Post date: Feb 20, 2013 12:36:18 AM
1 Šta je hrišćanstvo ponudilo kao razlog zbog koga je vredno živeti u duhovno razočaranom grčko-rimskom svetu?
Nadu u ličnu besmrtnost.
1 Hrišćanska religija je pokazala veću sposobnost da pokrene ljudska srca nego što je to uspeo da učini razum.
2 Šta grčki polis i rimsko carstvo nisu mogli da ponude običnom čoveku, a hrišćanstvo jeste?
Dubok lični odnos sa Bogom, blisku vezu sa ličnom realnošću i članstvo u jednoj zajednici vernih koji brinu jedni o drugima.
3 Kakav je odnos konzervativnih crkvenih otaca prema klasičnoj grčkoj filozofiji?
Za konzervativne crkvene oce, klasična filozofija bila je u osnovi pogršna zato što nije proizlazila iz Božanskog otkrovenja. Plašili su se da bi izučavanje klasičnih autora potkopalo hrišćanski moral i promovisalo jeres.
1 Iako je hrišćanstvo iskoristilo grčku filozofiju, hrišćanska istina je na kraju počivala na veri, a ne na razumu.
1 Ko je bio najznačajniji hrišćanski mislilac u poznom Rimskom carstvu?
Sveti Avgustin.
1 Koje dve države je sveti Avgustin suprotstavljao jednu drugoj?
Zemaljsku i nebesku.
2 Zemaljska država, po svetom Avgustinu, predstavlja nevažnost i prolaznost, a nebeska večnost i nepokornost.
2 Avgustinovo razlikovanje izmedju višeg sveta savršenstva i nižeg sveta iskvarenosti imalo je uticaja tokom čitavog srednjeg veka.
3 Kakav je odnos vere i razuma po svetom Avgustinu?
Krajnja mudrost se ne može dostići samo putem racionalnog razmišljanja, vera treba da vodi mišljenje. Bez vere ne može biti ni pravnog znanja, ni pravnog razumevanja. Tako je Avgustin podržao prvenstvo vere, ali nije obavezno smatrao razum neprijateljem vere i nije bio pristalica ukidanja racionalnog rasuđivanja.
1 S Avgustinom, pogled na svet klasičnog humanizma usredsređen na čoveka-koji je vekovima trpeo transformacije ustupio je mesto pogledu na svet usredsređenom na Boga.
2 S pobedom hrišćanstva, cilj života više nije bilo dostizanje savršenstva na ovom svetu, potpunim i kreativnim razvojem ljudskih sposobnosti, već dostizanjem spasenja u nekoj nebeskoj državi.
3 Koje su bitne razlike između hrišćanstva i antičkog klasicizma?
Prema hrušćanskom uverenju, istorija je ispunjena duhovnim značenjem. To je duboka drama pojedinaca koji se bore da prevaziđu svoj prvobitni greh kako bi mogli da dostignu večno blaženstvo na ovom svetu. Klasicizam je smatrao da nema višeg autoriteta od razuma. Klasicizam je smatrao da su etička merila bili zakoni priprode koje razum može da spozna. Ljudske jedinke razuma mogu da dođu do onih vrednosti pomoću kojih treba da regulišu svoje živote. U hrišćanstvu krajnje dobro dolazi kroz poznaju Boga, poslušnost i ljubav prema njemu. U klasicizmu krajnje dobro trebalo je tra+iti kroz nezavisnu misao i akciju.
2 Od koga su srednjovekovni mislioci nasledili geocentričnu teoriju svemira?
Aristotela i Ptolemeja.
1 Zašto ljudi, prema hrišćanstvu, zaslužuju središnje mesto u univerzumu?
Pošto je Bog stvorio ljude prema svom liku oni zaslužuju središnje mesto u univerzumu.
2 Kakvi su pojedinci prema srednjovekovnom verovanju?
Grešan, ali iskupljiv.
3 Kako je srednjovekovni um gledao na društvenu strukturu?
Za srednjovekovni um, Bog je i društvu uredio po hijerarhijskom poretku. Čitava društvena struktura predstavlja hijrarhiju u kojoj su dužnosti i prava svakog pojedinca definasini prema njegovom Božanskom mestu: sveštvenstvo je vodilo društvo prema hrišćanskim načelima; gospodari i kraljevi, čije pravo da vladaju potiče od Boga,brane hrišćansko društvo od njegovih neprijatelja a robovi rade za dobro svih. Društvo neometano funkcioniše kada svako prihvati svoj status i igra svoju pravu ulogu, kada se potčinjeni povinjavaju svojim pretpostavljenima, i kada pretpostavljeni vode društvo u saglasnosti s božanskim učenjem.
2 Šta su sholastici nastojali da pokažu?
Da verska učenja, iako ne potiču iz razuma, nisu suprotna razumu. Pokušali su da dokažu putem razuma ono što su uz pomoć vere već smatrali istinitim.
1 Šta je, po srednjovekovnim misliocima, imalo poslednju reč u dostizanju istine?
