Бојан Димитријевић
Бранка Калановић Булатовић
Александар Марић
Kupina u Srbiji raste samoniklo, najčešće pored puteva, i to skoro na svim nadmorskim visinama (do 1000 m). Prilagođena je najrazličitijim zemljišnim i klimatskim uslovima. Počela je da se gaji tek nakon drugog svetskog rata sa ozbiljnijom tendencijom komercionalne proizvodnje. Privredni značaj ove voćne vrste potencijalno je vrlo velik iz više razloga. Ona nije probirač zemljišta i položaja, a pokazuje relativnu otpornost na sušu. Lako se razmnožava i gaji. Rano prorodi, a zatim rađa redovno i veoma obilno. Većina sorti kupine sazreva u avgustu.
U radu su analizom obuhvaćeni, prirodni i organizaciono-ekonomski uslovi proizvodnje, ostvareni prinosi i ekonomski rezultati proizvodnje kupine na porodičnom gazdinstvu sa područja Centralne Srbije. Cilj analize je da se prikaže uticaj prirodnih i organizaciono–ekonomskih uslova na ostvarene rezultate u proizvodnji, da se otkriju i ustanove negativni faktori kako bi se njihov uticaj u narednom periodu eliminisao, ali istovremeno da se ukaže na faktore koji pozitivno deluju na rezultate poslovanja kako bi im se u narednom periodu posvetila pažnja i kako bi njihov uticaj došao do većeg izražaja.
Pri izradi ovog rada korišćen je veći broj metodskih postupaka: intervju, anketa, tabelarni metod i kalkulativni metodi. Na osnovu analitičke obračunske kalkulacije izračunata je cena koštanja kupine koja iznosi 42,75 dinara. Razlika između prosečne tržišne cene, po kojoj su 2014. godine proizvodi realizovani na tržištu, i cene koštanja, koja predstavlja dobit po jedinici proizvoda, iznosi 27,25 (70,00 – 42,75) dinara. Na osnovu izračunate ekonomske efikasnosti poslovanja, ekonomočnost proizvodnje kupine iznosila je 1,64, a stopa rentabilnosti 38,93 %. Stavljanjem u odnos ostvarenih rezultata proizvodnje i obima uloženog ljudskog rada, izračunati stepen produktivnosti rada iznosi 8,27 kg po radnom satu.
Ključne reči: kupina, uslovi proizvodnje, rezultati proizvodnje, ekonomski efekti, porodično gazdinstvo.