rabar [r'âbar r'âbara] m lopov, provalnik, razbojnik, pljačkaš ~
rabati [r'âbati, r'âbam] impf. krasti, pljačkati ~ ♦ zrabati [zr'âbati] pf. pokrasti
rabiti (se) [r'âbiti, r'âbim] impf. I. trans. koristiti, upotrebljavati, upotrebom trošiti ~ II. refl. trošiti se ♦ zrabiti se [zr'âbiti, zr'âbim] pf. potrošiti se upotrebom ~ Potpl'ati su se zr'âbili od č'uda h'ọdaja.
rabljeni [r'âbljeni r'âbljenoga] adj. rabljen, upotrebljavan, trošen ~ K'upiv sam r'âbljenoga 'auta.
raca [r'aca r'ace, pl. râc] f patka ~ R'aca r'ada vu v'odi šlaf'uri.
racak [rac'âk rac'âka] m patak ~
racji [r'âcji r'âcjega] adj. koji se odnosi na raca; patkin ~ R'âcje m'eso.
račun [rač’un rač’una] m račun ~ D’obiv sam rač’una za plat’iti. ~ Kaj je rač’un pok’âzav? (koji je rezultat izračuna) ~ Zemi si v rač’un. (uračunaj si) ~ N’iemam rač’una tọ delati. (ne isplati mi se) ~ V’odi rač’una. (vodi brigu) ~ D’elati rač’una bez krčm’âra.
računati (se) [rač'unati, rač'unam] impf. I. trans. 1. računati ~ Č'uda p'ọt bi me b'ili fkan'ili da sam nie zn'ala d'obro rač'unati. 2. prognozirati ~ Rač'unaš j'ano, z'ide dr'ugo. 3. držati, smatrati ~ Rač’unam na t’ẽbe. ~ Ne rač’unamo na tẽbe. ~ Nẽj me rač’unati. (ne očekuj moje sudjelovanje.) II. refl. računati se, pribrojavati se, ubrajati se ~ Tọ se ne rač'una. ♦ naračunati [narač'unati] pf. naračunati, isplanirati mnoge stvari ~ Kaj sam si narač'unala ọv tj'ẽden, tọ n'am napr'ajla. ♦ preračunati se [prerač’unati se] pf. preračunati se; pogriješiti u računanju, pogriješiti u procjeni ~ ♦ zaračunati [zaračunati] uračunati? ♦ zračunati [zrač’unati, zrač’unam, imp. zrač’unaj] pf. 1. izračunati; zbrojiti, promisliti ~ Kak gut zrač’unaš d’ọjdeš na n’ika. ~ Malo si zrač’unaj pak boš v’idev. ~ Zračunaj mi k’uliko tọ sẽ skup k’ošta. ♦ n’uter zrač’unati uračunati ♦ d’oli zrač’unati umanjiti iznos ♦ g’ori zrač’unati povećati iznos, dodati ♦ spreračunati [sprerač'unati] pf. sve zbrojiti, ubrojiti, napraviti konačan račun, uzeti u obzir sve mogućnosti ~ Ne b'ọj se, sprerač'unala si je 'ona ka na kv'ârna v'ẽč kak je tre.
računica [rač’unica rač’unice] f računica ~ Tu ga n'ie rač'unice. (ne isplati se)
rad [r’ad, komp. r'âj/r'âjši pl. r'adi] adj. indekl. rado, u komp. više voljeti, davati prvenstvo komu, čemu ~ Rad bi ti pok'âzav. ~ K'aj bi r'ad? (što bi htio) ~ R'ada sam 'išla n'apolje. ~ R'ad d'ọjde. ~ R'ada d'ọjde. ~ Nẽj rad. ~ Nẽj r'ada 'iti. (n'iede se ji) ~ R'adi bi se pospom'inali ~ R'âjši bi 'išev tâ d'elat.
radeš ♦ na r'âdeš dodatak pri kupovini robe u naturi, poklon
radi [r'adi] adj. zbog, radi ~ R'adi t'ẽbe n'iečejo d'ojti.
