Svetost pisama

Egipćani su smatrali da je pismo govor bogova jer pismo su zvali medum nečer, što znači ''govor bogova''.

Zešat i Tot su božanstva koja se vezuju za pismo.

Pravac pisanja sleva na desno i obrnuto.

Slaganje teksta: horizontalni redovi, vertikalni stubci.

Funkcija pisma

Pismo nastaje i razvija se iz potreba birokratije, ali se rano pojavljuje u vidu kratkih kraljevskih monolitnih natpisa.Način korišćenja i polja upotrebe pisma, predstavlja kompleks pravila i konvencija koje određuju šta će i gde će nešto biti zapisano i prikazano.Tekst i pismo se nadovezuju 1 na 2 i nerzdvojivo su povezani.

Funkcije pismenosti su: akta, dukumenta, pisma.

Književnost u širokom smislu,za recitovanje(za kult), obrazovna(za učenje napamet), učenost(priručnici).Natpisi.Knjiga mrtvih.Sfere korišćenja pisma-birokratska, hramovska, kraljevska, privatna sfera.

Podloge za pisanje su kamen, drvo ,s tim što kameni drvo mogu biti prevučeni slojem štuka, pa oslikani, a ne samo urezivanje, papirus-Far per-a ''onaj koji pripada velikoj kući'', tj.faraonu, od XVIII dinastije.

Pravljenje papirusa je bio kraljevski monopol. Biljka se sekla na listove, potom slagala unakrsno, pa pritiskivala, glačala, sušila i na kraju se dobijao list papirusa za pisanje.Koristi se i u svicima, svitak čine slepljeni listovi papirusa.Ova podloga je skupa i od novog carstva se često koriste stari papirusi, mahom administrativni.Jedan takav papirus je hijeratski papirus, Chester Beatty I, iz XX din, a sadrži mitološke priče, ljubavne pesme.Koža-smatrali su je trajnijom podlogom.Laneno platno.Drvene pločice su bile prvo prevlačene štukom, korišćene u školama za učenje.

Osnovna sredstva za pisanje:crvena i crna boja, paleta, posuda za vodu i prepremu boje, pisarska trska koja je bila ukoso zasecana a vrh žvakanjem pretvaran u finu četkicu, kalamos sa tvrdim vrhom se koristi tek od grčkog doba.Crvena boja-za početnu reč neke celine, naslove, isticanje, korekture teksta, napomene.Verovalo se da sr u pisarskom priboru konkretizuje božanska moć.