Šarm pariških narodnih knjižnica
Šarm pariških narodnih knjižnica
Adela Ćurlić
adela.curlic@kgz.hr
Lucija Hodžajev
lucija.hodzajev@kgz.hr
Mila Perasović
mila.perasovic@kgz.hr
Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Tina Ujevića
Profesionalna znatiželja česta je “boljka” knjižničara koji na odmoru i privatnom putovanju ne mogu odoljeti ne posjetiti neku od knjižnica u mjestu u koje su doputovali. Tako su autorice ovog članka tijekom svojih boravaka u Parizu zavirivale u nekoliko pariških narodnih knjižnica.
Današnja mreža pariških narodnih knjižnica (Bibliothèques de la ville de Paris) obuhvaća 57 knjižnica u svih 20 gradskih arondismana te pruža cijeli niz usluga, pristup informacijama i prostorima gdje je moguće konzultirati više od 3.5 milijuna jedinica građe i koristiti preko 800 računala. Iako su knjižnice slobodne i otvorene svima, neke su usluge (poput posudbe građe, korištenje računala više od 15 minuta) rezervirane samo za upisane članove. Članstvo je besplatno, a učlaniti se mogu: djeca, odrasli, (ne)stanovnici Pariza te svi ostali bez obzira na nacionalnost. Sve što je potrebno je važeća identifikacijska iskaznica: francuska osobna iskaznica, putovnica, vozačka dozvola, boravišna dozvola, prijava azila i dr. Članstvo se obnavlja svake godine uz važeći dokument i člansku iskaznicu knjižnice. Posuditi se može 40 jedinica građe iz cijele mreže na rok od 4 tjedna i rok posudbe je moguće produljiti dva puta ako nisu u zakasnini ili na rezervaciji. Novčane zakasnine se naplaćuju. Nova izdanja za kojima postoji velika potražnja obično imaju strože uvjete posudbe. Tako je posudba dokumenata s naznakom "posudba na tjedan" ograničena na 3 tiskana primjerka, 3 CD-a i 3 DVD-a po članu.
Mreža narodnih knjižnica u Parizu raznolika je i opsežna, s različitim resursima koji omogućuju pristup širokom spektru kulturnih, obrazovnih i znanstvenih sadržaja. Raznolikost je možda najlakše iščitati kroz izgled građevina u kojima su knjižnice smještene, od zaštićenih spomenika kulture do modernih staklenih objekata. Pojedine knjižnice u mreži posebne su po specijaliziranim zbirkama od modernih multimedijskih resursa do bogatih arhivskih zbirki. Istraživačima i informiranim čitateljima ove posebne zbirke, razvrstane po temama poput povijesti grada, umjetnosti, glazbe, filma, književnosti, prirodnih znanosti itd., nude rijetku i važnu građu o temi od osobnog interesa. Tako primjerice, posebnu zbirku o fotografiji ima Médiathèque Edmond Rostand, o suvremenoj umjetnosti Bibliothèque Marguerite Duras, o francuskoj šansoni Bibliothèque Valeyre, o klasičnoj glazbi Bibliothèque Andrée Chedid, o poeziji Bibliothèque Marguerite Audoux, dok najveću zbirku erotske literature ima Bibliothèque Charlotte Delbo, a znanstvene fantastike i fantastične književnosti Bibliothèque Rainer Maria Rilke. Talijanska zbirka može se pronaći u Bibliothèque Italie, a afrička i arapska u Bibliothèque Couronnes-Naguib Mahfouz. Opsežne informacije o specijalnim tematskim zbirkama, korištenju i mogućnosti posudbe građe nalaze se na mrežnim stranicama.