radost [r'adost r'adosti, sg. I. z radostj'ọm] f radost ~
radoveden [radov'eden radov'ednoga] adj. radoznao, znatiželjan ~ Kak je radov'eden, sẽ bi št'ev zn'ati.
raduvati se [rad’uvati se, rad'ujem se/rad'uvlem se] impf. radovati se ~
rafija [r'afija r'afije] f konopac od palme – služi za vezanje ~
rafung [r'afunk r'afunga] m dimnjak ~
rafungerač [rafung'ierač rafung'ierača] m dimnjačar ~
rahi [r'âhi r'âhoga] adj. rahli ~
rajcati [r'âjcati, r'âjcam] impf. dražiti ♦ narajcati [narâjcati] pf. nadražiti, uzbuditi
rajčula [r'ajčula r'ajčule] f hajka, zbrka ~
rajf [r'ajf r'ajfa] m „luk“ za podizanje kose, na tjemenu
rajon [raj'ọn raj'ọna] m izdvojeno ograničeno područje ~
rajsnedlin [rajsn'edlin rajsn'edlina] m pritiskač
rajzati [r'âjzati, r'âjzam] impf. brzo trčati da se pobjegne ili dostigne nekoga ~ R'âjza d'imo. ♦ dorajzati [dor'âjzati] pf.
rak [r'ak r'aka] m 1. riječni ili plemeniti rak (lat. Astacus astacus) 2. karcinom
raka [r’aka r'ake] f mrtvački lijes ~
Rakatič [r'akatič r'akatiča] m naziv polja kod Podturna
raketa [rak'ieta rak'iete] f raketa ~
raketlin [rak'ietlin rak'ietlina] m protugradna raketa ~
ram [r'ọm] baš ~ R'ọm tọ ti je nie tr'ebalo. ♦ r'ọm tak također, upravo tako, baš tako
rama [r'ọma/r'âma, r'ọme/r'âme] f okvir ~
rampa [r’ọmpa/r'âmpa r’ọmpe/r'âmpe] f pregrada na željezničkim ili graničnim prijelazima, rampa ~ Z r’ọmpom se i br’ọd zap’ira.
rana [r'ana r'ane, pl. G ran/r'ân] f rana, ozljeda ~ Ra'na se zap'ira. ~ R'ana se otp'rla. ~ R'ana cur'i. (koja ne zacjeljuje) ♦ Za p'et r'ân Kr'istuševi! (usklik zaprepaštenja)
rani [r'âni r'ânoga, r'aneši] adj. ran, prijevremen, uranio ~ D'enes p'ak si r'âni. ~ R'aneše d'ọjdi! ♦ r'âna m'eša
raniti (se) [r'aniti, r'anim] pf. I. trans. raniti II. refl. raniti se ~
rano [r'ano, komp. ran'ie] adv. rano ~ R'ano se m'ọram st'ati. ♦ za r'ọm, za rana, rano ujutro, u ranu zoru ~ Zar'ana se m'ọramo h'apiti z d'elom. ~ Zar'ọm sam se st'av.
ranjeni [r'ajeni r'ajenoga] adj. ranjen ~
ranjgla [r'ọjglja r'ọjglje] f niska zemljana ili plehnata posuda, zdjela za kuhanje ili pečenje ~
raport [r'aport r'aporta] m prijavak ~ ♦ na r'aport dati izvještaj ~
rapšicar [rapš'icar rapš'icara] m krivolovac ~ Rapš'icari su z'ọjke nast'avili za s'rne.
rasfucnoti se [rasf'ucnoti se, rasf'ucnem se] pf. naljutiti se, rasrditi se ~ Nẽ zn'am kaj ji je ka se rasf'ucnola i d'išla.
rashajati se [rash'âjati se, rash'âjam se] impf. razilaziti se, razvoditi se ~
raskalašeni [raskal'ašeni raskal'ašenoga] adj. raspušten, raskalašen ~
raskoliti (se) [raskol'iti, rask'olim] pf. I. trans. raspoloviti, prepoloviti II. refl. raspoloviti se ~
raskramasani [raskrm'ọsani raskrm'ọsanoga] adj. sav neuredan, razbašuren ~
rasohe [r'asohe r'asohe] pf. t. drvene ili željezne vile za sijeno ili slamu ~ K'akše je vr'ieme, zgled'i da bo ot'âvo tre na r'asohaj suš'iti.