Razum ne postoji ne zavisno, već na kraju mora da prizna načelo istine koje je iznad razuma i pojedinačnog ljudskog postojanja. Oni su hteli da vera usmerava racionalnu misao radi hrišćanskih ciljeva a da je vodi Biblijski i crkveni autoritet. Na kraju vera je imala poslednju reč.
2 Sveti Toma Akvinski trudio se da izmiri aristotelizam sa hrišćanstvom.
3 Kakav je odnos vere i razuma po Tomi Akvinskom?
Za Akvinskog, kako i vera i razum dolaze od Boga, oni se međusobno ne nadmeću već, ako se pravilno shvate, pomažu jedno drugo i formiraju jedinstvo. Razum ne treba da strahuje, jer on je samo jedan drugi put ka Bogu. Suprotnosti između to dvoje samo su pojave koje mogu da zavedu. Na nebu, ljudi će steći potpuno saznanje, kao i potpunu sreću. Dok su na zemlji, oni moraju dopustiti veri da vodi razum; ne smeju dopustiti razumu da se suprostavi veri ili da je potkopava.
2 Po Tomi Akvinskom, u neteološkim pitanjima o određenim stvarima u prirodi, ljudi treba da imaju poverenja samo u razum i iskustvo.
1 Koje su sve veze između modernog sveta i srednjeg veka, tj. šta je sve imalo svoje korene u srednjem veku?
Evropski gradovi, pojava srednje klase, ustrojstvo državnog sistema, englesko opšte pravo, univerziteti.
3 Koja srednjovekovna ideja će postati osnovni element moderne liberalne misli?
Ideja da su i vladar i oni kojima on vlada vezani jednim višim zakonom u sekularizovanom obliku.
1 Šta je bilo osnovno obeležje srednjeg veka, a šta određuje modernu misao?
Srednjeg veka- religija, a moderne misli- nauka i sekularizam, obuzetost ovozemaljskim životom.
2 Koji osnovni princip grčke filozofije je odbacila srednjovekovna svest?
Autonomija razuma.
3 Koje su radikalne promene u evropskoj civilizaciji označile kraj srednjeg veka?
Na ekonomskom nivou proširili su se trgovina i industrija a kapitalizam je zamenio srednjovekovne oblike ekonomske organizacije. Na politiškom nivou centralna vlada ojačala je na rašun feudalnih i verskih vlasti. Na verskom planu, pojava protestantizma rascepkala je jedinstvo hrišćanskog sveta. Na društvenom polju srednja klasa građana igrala je značajnu ulogu u ekonomskom i kulturnom životu. Na kulturnom planu sveštenstvo je izgubilo svoj monopol nad obrazovanjem i srednjovekovna orjentacija ustupila je mesto sekularnom gledištu u književnosti i umetnosti.
3 Koje su osnovne ideje mislioca prosvetiteljstva u njihovom suprotstavljanju srednjem veku?
Želeli su da oslobode čovečanstvo od praznoverja, neznanja i tradicija koje nisu mogle da prođu test razuma.
1 Kakva je bila renesansna kultura?
Kultura u osnovi svetovna, usredsređena na čoveka, kultura zagledana u tekovine drevne Grčke i Rima.
1 Kada, gde i kako je začeta renesansna kultura?
Renesansa je začeta u 14 veku u gradovima-državama severne Italije, koji su se obogatili i postali moćni zahvaljujući razvoju trgovine tokom srednjeg veka.
1 Čime je bio opčinjen i čemu je težio renesansni čovek?
Ovim svetom, radostima života i mogućnostima koje je život nudio; težio je da živi bogatim i kreativnim životom na zemlji i da sebe ispuni kroz umetnička i književna dela.
1 Koji tip čoveka je uznedrila renesansna Italija?
’’Univerzalnog čoveka’’.
1 Koje su osobine renesansnog „univerzalnog čoveka“?
Svestrana osoba, koja vlada drevnim klasicima, ceni vizuelne umetnosti pa čak ima i talenta za njih, i pokazuje zainteresovanost za svakodnevne poslove svoga grada-neko ko teži da svoj život uobliči u umetničko delo.
1 Istaknuti renesansni stvaraoci ponosili su se svojim talentima i ovozemaljskim dostignućima.
2 Koja izjava Leonarda da Vinčija govori o velikom samopouzdanju renesansnog stvaraoca?
’’Mogu da stvaram čuda’’.
2 Koja je osnovna ideja Pika dela Mirandole, izneta u njegovom delu Govor o dostojanstvu čoveka?
Čovek, može da bude šta god poželi; on može da bira sopstvenu sudbinu.
2 Kojom izjavom u Hamletu je Šekspir izrazio novi (renesansni) koncept čoveka?
’’Kakvo umetničko delo je čovek!...’’
3 Ko je i u kom delu dokazao falsifikat crkvenih zvaničnika kojim su polagali svoje pravo na ovozemaljsku vlast?
Lorenco Vala. ’’Lažna Konstantinova darovnica’’.
