Arhitektura Starog Carstva

Sakralna arhitektura Starog Carstva je pre svega zastupljena u faraonskim posmrtnm hramovima.Kraljevski hramovi su podizani kao prostorije u kojima su se vrsili odredjeni kultovi , znaci da su imali posebnu funkciju. Nakon jednostavnih građevina u arhajskom dobu, u Starom Carstvu faraoni se počinju sahranjivati i u piramidama, a drugi velikodostojnici se sahranjuju u mastabama.

Ovo je vreme kada Egipat jača u svim civilizacijskim aspektima te prerasta u organizovano drustvo. Faraonska moć bazirana je na formi vlasti vladara boga. Takva apsolutisticka vlast je na kraju dovela do raspada starog stanja na kraju Starog Carstva. Propašću Tiniske dinastije pao je i ugled grada Tinisa: svećenički život i bogoobozavanje prešlo je u nedaleki Abyd s Ozirisovom grobnicom, a Memfis je postao prestonicom.

U vrijeme III. i IV. Dinastije monarhije se razvija do apsolutne snage, a kasnije jača plemstvo i heliopolisko svestenstvo te dolazi do unutrašnjih problema kao i do upada stranaca spolja što slabi kraljevsku vlast.

Kompleks piramide

Kompleks jedne piramide sastojao se od hrama u dolini koji je najčešće bio simbolično pristanište na Nilu, zatim od ograđenoga kamenog puta i svetilista uz samu piramidu, koje se danas nazivaju pogrebnim hramovima. U tim su svetilištima bili postavljani serdabi; prostorije bez prozora i vrata s dva otvora kroz koje su faraonski kipovi posmatrali svet to jest faraonov Ka.

Najznacajniji faraoni Starog Carstva

III dinastije-Džoser, Sekemket, Sanakt, Kaba, Neferka, Huni.

IV dinastija-Snofru, Hufu (Keops), Džedef Re, Kafre (Kefren), Menkaure (Mikerin), Šepseskaf.

V dinastije-Userkaf, Sahure, Neferirka Re, Šepseska Re, Neuser Re, Mankauhor, Asosi, Unas.

VI dinastije-Teti, Pepi I (Fiops), Meren Re I, Pepi II (Fiops I), Meren Re II, Nitokris.

Džoserova stepenasta piramida

III - dinastija

oko 2670- 2590.pre.n.e.

Vladari-Džoser, Sekemket, Sanakt, Kaba, Neferka, Huni.

Sedište III dinastije bilo je u okolini Memfisa, blizu današnje Sakare.

Džoser je bio prvi faraon III dinastije.Njegova piramida je podignuta je u Sakari prva je gradjevina ove vrste i nalazi se u sredini jednog zidom okruzenog prostora ( 550 x 280 m),koji obuhvata grobove plemica i pogrebne kapele.Kapele na prvom spratu posvecene su hebsedu,Dzoserovoj jubilarnoj proslavi .Piramida je visoka 60 metara.Smatra se da je nju sagradio Imhotep u cast i slavu faraona a sam Imhotep je kasnije obozavan kao bozanstvo.Ova piramida predstavlja evoluciju groba-mastabe jer njena prvonitna forma stepenasta stvorena je postavljanjem manjih mastaba na vece.

Istraživanja ove piramide je godinama radio Žan Filip Loeaje, koji je zaslužan i za njenu rekonstrukciju.Nadzemna struktura piramide je prvobitno bila četvorougaona mastaba, potom je proširena da bi se zatvorili vertikalni šahtovi koji su vodili do grobnice.Potom je bila četvorostepena i definitivno šestostepena nadzemna struktura bez prostorija.Ispod nadzemnog dela bio je pristup rampom do šahtova i galerije, u sredini je prostor za grobno mesto.Kultno mesto je bilo na severu piramide, hram mrtvih jer je postojalo verovanje da duša odlazi na severno nebo. Ulaz u hram bio je sa istočne strane.To je ustvari bio kraljevski kompleks sa još nizom građevina određene namene.

Delovi kompleksa su:

1) Dvorište za Sed svetkovinu, duž istočne i zapadne strane dvorišta bio je niz građevina koje su manje više bili modeli građevina,jer imaju male ulaze i male prostorije,takozvane kapele bogova, sa malim dvoriptem ispred u koja su tokom svečanosti dolazili bogovi, to su serdabi gde su bile postavljane džinovske statue

2) severna i južna palata

3) mali hram

4) južna grobnica .