rasol [r'âsol r'âsola] m rasol ~ N'ekaj m'esa pẽ v t'iblico, a n'ekaj v r'âsol za suš'iti.
rasoliti [r'âsoliti, r'âsolim] impf. biti u rasolu (slanoj otopini) ~ Pr'edi kak se d'ene s'ušit m'ieso se r'âsoli.
rasove [r'asove r'asove] pl. t. vile ~
raspadati se [rasp'âdati se, rasp'âdam se] impf. raspadati se ~ ♦ raspadanje [rasp'âdaje] n raspadanje
raspelisnoti se [raspel'isnoti se, raspel'isnem se] pf. raspuknuti se na komade ~ Či h'itiš j'âko zr'elo j'abuko v z'id s'igurno se bo raspl'isnola.
raspelo [rasp'elo rasp'ela] n križ s Isusom ~
raspolaga [raspol'aga raspol'age] f raspolaganje ~ D'ati na raspol'ago. ~ B'iti na raspol'agi.
rasporek [r'âsporek r'âsporka] m rasporak (npr. na skunji) ~
rasprestrti [rasprest'rti, raspr'ẽstrem, imp. raspr'ẽstri] pf. prostrijeti ~
rast [r'âst r'asta] m rast, uzrast ~ S'ọsed je b'iv n'iskoga r'asta.
rastepsti (se) [rast'ẽpsti, rast'ẽpem, imp. rast'ẽpi, prid. rad. rast'ẽpev, rast'ẽpla] pf. 1. prosuti, razbacati ~ 2. nerazumno potrošiti ~ II. refl. rasuti se ~
rasti [r'asti, r'âstem, impf. r'asti, prid. rad. r'âsev, r'âsla] impf. rasti ~ D’eca r’âstejo kak tr’âva. ~ R'âste kak z v'ode. ◈ Daj mu r'ogi r'asli, nẽjv'ekše bi m'ev. ♦ d'oli r'asti starenjem se smanjivati
rašek [r'ašek r'ašeka] m rašlje za namatanje pređe ~ Na r'ašek se nam'âta pr'ẽja.
rašiti (se) [r'âšiti, r'âšim] impf. I. trans. ~ Zab'adav b'ọš r'âšiv v p'ẽči či naš d'ev na 'ogej. ◈ N'ẽj r'âšiti dr'ẽka k'ie s'ọm s'ẽj smrd'i. II. refl. uzbuđivati se ~ N'ikaj se n'ẽjte r'âšiti! ♦ narašiti (se) [nar’âšiti, nar'âšim] pf. ♦ zrašiti [zr'âšiti, zr'âšim] pf. raspiriti ~ Zr'âši m'alo v p'ẽči, tak sl'abo gor'i.
rašpor [r’âšpor r'âšpora] m turpija za drvo ~
raven [r’âven r'âvnoga] adj. 1. ravan ~ Dv'ọr je r'âven, n'ikam ne vis'i. (dvorište je ravno, nije na padini). 2. pravi ~ R'âvno c'rto pot'egni! Zid je nie r'âven, m'alo se n’agnov.
ravnati (se) [ravn’ati, r'avnam] impf. I. trans. 1. ravnati, ispravljati 2. upravljati, utjecati ~ N'ẽbreš r'avnati z vr'emenom. 3. usmjeravati ~ Na pr'âvi p'ọt ravn'ati. II. refl. 1. ravnati se, usmjeravati se po ~ M'ọra se po vr'emeno r'avnati. 2. spremati se ~ R'avnam se vẽč tri dni v Č'akovec. ~ R'avna se v N'emačko z'utra. = spravljati se ♦ naravnati [nar'avnati, nar'avnam] pf. učiniti ravnim; namjestiti ♦ nar'avnati k'ọst ♦ preravnati [prer'avnati] pf. prilagoditi ~ ♦ zravnati [zr'avnati] pf. 1. izravnati 2. pravo usmjeriti, ispraviti ~ Zr'avnaj k'ọla!