1 Kako su humanisti gledali na prethodne vekove, a kako na sopstveno doba?
Na prethodne vekove kao na mračno doba, u kome je kulturni sjaj antike bio ugašen; a svoje opisivali su kao preporod umetnosti i učenosti posle srednjovekovnog mraka i jalovosti.
1 Na koja tri perioda su renesansni humanisti rasporedili istoriju?
Antički, srednjovekovni i moderni.
1 Humanistički pokret bio je zasnivan na izučavanju drevne Grčke i latinske književnosti.
2 Koja arhitektonska tvorevina je odražavala srednjovekovnu koncepciju hijerarhijski ustrojenog sveta?
Gotička katedrala, sa svojim kontraforima, uznosila se ka nebu uzdižući se svojim galerijama.
2 Koje su glavne osobine renesansne umetnosti?
Umetnici su koristili religiozne teme, ali istovremeno oni su pomerili pažnju sa neba na prirodni svet i na čoveka, uzdrmavši nadmoć vere nad umetnošću. Umetnici su prikazivali osobine muškaraca i žena i slavili telesno obličje čoveka.
1 Ko je začetnik reformacije?
Martin Luter.
3 Kako su Luter i Kalvin gledali na čoveka?
Smatrali su da je čovek u osnovi grešan i iskvaren i potpuno su odbacili ideju da pojedinac može da učini nešto za sopstveno spasenje. Miškarci i žene uvek moraju biti smerni pred Bogom; moraju u potpunosti zavisiti od njegove volje i u potpunosti se odreći nade u spasenje kroz sopstvena dela.
3 Na koji način je reformacija obezbedila osnovu za osporavanje monarhističke vlasti?
Neki teoretičari protenstantizma, uglavnom kalvinisti, našavši se u potlačenoj manjini, podržavali su otpor političkim vlastima čiji edikti, kako su verovali, krše božje zakone itražene u Bibliji.
3 Na koja dva načina je srednjovekovno društvo kršilo princip opšteljudske jednakosti?
Prvo- feudalizam je naglašavalo razliku između plemstva i puka. Drugo- srenjovekovna crkva je učila da jedino sveđtenstvo može da daje pričest, što je ljudima pružalo načina da steknu spasenje; iz tog razloga sveštenstvo je bilo iznad laika.
2 Luter je smatrao da ne postoji duhovna razlika između običnih ljudi i sveštenstva.
2 Čiji primat su protestantski reformisti isticali u svojoj pobuni protiv katoličkih crkvenih vlasti?
Privatnog suda i savesti pojedinca.
3 Protestantska crkva je bila zajednica jednakih vernika rukovođenih sopstvenom savešću, a ne hijerarhija kancelarija sa specijalnim ovlašćenjima i prerogativima.
2 Čijem razvoju je doprinelo protestantsko pridavanje važnosti savesti pojedinca?
Razvoju kapitalističkog duha, koji leži u osnovi modernog privrednog života.
2 Koji čuveni sociolog je ukazao na vezu između kapitalizma i protestantizma?
Maks Veber.
2 Kako se gleda na spasenje čoveka u Kalvinovoj doktrini predodređenosti?
Spasenje se ne može steći nikakvim ovozemaljskim delima pošto je Bog već unapred odredio ko će biti spašen.
3 Koje ljudske osobine su, po Kalvinovim sledbenicima, bile znaci božje izabranosti?
Naporan rad, vrednoća, poslušnost, efikasnost, štedljivost i prezir prema hedonizmu.
2 Šta je naučna revolucija uspostavila kao osnovno sredstvo za razrešavanje tajni prirode?
Naučni metod- rigorozno i sistematsko posmatranje i eksperimentisanje.
1 Moderna nauka je istisnula teologiju kao kraljicu znanja, a razum, u srednjem veku potčinjen religiji, učvrstio je svoju autonomnost.
1 Na srednjovekovnoj slici sveta, nepokretna Zemlja stajala je u centru svemira.
2 Šta je, prema srednjovekovnom gledištu, značio centralni položaj Zemlje?
Da je svemir usredsređen na čoveka, da su po božjoj zamisli ljudska bića, jedina stvorenja kojima je Bog dodelio razum i obećanje spasenja, gospodari Zemlje.
1 Sa kojim naučnikom započinje moderna astronomija?
Nikolom Kopernikom.
1 Kopernik je proglasio da je Zemlja planeta koja zajedno sa drugim planetama kruži oko Sunca, koje se nalazi u centru.
1 Kopernikova heliocentrična teorija zamenila je srednjovekovni pogled na svemir.
3 Zašto je Kopernikova teorija uplašila crkvene vlasti?
Jer je izgledalo da se kosi sa Svetim pismom.
3 Kako istoričar nauke Tomas Kun objašnjava razoran uticaj kopernikanizma?
Kopernikanizam je iziskivao preinačavanje čovekovog pogleda na odnos prema Bogu i temelja njegove moralnosti.
