Najznačajniji papirusi sačuvani do današnjih dana iz matematike su Moskovski papirus i Rajndov papirus koji datiraju iz oko 1800. godine pre nove ere. Rajndov papyrus koji se još naziva i Ahmesova računica je oko 1650 godine pre nove ere prepisao pisar Ahmes iz nekog spisa koji je bio star 200 godina od nepoznatog autora. Moskovski papirus sadrži 25 matematička problema, dok Ahmesova računica sadrži 87 problema od kojih se čak 81 problem tiče razlomaka kao i tablice množenja. U njemu taj autor rešava razne probleme kojise tiču jednačina, geometrijske progresije, ali i geometrijske probleme kao što supovršina.U antičkim Grčkim delima spominju se harpedonapti, bukvalan prevod
znači zatezači konopca, koji su najverovatnije bili pripadnici sveštenstva ili činovnici koji su premeravali zemljište koristeći štap i konopac. Njih smatramo za začetnike geometrije. Njihov zadatak pri gradnji hramova i piramida bio je da odrede osnovu i orijentišu ka severu. Kada je Nil plavio i menjao granice poseda oni su premeravali zemljište, odredjivali nove granice izmedju poseda i poreze koje ce ubuduce pojedinac placati.
Istrazivanja u Dolini Kraljeva
Arheoloska iskopavanja i istrazivanja u Dolini Kraljeva pokazuju daje za vreme izgradnje piramida na tom prostoru postojao grad sa ulicama prepunih pekara, klanica, barake sa spavaonicama koje su mogle da prime 2000 ljudi i da je sve ovo bilo odlično organizovano. Organizovanost jepostignuta preciznom podelom poslova na delove i svi su imali nadzornike za specifičnu vrstu posla koji su se brinuli o zaduženjima.
Zlatni presek piramide
Egipćani nas danas najviše fasciniraju gradnjom velike Keopsove piramide i njenom geometrijom, a zatim hramovima za još nekoliko faraona. Savršeno orjentisanih prema stranama sveta, dva miliona kamenih blokova teških do 54 tone, čine Veliku piramidu u Gizi, s takvom preciznošću da ni vlas kose nije moguće ugurati izmedju njih. Pravi uglovi piramide su tačni do ispod jedan posto, a stranice dužine 230 metara u dužini se razlikuju za samo 0, 2 metra. Hodnici piramide sa stranicama piramide formiraju pravougle trouglove. Kateta, hipotenuza i njihov zbir, desnog od trouglova odgovara trima uzastopnim članovima Fibonačijevog niza. Uzastopni članovi Fibonačijevog niza se tako mogu koriste za izračunavanje zlatnog preseka, naročitog estetskog odnosa u gravinarstvu. Osim toga i dimenzije Kraljevske sobe su u Fibonačijevom nizu. Ugao koji zaklapa baza sa bočnom stranom piramide 5150' 35". Sekant ovog ugla je 1. 61806 što je veoma blizu zlatnom preseku.Naravno da malo ko veruje da su stari Egipćani znali za secant funkciju, ali to je
odnos visine strane i polovine dužine ivice baze piramide koja ima za osnovu
kvadrat. Tako kotangens ugla 51 50' 35" je približno .
Kapije
U drevnom Egiptu, vrata su pravljena i sa i bez stuba sa strane. Nekoliko uzoraka
iz različitih perioda pokazuju da jednostavan dizajn Egipatskih vrata ustupa mesto njenim harmoničnim proporcijama. Neke od interesantnih proporcija su:
1. Visina kapije je dva puta veća od širine.
2. Debljina bočnih stubova je 0. 618 širine otvora.
3. Visina otvora (h) je 3. 1415, što je približno jednako π.
Zapremina geometrijskih tela
U jednom manje poznatom papirusu - Kahun papirus daje se način za izračunavanje zapremine valjka tako što se površina osnove množi sa visinom i mada je ovo u osnovi pravi način kako se računa zapremina treba imati na umu da stari egipćani nisu imali preciznu formulu za površinu kruga pa je samim tim u rezultatu računa zapremine valjka bilo greške. Tako drevni Egipćani su tačno izračunavali zapreminu piramide čija je baza kvadrat kao proizvod površine baze i visine, što je tačno i pritom su znali tačnu formulu za površinu kvadrata pa im je i rezultat bio tačan.Tako problem zapremine valjka je dat i u Ahmesovoj računici.Problem 41: Koliko žita može da stane u silos oblika valjka prečnika osnove 9 i visine 10.
Zarubljena piramida
U Moskovskom papirusu je obradjen problem zapremine zarubljene piramide. U zadatku autor računa zapreminu zarubljene piramide ako je data dužina visine=6, dužina ivice manje osnovice=2 i dužina ivice veće osnovice. Autor računa kvadrat dužine manje ivice=4, kvadrat dužine veće ivice=16, proizvod dužina ivica manje i veće osnove=8. Zatim sabira te brojeve 16+8+4=28. Potommnoži sa dužinom visine i dobija broj 2.
Na kraju množi 2 sa 28 i dobija se 56 i to je zapremina ove zarubljene piramide.
Neki naučnici pretpostavljaju da su do formule došli na sledeći način. Neka je h=dužina visine, a= dužina ivice veće osnovice, b= dužina ivice manje osnovice.Od zarubljene piramide mogu se odsecanjem dobiti 2 tela od kojih odsecanjem možemo dobiti po još 2 piramide. Univerzalne istine do kojih su stari egipcani dosli i odnose koje su uvideli i otkrili uticali su ne samo na naredne civilizacije posle njih vec i na nas danasnji svet.