ravno [r'âvno] adv. 1. ravno, uspravno ~ Râvno stọj! 2. izravno, direknto ~ Ft'ič je l'etev r'âvno pr'ama m'ẽni.
razdelati [razd'elati, razd'ielam] pf. razraditi ~ Maš'ina se m'ọra razd'elati.
razgoreti se [razgor'eti se, razgor'im se] pf. razgorjeti se, raspiriti vatru ~ 'Ogej se razg'orev.
razlagati [razl'agati, razl'âžem] impf. objašnjavati, tumačiti ~ S'ẽ mu tre razl'agati po tr'i p'ọt.
različiti [r’azličiti r'azličitoga] adj. različit ~ Lj'udi su r'azličiti.
različiti [razl'ičiti, razl'ičim] pf. razmazati ~ Št’ev sam čokol’âdo zbr’isati z hl’âč pak sam ‘išče b’ole razl’ičiv. ~ J'ẽjce se razl’iči či ti p’âdnẽ d’oli.
razložiti [razl'ožiti, razl'ožim] pf. razjasniti, objasniti ~ Vẽ mi sẽ l'iepo razl'oži.
razmetati (se) [razm'ietati, razm'iečem, imp. razm'ieči, prid. rad. razm'ietav, razm'ietala, sup. razm'ietat] impf. I. trans. razmetavati II. refl. razmetno živjeti ~ L'efko se razm'iečejo da s'ẽga 'imajo.
razmetati [razm'ẽtati, razm'ẽtem, imp. razm'ẽči, prid. rad. razm'ietav, razm'ietala, sup. razm'ietat] impf. razmjestiti ~ Tr'eba razm'ẽtati snega. (poč'istiti)
razmeti (se) [razm'eti, r'azmim, imp. r'azmi, prid. rad. r'azmiv, r'azmila] pf. 1. razumjeti ~ Či d'obro gov'oriš str'anoga jez'ika m'oreš sẽ r'azmiti k'aj se pov'ieda. ~ R'azmiš ti m'ẽne? 2. biti sposoban ~ K'akša je tọ ž'ẽna, ne r'azmi n'iti k'okoš zakl’ati. 3. shvaćati ~ Ti si m'ẽne sl'abo r'azmiv.
raznašati (se) [razn'âšati, razn'âšam, imp. razn'âšaj, prid. rad. razn'âšav, sup. razn'âšat] impf. I. trans. raznositi ~ P'et ji n'ẽbre don'âšati, k'uliko j'an m'ore razn'âšati. ~ Nẽj z bl'atnimi c'ipeli bl'ato razn'âšati. II. refl. raznositi se ~ Bog'âtstvo se fl'ẽtno raznos'ilo.
razrasti se [razr'âsti se, razr'âstem se] pf. razrasti se ~ Š'ipek se l'iepo razr'âsev.
razraščeni [razr'âščeni razr'âščenoga] adj. koji se dobro razvio rastom (o bilju) ~
razrašiti [razr'âšiti, razr'âšim] pf. rapiriti ~ Razr'âši ogja!
razritati se [razr'itati, razr'ičem, imp. razr'iči, prid. rad. razr'itav, razr'itla] pf. I. trans. potjerati ~ Razr'iči tọ balav'urdijo! II. refl. nemirno spavati, ne biti pokrit ~ Vr'ọče mu je pak se razr'itav v n'oči.
razultat [rezult'ât rezult'âta] m razultat ~ Zab'adav se m'ọčiš či ga nie rezult'âta.
razum [r'azum r'azuma] m razum ~ N'iega tu r'azuma.
razumevati [razum'ievati, razum'ievam] impf. razumijevati ~ Vẽčp'ọt je stv'âri tr'eba razum'ievati, pak 'unda govor'iti.
razveseliti (se) [razvẽsẽl'iti, razv'ẽselim] pf. I. trans. razveseliti, utješiti ~ II. refl. razveseliti se, obradovati se ~
raženj [r'âžẽj r'âžja] m ražanj ~ R'âžẽj je tu 'ali ga z'âjca nie.