2 Kako izgleda vizija svemira Đordana Bruna?
Zemlja je živo biće, prostor je beskonačan i postoji bezbroj nastanjenih svetova.
3 Šta je ljudima srednjeg veka pružalo dubok osećaj sigurnosti u pogledu Zemlje i odnosa Boga prema njoj?
Uverenje da Zemlja čvrsto stoji pod njihovim nogama, da je Bog stvorio svemir za njih i da je da Zemlji centralni položaj u svem stvaranju.
1 Kopernikova astronomija zbacila je Zemlju s prestola, prognala ljude sa njihovog centralnog mesta u svemiru i podrazumevala beskonačni svemir.
2 Koji mislilac je shvatio da bi nova, kopernikanska kosmologija mogla da donese sumnju, neizvesnost i uznemirenost, što su pretili verovanju?
Blez Paskal.
2 Galilej je odbacivao srednjovekovnu podelu univerzuma na više i niže carstvo i proklamovao ideju o jednoobraznosti prirode.
1 Kojim Galilejevim otkrićem je prevaziđena glavna zamerka Kopernikovom sistemu?
Sa teleskopom.
3 Šta je Galilej pokazao otkrićem Jupiterovih meseca (satelita)?
Pokazao je da je da jedno nebesko telo može zaista da se okreće oko centra koji nije Zemlja; sa Zemlja nije zajednički centar za sva nebeska tela; i da neko nebesko telo može da kruži oko neke planete u isto vreme dok se ta planeta okreće oko nekog drugog tela.
1 Za Galileja, svemir je bio jedna „veličanstvena knjiga koja je napisana jezikom matematike“.
1 Koja nauka je bila apsolutni autoritet za Galileja i druge moderne astronome?
Matematika.
2 Po Galileju, „u diskusijama o fizičkim problemima ne treba počinjati od odlomaka iz Biblije, već od čulnog iskustva i neophodnih izvođenja dokaza“.
2 Šta je za Galileja cilj Svetog Pisma, a šta zadatak nauke?
Svetog pisma- da podučava ljude istini koja je neophodna za spasenje duše. Nauka- upućivanje u funkcionisanje prirode.
3 Po Galileju, „namera Svetog Duha jeste da nas poduči kako da se stigne na nebo, a ne kako se nebo kreće“.
1 Koja dva filozofa su značajna za širenje značaja naučne revolucije?
Fransis Bekon i Rene Dekart.
2 Bekon i Dekart su u naučnim pitanjima odbacili autoritet Aristotela i drugih drevnih mislilaca i zastupali prihvatanje novih metoda za traženje i procenjivanje istine.
2 Ko je bio glavni predmet Bekonove kritike?
Sholastički mislioci.
2 Po Bekonu, sholastičke rasprave su bile jalove jer se bave suvoparnim verbalizmom i konstruišu obimne sisteme koji imaju malo veze s empirijskim svetom.
3 Navedite i objasnite Bekonove „idole“?
Idoli Plemena- čula mogu da nas obmanu ili da se emocije upletu u naše donošenje suda. Idoli Pećine- na čovekovo shvatanje uticali su njegov odgoj, obrazovanje i ljudi kojima se divi. Idoli Trga- u svojim razgovorima ljudi koriste nejasne reči i koncepte koji odbacuju razumevanje i sve dovode u zbrku i ’’zavode ljude u bezbroj praznih sporenja i jalovih maštanja’’. Idoli Teatra- predanost pojedinca raznim filozofskim dogmama i naučnim teorijama ’’u koje se po običaju, iz lakovernosti i iz nemara, poverovalo’’.
2 Koji metod je Bekon zastupao kao put ka istini i korisnom znanju?
Induktivni pristup.
3 Koje su osobine induktivnog metoda?
Pažljivo osmatranje prirode i sistematsko sakupljanje podataka; izvlačenje opštih zakona iz poznavanja pojedinosti; i provera zakona kroz neprekidne eksperimente.
2 U čemu znanje, po Bekonu, treba da pomogne?
Da upotrebimo prirodu u korist ljudi; da se poboljša ljudski život unapređenjem trgovine, privrede i poljoprivrede.
3 Kakva je bila srednjovekovna, a kakva je savremena koncepcija svemira koja se oslanja na naučnu revoluciju?
Naučna revolucija je uništila srednjovekovnu predstavu o svetu, u kojoj je Zemlja zauzimala centralni položaj, nebo ležalo odmah iza nepomičnih zvezda, a svaki predmet imao svoje mesto u hijerarhijskom i kvalitativnom poretku. Nestala je srednjovekovna ideja da je Bog dodelio krajnju svrhu svim prirodnim predmetima i svem biljnom i životinjskom svetu, da je prema božjem planu sve imalo jednu određenu ulogu. Savremena koncepcija- homogen svemir neograničenog prostora i beskonačnog broja nebeskih tela. Savremena nauka ispituje fizičku prirodu kako bi došla do matematičkih odnosa i hemijskih sastava.