Samo jedan ulaz u kompleks a postoji cetrnaest lažnih vrata . Postavlja se pitanje da li je Džoser hteo za života ovde u ovom kompleksu slaviti Sed svecanost ili je to hteo i na onom svetu.Ukrašavanje fasade dvorišta nišama.Mozda su ''beli zidovi'' aluzija na prestonicu Memfis.Prvi kompleks sagrađen potpuno od kamena.

U prvoj fazi gradnje, kamen je malih dimenzija približno jednak dimenziji čerpića, a potom sve većih dimenzija, kako se sve više upoznavao materijal.Potpuno imitiranje drugih materijala na kompleksu: 1) Niše i pilastri (tipično za arhitekturu od ćerpiča) 2) Stupci u hodniku kao snopovi papirusa vezani nekom tkaninom. 3) Fajansne pločice rađene su od plavog fajansa. U prostorijama ispod piramide i u južnoj grobnici, imitacija asura u kamenu, tj.kuće.Podzemne prostorije i deo hodnika je ukrašen, to su hodnici sa lažnim vratima ukrašeni žljebovima na kojima su tragovi držača za fajansne pločice.U jednom broju vrata su uklesani reljefi sa prikazima Džosera u obavljanju kultnih radnji prilikom sed praznika ,ima ih po pet i ispod piramide i južne grobnice.

Piramide III dinastije posle Dzosera

Sekemketova piramida

Sekemket vlada posle Džosera,ova piramida je nezavršena , identifikovana je kao stepenasta piramida, otkriveni su samo osnova i stepenik.Pretpostavlja se da je bila sedmostepena.Nema šaht, po čemu se razlikuje od Džoserove.Ima jedan kosi hodnik. Postoje galerije oblika П, imala je južnu grobnicu, mastabu čija je orijentacija istok-zapad a inace osnovna orijentacija mastabe je sever-jug.Otkrivena je pored Džoserove piramide.

Lokalitet Zavijet el Arjan

Otkrivene dve nezavršene piramide:

1) slojevita piramida ,verovatno namenjena faraonu Kabiju.

2) severna piramida ima oblik i stepenastih piramida i nekih kasnijih oblika, datovanje nije pouzdano, pretpostavlja se da potiče sa kraja treceg milenijuma..U Sakari, otkriveni tragovi jedne započete piramide, smatra se da pripada III dinastiji ali to nije sasvim nije pouzdana hipoteza.

Hunijeva piramida u Medumu

Huni je bio poslednji vladar III dinastije.Započeo je gradnju ove piramide, danas je slabo očuvana, a razlog tome je tehnika gradnje .Vertikalni slojevi su iskošeni, naslonjeni jedni na druge.Izgrađena je kao stepenasta piramida , prvo ima sedam stepenika, zatim joj je dodat još jedan. Moćda je prvobitno bila mastaba.Spona između pravih i stepenastih piramida, ovu piramidu je završio Snofru, tako što je dodao oplatu i time je od nje načinio pravu piramidu..Sa južne strane, bila je pomoćna piramida.Utvrđeno je da je imala posmrtni hram i hram u dolini preko kanala povezan sa rekom, time je to najstariji kompleks ovog tipa, karakterističan za Staro Carstvo.Kompleks je obuhvatao:hram u dolini koji nije istražen; uzlazni put je ograđen zidovima; posmrtni hram se nalazi sa istočne strane piramide, bila je mala građevina naslonjena na ivicu piramide, izgrađena od najkvalitetnijeg krečnjaka, spolja se nije moglo ući, unutar građevine bile su postavljene dve stele zaobljenog vrha bez natpisa.Podignuta je i pomoćna piramida;Ulaz u piramidu je bio sa severne strane, prolaz se potom spušta oko 50 metara do nivoa ispod osnove piramide, gde se izravnava i vodi do vertikalnog okna koje se završava pogrebnom komorom i nalazi se na istom nivou na kome je osnova piramide.U blizini piramide otkrivena je nekropola sa mastabama od kojih je najvažnija dvojna mastaba Rahotepa i Nofrete, gde su otkrivene njihove cuvene sedeće statue.