Ana Kužnar i Eva Vitković – razgovor ugodni

Ana Kužnar, dobitnica nagrade Zaklade Dr. Ljerka Markić-Čučuković, rođena je u Zaboku, gdje je pohađala osnovnu i srednju školu. Nakon završene gimnazije upisuje Filozofski fakultet u Zagrebu. Tijekom diplomskoga studija radi kao demonstratorica na zbirkama za germanistiku i nederlandistiku Knjižnice Filozofskoga fakulteta u Zagrebu te također aktivno sudjeluje u radu Austrijske knjižnice Zagreb. Od 2022. godine zaposlena je u informacijskoj službi Knjižnice Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. U lipnju 2023. godine diplomirala je germanistiku i informacijske i komunikacijske znanosti, smjer bibliotekarstvo. Osim toga, članica je Zagrebačkoga knjižničarskog društva te je od 2022. godine angažirana u uredništvu društvenih mreža, gdje je autorica rubrika „Nepoznato o poznatima“ i „Virtualna polica“.

Eva Vitković, dobitnica nagrade Zaklade Dr. Ljerka Markić-Čučuković, rođena je u Zagrebu. Završila je Drugu gimnaziju, a u slobodno je vrijeme išla u glazbenu i plesnu školu te na dramske tečajeve. Studirala je na FFZG-u te 2021. završila dvopredmetni preddiplomski studij komparativne književnosti i informacijskih znanosti, a 2023. diplomski studij bibliotekarstva i muzeologije. Diplomirala je na temu građanske znanosti te sudjelovala u projektu Građanska znanost u društvenim i humanističkim istraživanjima (institucijski istraživački projekt FFZG-a): studija Donacija negativa Sportskih novosti Hrvatskom športskom muzeju. Tijekom studija priključila se ZKD-u u radnu skupinu Novi informacijski stručnjaci te u slobodno vrijeme volontirala u Knjižnicama grada Zagreba. Danas radi kao dječji informator u Knjižnici Augusta Cesarca na Ravnicama.

Mlade, ambiciozne, uspješne! Aktivne u ZKD-u, pune ideja. Dobitnice nagrade za najbolje studente. Molim vas, recite nam za početak što vas je uopće motiviralo da izaberete studij bibliotekarstva, odnosno otkud želja za radom u knjižnici? 

Ana: Studij bibliotekarstva bio je moja velika želja. Naime, uvijek sam se osjećala ugodno u „društvu“ knjiga, redovito sam posjećivala knjižnice, a čitanje mi nije bilo samo hobi već i strast, stoga mi je odluka studirati bibliotekarstvo bila vrlo logična i u neku ruku prirodna. Oduvijek sam rad u knjižnici doživljavala kao vrlo kreativan i dinamičan posao, u što sam se nakon zaposlenja i uvjerila.

Eva: Mama, koja je također bibliotekarka, prenijela mi je ljubav prema knjizi, a doma sam odrasla uz veliku obiteljsku biblioteku. Među knjigama se osjećam najbolje, a po tome sam onda i birala smjerove na fakultetu: komparativnu književnost i informacijske znanosti. U prve tri godine studiranja svidjela mi se uloga knjižnica kao posrednika znanja i informacija te promotora kulture, znanosti i umjetnosti. Na diplomskom studiju i tijekom prakse pronašla sam se u narodnim knjižnicama.

Ana: "Oduvijek sam rad u knjižnici doživljavala kao
vrlo kreativan i dinamičan posao."

Kako vidite ulogu mladih kolega i kolegica u strukovnom društvu, koliko je važno, po vašem mišljenju, da studenti i mladi kolege sudjeluju u radu strukovnog udruženja, u vašem slučaju našeg ZKD-a?

Eva: Važnost je dvojaka. S jedne strane, studenti na fakultetu nisu toliko u doticaju sa živom strukom i knjižničarima. Priključivanjem u ZKD mogu se povezati s budućim kolegama u struci, mnogo naučiti od njih, kao i dobiti veći uvid u život unutar knjižnica. Društvo, s druge strane, dobiva svježu snagu, energiju i ideje. Studenti mogu mnogo naučiti od starijih generacija, ali su ipak stručnjaci za svoju generaciju: znaju kako razmišljaju mladi, razumiju nove tehnologije, medije i sl.