3 Navedite Dekartovo prvo pravilo metoda.
Dekartova metodična sumnja, odbacivanje autoriteta i insistiranje na jasnoći, preciznosti i tačnosti.
2 Kakvo shvatanje države je značilo konačni raskid sa srednjovekovnom političkom mišlju?
Kao čisto ljudske tvorevine.
2 Koja pojava iz realnosti političkog života je uticala na novovekovnu revoluciju u političkom razmišljanju?
Pojava moderne centralizovane, teritorijalne države, koja je potčinila verske institucije nacionalnoj kontroli.
3 Šta je značajno u delovanju i pogledima pape Grgura VII?
Papa Grgur VII je pokušavao da učvrsti nadmoć papinstva nad sekularnim vladarima, izjavio da vladari ne treba da pokušavaju da podvrgnu crkvu svetovnoj vlasti.
3 Po Marsiliju iz Padove, čime se bavi vera a čime politika?
Vera- se bavila natprirodnim svetom i principima vere. Politika- se bavi prirodnim svetom i poslovima ljudske zajednice.
3 Koje su osnovne premise srednjovekovne papske teorije, koje je poricao Marsilije iz Padove?
Da država, kao deo božanski uređenog sveta, mora da se prilagodi i ispunjava natprirodne ciljeve; da je papa, kao božji sveštenik, ovlašćen da vodi kraljeve; i da je sveštenstvo iznad zakona države.
2 Marsilije iz Padove je osećao da crkva treba da bude jedna duhovna institucija bez ikakve zemaljske vlasti.
2 Koja su bitna obeležja moderne države?
Neprikosnovena na sopstvenoj teritoriji i ima jaku centralnu vladu, koja izdaje zakone primenljive širom zemlje; održava i plaća stalnu vojsku profesionalnih vojnika kao i obučene birokrate, odgovorne centralnoj vladi, koji sakupljaju porez, primenjuju zakone i sprovode pravdu; sekularna država, jer unapređenje religije nije njena briga, a crkva ne određuje državnu politiku.
2 Prvi moderni evropski monarsi tvrdili su da su od Boga izabrani da vladaju i da su samo Bogu odgovorni.
3 Koji novi fenomen, po Makijaveliju, nije mogla da objasni tradicionalna politička teorija?
Itlijanski gradovi-države, kojima su vladali ljudi čiji je autoritet počivao isključivo na njihovom lukavstvu i efikasnom korišćenju sile.
2 Čemu je Makijaveli želeo da nauči vladare?
Kako da očuvaju i prošire moć države i da obezbede sigurnost u jednom opasnom svetu.
1 Po Makijaveliju, ljudima nije potrebna pravedna ili čestita država, već sigurna i bezbedna država.
2 Kako klasična politička misao gleda na odnos etike i politike?
Da su etika i politika uzajamno povezane; da je cilj države da promoviše čestit život.
3 Kakva su ljudska bića, po Makijaveliju, u očima pronicljivih vladara?
Oni na ljude gledaju onakve kakvi su, a ne na onakve kakvi bi oni želeli da budu. On priznaje da su ljudi po prirodi sebična, iskvarena, kukavička, bezverna, podla, nepoštena i sklona nasilju i da su obmana i prinuda neophodni kako bi se držala pod kontrolom nesavršena ljudska priroda, koja je pretnja građanskom poretku.
3 Kako Makijaveli gleda na odnos morala i politike?
Nikakvi moralni imperativi ne rukovode državnom politikom. Polotika ne sledi moralne vrline već štiti bezbednost države i njeno blagostanje. Kada je potrebno vladar ostavlja po strani moralnost i čini ono što je neophodno, čak i kada se takvi postupci uglavnom smatraju za moralni prestup.
1 Vladaru su dopuštena sva sredstva kad je u pitanju opstanak države.
1 U odnosu na hrišćanske vrline Makijaveli je dao prednost onima iz klasične civilizacije.
3 Kako Makijaveli gleda na antičku, a kako na hrišćansku religiju?
Antička- ''nije proglašavala ljude blaženim sem ako nisu bili ovenčani svetskom slavom. Glorifikovala je ponizne i sklone razmišljanju, a ne ljude od akcije. Ona je odredila kao najveće ljudsko dobro smernost, samoodricanje i prezir prema ovozemaljskim stvarima, dok je hrišćanska- identifikovala s velikodušnošću, telesnom snagom i svim ostalim što ljude navodi na odvažnost. Iako religija zahteva da u vama bude snage, ono što ona traži jeste snaga da se pati, a ne snaga da se čini odvažna dela.'' Veličajući slabićke vrline smernosti i popustljivosti, hrišćanstvo je podrivalo državu.
1 Tokom vekova, izraz „makijavelizam“ dobio je značenje opravdavanja svakog oblika oportunizma, dvoličnosti i nemoralnosti u politici.