rebro [r’ẽbro r’ẽbra, pl. N r’ebra] n rebro ~ P'et rẽbri sam mev pot'rti.
recepis [recep’is recep'isa] m recept ~
reč [r'ieč r'ieči, sg. I z riečj'ọm] f riječ ~ Št'ela ga predob'iti z l'iepimi rečm'i. ♦ g'rda rieč vulgarna riječ ~ Naposlj'ušala sam se g'rdi r'ieči.
reči [r'ẽči, r'ẽčem, prid. rad. r'ẽkev, prid. trp. r'ẽčeni] pf. reći ~ R'ẽčẽno je ja'no a vẽ so napr'avili č'ist dr'ugo. ~ R'ẽči kaj m'isliš. ♦ vum r'ẽči, vel'i vum izgovarati ~ D'obro vum vel'i m'akar ne zna hrv'atski. ♦ b’omo r’ẽkli tako reći ~ R'ẽčẽmo. (recimo)
red [r'ed r'ẽda] m 1. red, urednost ~ Tu ga nie r'ẽda. 2. ljudi koji stoje jedan iza drugoga, u redu ~ Č'ekamo v r'ẽdo kak pre s'ọdo. 2. kolona, zastoj ~ C'ieli red kọl stoj'i na c'esti. ~ R'ed se napr'aviv pre br'odo. 3. poredak ~ Tu n'ikaj n'ẽbreš, t'akši r'ed je na sv'ieto. ♦ na r'ed pob'irati pozivati na odgovornost ~ Što si ti ka boš me na red pob'irav! ♦ v r'ed dopẽlj'ati/spr'aviti urediti, srediti ♦ bez r’ẽda neuredno, neumjereno ~ Či bez r’ẽda p’iješ bọš se i n’apiv. ♦ pr'iek r'ẽda izvan uobičajenog reda. ♦ m'eti r'ẽda biti umjeren ~ V s'ẽmo m'ọraš m'eti r'ẽda. ♦ d'elati r'ẽda uređivati, biti redar ♦ vr'ed + glagol usporedno ~ P'ẽljaj se vr'ed m'ẽnom. ~ N'ẽj govor'iti vr'ed m'ẽnom. ♦ redek [r'ẽdek] m mali red (na vrtnoj gredici) ~ P'et r'ẽdeki šal'âte sam pos'ejala.
ref [r'ief r'iefa] m stara mjera za platno, lakat
reforma [ref’ọrma ref’ọrme] f reforma ~ V’iek ref’ọrme d’ielajo, a n’ikak n’iede na b’olje.
reforma [ref'ọrma ref'ọrme] f reforma ~ Dok je b'ila 'agrarna ref'ọrma smo dob'ili n'ekaj z'ẽmlje.
Rega, Regica [r'ega r'ege, r'egica r'egice] f oblik ženskog imena Regina
rege [r’ege/rẽge] pf. t. brazde na gumi (npr. od auta ili na cipeli) ~ R'ẽge na c'ipelima su se zl'izale. ~ R'ẽge na 'auto su se potroš’ile.
regementa [rẽgẽm'ẽnta rẽgẽm'ẽnte] f regimenta ~
regetati [rẽg’ẽtati, rẽg'ẽčem] impf. kreketati ~ Ž'abe rẽg'ẽčejo.
regrut [regr'ut regr'uta] m vojnik novak ~
regruterati [regrut'ierati, regrut'ieram] impf. novačiti ~
regulerati [regul'ierati, regulj'ieram] impf. regulirati ~
reka [r'ieka r'ieke] f rijeka ~
reklec [r'eklec r'ekleca] m kaputić ~ M'rzlo je, r'ekleca n'â-se h'iti.
