreba / IFLA EALS) te Danira Zovko Šimić (Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije RH – Uprava za zatvorski sustav i probaciju). Panel-raspravu vodila je članica Komisije dr. sc. Ljiljana Sabljak, knjižničarska savjetnica.
Sljedeći programski blok sastojao se od primjera dobre prakse. Gordana Gregurović Petrović, knjižničarka savjetnica, i Renata Cesarec-Topolovec, edukacijska rehabilitatorica (OŠ Augusta Cesarca, Krapina), održale su izlaganje Poticanje jezično-čitalačke pismenosti u inkluzivnom odgoju i obrazovanju u okviru Cjelodnevne škole; Emili Ilić, knjižničarska suradnica, i Jelena Stipetić Šušak, viša knjižničarka (Gradska knjižnica Rijeka), održale su izlaganje Nove usluge ukorak s novom zgradom Knjižnice: Kutak za slijepe i slabovidne Gradske knjižnice Rijeka; Ivana Radenović, edukacijska rehabilitatorica (Udruga za sindrom Down – Zagreb), i prof. dr. sc. Zrinjka Stančić (Sveučilište u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet) održale su izlaganje
Primjena lako čitljivog teksta i načela univerzalnog dizajna u inkluzivnom obrazovanju; Branka Mikačević, knjižničarka i odgojiteljica, i Marija Ježek Ivanović, knjižničarka (Narodna knjižnica „Petar Preradović“ Bjelovar), održale su izlaganje Bibliovrtuljak; Iva Turina, knjižničarka (Gradska knjižnica i čitaonica Pula), održala je izlaganje Čitateljski klub „Preobražaj“ za osobe sa psihosocijalnim poteškoćama kao primjer dobre knjižnične prakse, a Vanja Andrić (OmoLab komunikacije) održala je izlaganje Individualizacija materijala za učenike s teškoćama čitanja uz Lexie. Izlaganja primjera dobre prakse moderirala je članica Komisije Snježana Ercegovac, viša knjižničarka.
Uslijedio je programski blok predstavljanja nedavno izdanih publikacija (pridruženih) članova Komisije.
Tako su Karolina Zlatar Radigović, knjižničarka, dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina, knjižničarska savjetnica, i Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, predstavile Smjernice za pristupačnost narodnih knjižnica, a dr. sc. Ljiljana Sabljak, knjižničarska savjetnica, svoju knjigu temeljenu na doktorskom radu Knjiga i kako je čitati. Dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina, knjižničarska savjetnica, Željka Miščin, viša knjižničarka, i Amelia Kovačević, viša knjižničarka, predstavile su zbornik Knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja u vrijeme pandemije bolesti COVID-19. Antonio Milanović, knjižničar, predstavio je svoju knjigu Svijet se vrti oko OSI: iskustveni priručnik za osobe s invaliditetom i o njima, a Tanja Šupe, knjižničarka, i Ksenija Sobotinčić Štropin, knjižničarka mentorica, zbirku priča Vjetar iz udaljenih krajeva. Taj programski blok moderirala je članica Komisije Jasmina Sočo, viša knjižničarka.
U završnoj raspravi, koju su moderirale članice Komisije Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Željka Miščin, viša knjižničarka, i dr. sc. Ljiljana Sabljak, knjižničarska savjetnica, istaknuta je važnost praćenja promjena u stručnoj terminologiji, kao i kontinuiranog, sustavnog i interdisciplinarnog rada na unaprjeđivanju inkluzije u društvu i državi. Upravo je dvadeset okruglih stolova, koje je pokrenula Komisija za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama pri Hrvatskom knjižničarskom društvu, vrijedan primjer takva rada.
Okrugli stolovi bili su prilika za raspravu o brojnim temama o knjižničnim službama i uslugama te o njihovoj prilagodbi korisnicima kao što su slijepe i slabovidne osobe, gluhe i nagluhe osobe, osobe s fizičkim i/ili intelektualnim teškoćama, bolnički pacijenti, osobe u domovima za starije, starije slabo pokretne osobe vezane uz kuću, osobe u penalnim ustanovama, osobe s teškoćama čitanja standardnog tiska, osobe s teškoćama čitanja u kontekstu multikulturalnosti i drugi. Okrugli stolovi bili su i mjesto susreta stručnjaka različitih profesija koji svojim radom nastoje ostvariti veću inkluziju i povećati kvalitetu života svojih sugrađana. Među njima, knjižničari imaju značajnu i odgovornu ulogu.
Komisija s ponosom, radošću te velikom zahvalnošću svima onima koji su u proteklim desetljećima pridonijeli njezinu radu i aktivnostima okreće svoj pogled k novim okruglim stolovima, Nacionalnoj kampanji za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom „I ja želim čitati!“ i drugim aktivnostima u široj zajednici. ZKD
Google Sites
Report abuse