2 Za Hobsa, država nije bila Božja tvorevina; ona je bila samo koristan aranžman koji je dopuštao pojedincima da razmenjuju dobra i usluge u sigurnom okruženju.
1 Po Hobsu, ni jedna ljudska strast nije snažnija od straha od nasilne smrti od tuđe ruke.
1 Po Hobsu, samoodržanjem fundamentalna je činjenica postojanja.
2 Koji oblik vladavine je Hobs propagirao i zašto?
Propagirao je naslednu apsolutnu monarhiju, smatrajući da samo neograničena vlast suverena može da obuzda ljudske strasti koje prete društvenom poretku raspadom, i tako obezbedi okruženje i kome su ljudi slobodni da slede sopstvene interese mirnim putem.
2 Po Hobsu, ljudi, a ne Bog, predstavljaju izvor vlasti vladara.
1 Po Hobsu, moć koju narod poveri vladaru je neopoziva.
2 Lok je zagovarao ustavnu vladu, u kojoj moć vlasti proističe iz pristanka onih nad kojima se vlada a državna vlast je ograničena sporazumom.
2 Čime se Lok bavi u Drugoj raspravi o vladi?
Druga rasprava proglašava princip prirodnih prava, napada despotsku vladavinu i afirmiše vladavinu uz pristanak naroda u interesu naroda; ona je učvrstila Loka kao presudnog mislioca u oblikovanju liberalno-demokratske tradicije.
2 Šta se smatra ključnim komponentama engleske političke tradicije?
Odbacivanje monarhističkog apsolutizma, parlamentarnu vladu pod vladavinom zakona, i taštitu privatne svojine.
3 Koja je razlika između Hobsovog i Lokovog shvatanja ljudske prirode?
Lok- smatra da ljudska bića često pokazuju razboritost, društvenost i vrlinu, ali da ima slučajeva kada su neznalice, iracionalni, svadljivi, pohlepni i pokvareni, kada ignorišu glas dužnosti i ne obraćaju pažnju na diktate savesti. Imao je više poverenja u racionale sposobnosti i moralni potencijal ljudskih bića. Smatrao je da pojedinci učestvuju u moralnom poretku čije se postojanje može shvatiti putem razuma i da racionalni ljudi mogu da priznaju da njihovo ponašanje treba da odgovara potrebama moralnog poretka. Zato što su ljudska bića po prirodi racionalna i zato što ih pokreće osećanje moralne obaveze, u stanju su da prevaziđu usku sebičnost i tako priznaju i poštuju dostojanstvo drugih ljudi. Dok je Hobs- video ljudska bića kao krajnje sebične životinje koje potpomažu stalnu borbu svojim neumornim traganjem za zadovoljstvima čoveka, slavom i moći.
2 Po Loku, svi ljudi su stvoreni jednaki i zato jedan čovek ne treba da bude potčinjen drugom čoveku.
1 Koja su, po Loku, osnovna prirodna prava čoveka?
Pravo na život, slobodu i imovinu.
1 Kada vlast sebe postavi u ratno stanje sa narodom, ljudi, po Loku, imaju moralno pravo da raspuste vladu.
2 Šta je najveće zlo za Hobsa, a šta za Loka?
Za Hobsa- raspad sigurnosti; a za Loka- gubitak slobode pojedinca.
2 Šta predstavlja kamen temeljac modernog liberalizma?
Ideja da suverenitet leži u narodu, a da vlada počiva na pristanku onih kojima ona vlada. Vladar upravlja u ime naroda i vezan je istim prirodnim zakonom koji obavezuje njegove podanike. Taj zakon, koji je Bog ugradio u prirodu i koji se može otkriti razumom, viši je od kraljevog zakona. Vlada je obavezna da pomoću zakona poštuje i primenjuje zakon prirode.
3 Šta su činili prosvetitelji u težnji da stvore racionalnije i humanije društvo?
Oni su se suprostavljali srednjovekovnoj usredsređenosti na onostrano, odbacivali teologiju kao put ka istini i hrišćansku ideju o grešnoj prirodi naroda, i pokušavali da shvate prirodu samo pomoću razuma, bez pomoći samoobjavljenih istina ili uticaja sveštenika.
1 Kojih okova se, po prosvetiteljima, čovečanstvo oslobađalo uz pomoć snage razuma?
Okova neznanja, praznoverja i despotizma kojima su ga tirani i sveštenici vezivali tokom proteklih doba.
3 Između čega su prosvetitelji povukli oštru razliku?
Između teologije, koja je ometala jasno razmišljanje religije i nauke, koja je pružala i pouzdano i korisno znanje. I dok su teološke dogme rađale beskonačne rasprave i mnoge krvave sukobe, razumni ljudi mogli su da se slože da: ’’u geometriji nema sekti.’’
2 Zašto je, po prosvetiteljima, društveni poredak manjkav?
Jer mu nedostaje racionalnost potvrđena u prirodi.
3 Šta je, po Kantu, prosvetiteljstvo i koji je njegov moto?