Ana: Smatram da rad u strukovnom društvu pruža mogućnost stjecanja dodatnih znanja, vještina i iskustava koja nije moguće steći tijekom studija, a koja su izravno povezana sa strukom. Kroz takva društva moguće je sklopiti brojna nova poznanstva te surađivati i učiti od drugih kolega, kako starijih tako i mlađih. Mogu reći i iz vlastitog iskustva da su strukovna društva mladim kolegama veliki vjetar u leđa i motivacija za rad u struci te pružaju razne mogućnosti usavršavanja.

Na početku ste karijere. Što biste preporučile poslodavcima, što da očekuju kada zaposle mlade ljude, koje su to karakteristike koje mladi kolege i kolegice imaju, a nisu specifične za starije?

Ana: Preporučila bih poslodavcima da budu otvoreniji kod zapošljavanja, posebice mladih knjižničara koji možda još nisu imali prilike steći mnogo iskustva. Mladi knjižničari imaju vrlo kreativne i inovativne ideje te odlične digitalne vještine i samim time mogu pridonijeti popularizaciji knjižnica. Smatram da se tradicionalna uloga knjižnica sve više mijenja, a mladi knjižničari razumiju kako pridonijeti uvođenju novih usluga i modernizaciji postojećih.

Eva: Preporučila bih da budu otvoreni za druge perspektive i pristupe. Mladi su navikli na veću povezanost i dostupnost informacija te imaju bolji uvid u to kako mlađe generacije danas percipiraju knjižnice, knjige i čitanje. Mogu dati inovativne ideje kako se približiti novoj, drugačijoj publici te kako se mijenjati i prilagoditi vremenu. Mladi se ne boje promjena.

Polako ulazite na tržište rada. Kako vam se čini, koje su mogućnosti za knjižničare, jesu li to samo knjižnice ili i neki drugi sektori? Smatrate li da u knjižnicama nedostaju neke struke?

Eva: Osobno sam znala da želim što prije među police pa nisam pretraživala ostale mogućnosti. Ali danas se informacijski stručnjaci i svi koji su spretni pratiti nove tehnologije mogu pronaći u sve većem broju radnih mjesta na IT sceni. A za same knjižnice, mislim da možda nedostaje baš stručnjaka za književnost, kako bi se održalo poslanje knjižnica da njeguju pisanu riječ, ali i informatičara koji se ne boje prepustiti se novim tehnologijama i trendovima.

Ana: Tržište rada vrlo je dinamično i kompetitivno. Primjećujem da je digitalizacija sve važniji pojam u svim strukama, pa su tako i u knjižnicama sve traženije osobe s naprednim razumijevanjem digitalnih alata. Po mojem mišljenju, radom u knjižnicama mogu se steći razne vještine: informacijske, komunikacijske, organizacijske, digitalne… Knjižničari ne rade samo s knjigama već i s korisnicima, sudjeluju u organizaciji raznih događanja, vođenju mrežnih stranica i društvenih mreža. Knjižničari su vrlo fleksibilni i prilagodljivi i uglavnom sa zadovoljstvom prate sve trendove u svijetu bibliotekarstva, ali i šire.


Eva: "Mladi se ne boje promjena."

Koja su vaša očekivanja od vas samih u idućih pet do deset godina, koji su planovi?

Ana: Voljela bih nastaviti istim putem kao i dosad – zadržati trenutni entuzijazam i predanost, nastaviti učiti te usavršavati svoja znanja i vještine. U budućem radu želim staviti naglasak na profesionalni, ali i osobni razvoj. Velika mi je želja da u svojoj karijeri iskoristim i znanja koja sam stekla izvan područja bibliotekarstva, posebno svoju strast prema stranim jezicima. Vjerujem da će kombinacija različitih interesa još više obogatiti moj rad i omogućiti mi da struci doprinosim na najbolji mogući način.

Eva: Učim od kolega i upijam sva iskustva i znanja koja mi se nude i nadam se jednom postati pravi stručnjak za književnu i kulturnu scenu. Voljela bih se svakodnevno informirati i imati širok opseg znanja; da znam odgovor na informacijske upite i prije nego što budu postavljeni. Poseban interes imam i za književnu kritiku, pa je u planu možda i kakav književni blog. :) (Razgovarala Dorja Mučnjak) ZKD