Još jedna posebnost mreže su specijalne baštinske knjižnice koje čuvaju više od stotinu zbirki dobivenih donacijama, ostavštinama, razmjenom ili kupnjom. Moguće ih je pregledavati samo u knjižnici, no dio je dostupan online u digitaliziranim zbirkama. Spomenimo neke poput Bibliothèque du cinéma François Truffaut (film i televizija), Médiathèque Musicale de Paris (glazba), Bibliothèque de l'Hôtel de Ville (društvene znanosti, pravo, suvremena povijest), Bibliothèque des Littératures Policières (kriminalistička književnost i s njom povezana kriminalistika, špijunaža i kriminalistički film), Fonds patrimonial Heure Joyeuse - Médiathèque Françoise Sagan (književnost i literatura za djecu i mlade), Bibliothèque de la Maison du Jardinage (vrtlarstvo), Bibliothèque Marguerite Durand (žene i feminizam), Bibliothèque de la Maison de Balzac (djelo Honoréa de Balzaca), te Bibliothèque du Tourisme et des Voyages - Germaine Tillion (turizam i putovanja). Bibliothèque Historique de la Ville de Paris primjerice posjeduje opsežne zbirke koje se odnose na povijest Pariza, uključujući dokumente, planove grada i političke arhive, a Bibliothèque Forney, smještena u zgradi bivšeg samostana Hôtel de Sens, koja datira iz 16. stoljeća, specijalizirana je knjižnica za umjetnost i obrt, s naglaskom na primijenjenu umjetnost, dizajn, namještaj, tekstil i modu. Potpuni popis i informacije o zbirkama dostupni su na mrežnim stranicama.
Kroz knjižničnu aplikaciju omogućen je pristup više od devetnaest tisuća e-knjiga te više od tisuću zvučnih e-knjiga. Pregledavati i posuđivati ih se može u zasebnom katalogu, a “čitati” uz pomoć vanjskih aplikacija (npr. Thorium i Baobab) na vlastitim pametnim uređajima i računalima ili na e-čitačima koji se, jednako kao i sva građa, mogu posuditi na četverotjedni rok.
U tiskanom i u e-izdanju dostupan je magazin En Vue sa svim programskim aktivnostima i događanjima u knjižnicama. Za lakše snalaženje podijeljen je po događanjima u pojedinim četvrtima, događanja su besplatna uz prethodnu rezervaciju mjesta. Uz programske aktivnosti za najrazličitije vrste korisnika, knjižnice nude i posudbu društvenih igara, glazbenih instrumenata, te posjeduju “knjižnice sjemenja” i organiziraju razmjenu sjemenja, sadnica i radionice vrtlarstva. U testnoj fazi je aplikacija Afflunces, gdje je u stvarnom vremenu moguće pratiti broj posjetitelja u nekoliko knjižnica i slobodnih mjesta za korištenje.
Tijekom boravka u Parizu imale smo priliku posjetiti Bibliothèque Benoite Groult koja se nalazi u 14. arondismanu, u prizemlju vrlo moderne staklene zgrade, te u blizini tornja Montparnasse. Prostor je privlačno i moderno namješten s odvojenim dijelom za djecu i mlade. U klasifikaciji građe koristi se sustav Deweyeve decimalne klasifikacije, što uvjetuje izgled signatura i razmještaj građe po policama. Međutim, za područje lijepe književnosti signature nisu raspisane prema nacionalnim književnostima, nego su sva djela na police raspoređena zajedno prema abecednom redu autorskih odrednica. Isto tako, izdvojena su djela određenih žanrova kao npr. fantasy, znanstvena fantastika itd.
Ono što nas je također zanimalo, postoje li u fondu djela hrvatskih autora ili građa koja tematizira Hrvatsku. Na mrežnim stranicama nismo uspjele izlistati skupno hrvatske autore. Pronašle smo pojedine autore kao što su Miroslav Krleža, Dubravka Ugrešić, Ante Tomić, Jurica Pavičić, Miljenko Jergović, Slavenka Drakulić, Kristina Gavran i dr., koji su dostupni na različitim lokacijama u prijevodima na francuski jezik. Osim toga, u fondu se nalaze i neki hrvatski filmovi (npr. Murina i dr.), nešto glazbene građe (Jakov Gotovac i dr.), priručnici za učenje hrvatskog jezika, te neki stripovi na kojima su radili hrvatski autori kao Dalibor Talajić i Igor Kordej.
Pariške knjižnice rade na tome da budu kvalitetni sudionik u društvenom životu zajednice, pristupačne svima. S druge strane, posebnost im daju raznoliki prostori u kojima se nalaze i specijalizirane zbirke po kojima su karakteristične i jedinstvene. ZKD