''Prosvetiteljstvo je čovekovo napuštanje vlastite nezrelosti koju je sam sebi nametnuo. Nezrelost je nesposobnost da se koristi sopstvena inteligencija bez nečijeg usmeravanja''. Moto je:„Usuditi se znati! Imaj hrabrosti da koristiš sopstvenu inteligenciju!“
2 Razum je za prosvetitelje bio više od obične apstraktne vežbe; bio je efikasno sredstvo za reformu društva.
1 Kako glasi čuveni Volterov poklič protiv rimokatoličke crkve?
''Uništite bestidnicu!''
3 Kako je Holbah objašnjavao poreklo Boga?
Smatrao je ideju Boga proivodom neznanja, straha i praznoverja. Zastrašeni nepogodama, požarima i poplavama preci čovečanstva pripisivali su ove pojave nevidljivim duhovima, koje su pokušavali da umire ritualnim obredima.
3 Šta je, po Holbahu, potrebno da bismo otkrili prave principe Morala, i zašto su ljudi pokvareni?
Potreban je zdrav razum... Ljudi su... pokvareni samo zato što njihov razum nije dovoljno razvijen.
3 Kako je na filozofe, a kako na sveštenike gledao Deni Didro?
Ako hoćete sveštenike nisu vam potrebni filozofi, i obrnuto; jer jedni su prijatelji razuma i oni koji promovišu nauku, a drugi neprijatelji razuma i oni koji favorizuju neznanje; ako oni prvi čine dobro, oni drugi čine zlo.
3 Kako na religiju gledaju deisti? Šta je suština religije za deiste?
Prava religija se sastoji u tome da činimo sva dobra koja možemo da činimo. Religija se sastoji od nekoliko osnovnih moralnih istina koje um može da potvrdi. Rituali, čuda i asketizam samo su sveštenički dodaci; oni nemaju nikakve veze s prvobitnim božjim moralnim zakonom. Podržavanjem praznoverja, progona i krvavih verskih ratova, sveštničeke vlasti sprečile su nametanje božjeg zakona. Za deist, suština religije jeste moralnost, privrženost pravdi i čovečnosti, a ne odanost ritualima, doktrinama ili vlastima klera.
3 Kako Volter opravdava veru u Boga?
''Hoću sa moj advokat, moj krojač, moja posluga, pa čak i moja supruga veruju u Boga, jer to znači da će me ređe varati i pljačkati ili praviti od mene rogonju... Bog je potreban kako bi obezbedio božansku potvrdu moralu. On je apsolutno neophodan ne samo za obične ljude, već isto tako i za prinčeve i vladare kako bi imali neku predstavu, o Vrhovnom Biću, Tvorcu, vladaru, onome koji nagrađuje i osvetniku, duboku urezanu u svojim umovima...''
1 Koja su dva osnovna izvora zla po prosvetiteljima?
Etablirana religija i despotizam.
3 Šta karakteriše političku misao osamnaestog veka?
Beskompromisni sekularizam, optužba despotizma, božanskog prava kraljeva, i specijalne privilegije aristokratije i sveštenstva, poštovanje prema engleskom konstitucionalizmu jer je štitio vladavinu zakona, i afirmacija teorije Džona Loka da vlada ima obavezu da štiti prirodna prava svojih građana. Najvažnije za politički pogled prosvetitelja bilo je uverenje da se mogu pronaći politička rešenja za nedaće koje su unesrećile društvo.
2 Šta se u Enciklopediji navodi kao krajnja svrha vlade?
Dobro naroda.
2 Koja je cena, po Rusou, plaćena za kulturni i intelektualni napredak?
Moralno slabljenje pojedinca, stanje koje se više nije moglo podnositi.
3 Kakav je, po Rusou, prirodan, a kakav civilizovani čovek?
Prirodni čovek- snažniji i zdraviji imao je više samilosti za patnje čoveka. Civilizovani čovek- postao je mekušac, slab i razdražljiv, neispunjenih prirodnih potreba postao je zavidljiv i pohlepan, opsesivno jureći za raskoši i tonući u razvrat. Izgubio je dosta toga od svoje prirodne samilosti za svoje bližnje. Kada iskra samilosti i izađe na površinu, on je razumom udalji i kaže: ''To se mene ne tiče''.
3 Koja je razlika između Hobsovog i Rusoovog shvatanja ljudske prirode?
Hobs je govorio da je pojedinac po prirodi brutalan i nasilan i da je svako po prirodi neprijatelj svakome drugom. Ruso je ljudska bića smatrao po prirodi dobrim. Svako ljudsko biće poseduje jedan unutrašnji glas, savest, u kojoj se nalazi osećanje pravde i samilosti. Taj unutrašnji glas ne zavisi od inteligencije; poseduju ga nepismeni seljaci kao i pariški intelektualci. Li društvo izvrće i izobličava našu prirodu.
1 Šta je, po Ruso, dovelo do osnivanja građanskog društva i njegovih zala?
