Prva naselja

Egipat je dar reke Nil

Zbog te cinjenice prva naselja jedno za drugim pocinju da se formiraju od najranijih vremena i da lagano se sire i nicu.Naselja su dobro istražena, nisu građena od kamena kao grobnice, već od opeke i drva lošijeg kvaliteta, smeštena u samoj dolini Nila.Naselja su otkrivena severno od današnjeg Luksora, podzemne vode su učinile da se građevinski materijal uništio.Pronadjena su i istrazena planska naselja u dolini Tebe. Zatim radnička naselja u širem smislu reči kao i naselja za sveštenike.Na osnovu broja i položaja naselja može se zaključiti o poljoprivredi Egipta i koliko je stanovnika živelo. U doba Starog carstva zivelo je preko jedan milion stanovnika, tokom Srednjeg carstva zivelo je oko milion ipo ,a tokom Novog carstva zivelo je dva miliona . Dok neki autori smatraju da je bilo izmedju cetri i pet miliona ljudi u Ptolomejsko doba je zivelo nesto vise od dva milionastanovnika .Danas Egipat ima osamdeset miliona stanovnika.

Veze naselja sa drugim zemljama

Stari Egipcani su ostvarivali trgovinske veze sa susednim zemljama Naprimer iz Nubije i preko Nubije sa juga su uvozili slonovaču, majmune, nojevo perje, leopardove kože, žirafine repove, abonos,zlato.Iz Sirije su uvozili više gotove proizvode-kočije, konjske uzde, šlemove, neobične vaze osobito u novom carstvu.Iz Punta su uvozili začine, mirišljave smole.Nađeni su i proizvodi minojskog porekla.

Stanovnistvo

Seljaci,najveći deo stanovništva je cinilo seosko stanovnistvo koje se bavilo proizvodnjom hrane, gajili su zitarice, voće, povrće, uzgojali stoku, živinu i bavili se ribolovom.Pretežno su radili za nadnicu u žitaricama, na zemlji bogatijih i verovatno su obrađivali okućnicu koju su dobijali na korišćenje, u najam ili su je posedovali. Ribolov,istrazivanjem je utvrdjeno da su vrstu ribe clarias, lovili početkom i krajem leta, i to relativno jednostavno, posle povlačenja Nila kupili bi ribu zarobljenu u plićacima. U naseljima stanovnistvo se bavilo i lovom od divljaci egipcani su lovili veliku afričku antilopa , divlje goveče, gazelu, nilskog konja.

Prepitomljavanje zivotinja

Postoje hipoteze po kojima su pripitomljene koze, ovce i žitarice donesene u naselja u dolini Nila, odakle su bile prenošene ka zapadu i jugu, odnosno u Libijsku pustinju i njene oaze. Sa tih lokacija bi kasnije tokom menjanja klime i povećanja temperature, bile prenošene u dolinu Nila, što bi značilo da je neolit Egipta potekao iz Zapadne ali i Istočne pustinje. Prenosioci domestifikovanih biljaka i životinja bili su migranti ili možda neke vrste trgovaca, tako da se prenos “neolitskog paketa” izvršio putem istih mehanizama preko kojih su se prenosila i druga dobra kao sto su školjke iz Crvenog Mora.Što se govečeta tiče ono je bilo nezavisno pripitomljeno u Egiptu. Treba napomenuti da su cerealije i domaće životinje, prvobitno nastale u jugo -zapadnoj Aziji a uzrok tog Egipatskog zakašnjenja leži možda u tome da je Nil pružao relativno obilje hrane, pa su se novi običaji teže prihvatali.