Da bu zaštitio svoju imovinu, ''bogataš... smislio je najdublji plan koji je ikad pao čoveku na pamet''- stvaranje građanskog društva.
2 Kako Ruso prikazuje građansko društvo i njegovu državu?
Država je bila neka vrsta ropstva ''koje je privezalo nove okove siromašnima i dalo novu snagu bogatima; što je nepovratno uništilo prirodnu slobodu; za sva vremena učvrstilo zakon vlasništva i nejednakosti... i, u korist malog broja ambicioznih pojedinaca, potčinilo čitavo čovečanstvo neprekidnom radu, ropstvu i bedi''.
2 Kojem pokretu je Ruso prethodnik i zbog čega?
Romantizam.
1 Da li je Ruso bio kritičan prema civilizaciji uopšte ili samo civilizaciji svoga vremena?
Nije vodio kampanju protiv civilizacije, već protiv civilizacije svoga vremena, koja je podrivala moral ljudi, i protiv političkog činioca. Nepravedne i despotske države, koja je ljude lišila njihove slobode.
1 Kojom rečenicom počinje Rusoov Društveni ugovor?
''Čovek se rađa slobodan, a svuda je u okovima''.
1 Koji princip po Rusou leži u osnovi i izražava ono što je najbolje za zajednicu?
Opšta volja izražava ono što je najbolje u ljudskim bićima. Ruso smatra da je ''opšta volja uvek u pravu i uvek naklonjena javnom dobru'' i da ''isključivo na osnovu tog zajedničkog interesa treba da se vlada svakim društvom''.
2 Kako se pojedinac transformiše pokoravanjem opštoj volji?
Koji je motivisan ličnim interesom, potrebama i strastima, u viši tip ličnosti: građanina predanog zajednici kao celini, kao pojedinca koji shvata da je lična sreća neraskidivo vezana za sreću drugih, za opšte dobro.
2 Šta, po Didrou, kvari čoveka?
''Nas kvari loše obrazovanje, loši modeli i loše zakonodavstvo.''
3 Kako su prosvetitelji tumačili Lokovo odbacivanje urođenih ideja?
Ako nema urođenih ideja onda ljudska bića, nisu rođena s prvobitnim grahom, nisu iskvarena po prirodi. Sve ono što pojedinac jeste, potiče od njegovog posebnog iskustva. Ako se ljudima obezbede pravo okruženje i obrazovanje, oni će se moralno ponašati; postaće razumni i produktivni građani. Pravilnim korišćenjem razuma, ljudi mogu da dovedu svoja uverenja, ponašanje i svoje institucije u sklad s prirodnim zakonom.
3 Kakva je duhovna sposobnost, po Helveciju, i šta je uzrok razlika u pogledu nje među ljudima?
Duhovna sposobnost je zajednička. Sposoban čovek je jedino proizvod okolnosti u kojima se našao.
1 Prosvetitelji su uglavnom bili optimisti u pogledu budućnosti čovečanstva.
3 Šta je proklamovala Deklaracija prava čoveka i građanina?
Neotuđivo pravo pojedinca na slobodu ličnosti, savesti i misli i na podjednak tretman pred zakonom; potvrdila je da vlada pripada narodu kao celini i insistirala na tome da država nema veće dužnosti do da unapređuje slobodu i samosvojnost pojedinca; smatrala je da svi građani imaju pravo učestvuju u donošenju zakona i izglasavanju poreza.
3 Koji su učinci francuske revolucije, nadahnuti idealima prosvetitelja?
Eliminisali su feudalna prava i privilegije plemstva, otvorili mogućnosti sposobnostima, a ne poreklu, i obezbedili jednakost pred zakonom i zaštitu ljudskih prava, porotničko suđenje i slobodu veroispovesti, govora i štampe. Ukidajući i ropstvo u francuskim kolonijama i dužničko ropstvo, i praved planova za besplatno javno obrazovanje, jakobind su ispoljili svoje veze s humanitarizmom prosvetitelja. Lišavajući crkvu njenog specijalnog položaja, revolucija je ubrzala sekularizaciju Evrope, što je takođe cilj prosvetitelja. Prodaja javnih nameštanja je eliminisana, a najviši položaji u zemlji bili su otvoreni kvalifikovanim ljudima, bez obzira na njihovo poreklo. Revolucija je ukinula obaveze seljaka prema gospodarima, koje su kočile poljoprivredu, i uklonila prepreke ekonomskoj ekspanziji. Uvela je porez na prihod i usmerila njegovo prikupljanje.
2 Šta su prosvetitelji isticali kao dokaz ljudskog napretka?
Prosvetitelji su verovali da ljudska bića mogu da poprave uslove svog postojanja i ukazali na napredak u nauci i tehnologiji.
3 Šta prosvetitelji nisu mogli da predvide?
Da moderna birokratija i tehnologija, tvorevine racionalnog uma, mogu da uobliče društveni poredak koji obezvrešuje i depersonalizuje pojedinca.