rekorden [rek'orden rek'ordnoga] adj. rakordan ~
remen [r'ẽmen rẽm'ẽna, pl. rẽmẽni, remieje] m remen, opasač ~ D'eni si r'ẽmena. (opaši se)
remenje [rem'ieje rem'ieja] n pl. t. remenje
rendaš [rend'âš rend'âša] m zakupac zemljišta ~
rep [r'ep r'epa] m 1. rep (u životinja) ~ S k'ojskoga r'epa se d'elala ž'ija za r'ibe lov'iti, l'ọčec za g'osle itd. 2. što podsjeća na rep ~ L'âsi sv'ezani v r'ep.
repa [repa repe] f repa ~ Sv’ijam r’epo k’uham.
repača [rep'ača rep'ače] f zvijezda repatica
repak [rep’âk rep'âka] m mreža za ribolov, 1,5 metra poput košare
repara [rep’ara rep'are] f drvena posuda za sjeckanje repe, naprava za sjeckanje repe
repišče [rep'išče rep'išča] n njiva na kojoj je rasla repa
repni [r'epni r'epnoga] adj. od repa
repnica [r'epnica r'epnice] f graba, jedan štih u zemlji gdje će repa biti pokrita zemljom preko zime.
res [r'ies r'iesa] m nasljedni dio nakon smrti roditelja ~ S'ako d'iete je dob'ilo sv'ẽga r'iesa od gr'unta i od z'ẽmlji.
rescimati se [resc'imati, resc'imam] pf. rasklimati se, olabaviti se
rescvesti se [rẽscv'ẽsti se, 3. l. j. rescv'ẽte se] pf. procvjetati ~ Š'ipki se 'očejo rẽscv'ẽsti.
rescveteno [rescv'ẽteno] adv. rascvalo ~
resfrčkati [rẽsf'rčkati, rẽsf'rčkam] pf. potrošiti, uništiti ~ Rẽsf'rčkati je nie sp'ametno potroš'iti.
resfucnoti se [resf'ucnoti se, resf'ucnem se] pf. ekspr. naljutiti se ~ S'am se resf'ucnola i d'išla.
reshajanje [resh'âjaje resh'âjaja] n rastanak, razilazak ~
reshajati se [resh'âjati se, resh'âjam se] impf. rastavljati se; razilaziti se ~
reshitavanje [reshit'âvaje reshit'âvaja] n razbacivanje ~ N'iemamo p'eneze na reshit'âvaje.
reshitavati se [reshit'âvati se, reshit'âvlem se] impf. razmetati se ~ L'efko se z lj'uckim rashit'âvati.
resipavati (se) [rẽsip'âvati, rẽsip'âvlem] pf. I. trans. razbacivati ~ II. refl. uništavati imovinu i sl. ~ L'efko se z lj'uckim resip'âvati.
resiti (se) [riesiti, r’iesim, prid. rad. r’iesiv, imp. r’iesi, sup. r’iesit] impf. I. trans. sijati za presadnice, posijati sjeme u teglu ili posudu za uzgoj mladih biljčica, npr. rajčica, paprika II. refl. uzgajati presadnice ~ ♦ naresiti [nar'iesiti] pf. posijati u rano proljeće da bi se dobile sadnice povrća
resko [resko] adv. imati rezak okus, resko ~ Višje so reske. ~ N’ekomo so b’olše r’eske a dr’ugima sl’atke j’abuke.
reskremosani [reskrem'ọsani reskrem'ọsanoga] adj. razkuštran ~
resparati (se) [resp'ârati, resp'âram] impf. I.. trans. razdvojiti dvije sašite tkanine ~ Resp'âraj tọ kaj je kr'ivo zaš'ito. II. refl. Hl'ače su se resp'ârale, pak je tre zaš’iti. ~ Nogav'ica mi se resp'ârala.
respeglati [resp’ieglati, respieglam] pf. nabore izravnati glačalom ~
respeljati [rẽsp'ẽljati, rẽsp'ẽljam] pf. zupce na pili podesiti i naoštriti za učinkovito piljenje ~ Ž'âga je nie rẽsp'ẽljâna pak je t'eško ž'âgati.
resplesti (se) [respl'ẽsti, respl'ẽtem] pf. I. trans. rasplesti ~ Pr'ọbaj šp'âgo respl'ẽsti. II. refl. rasplesti se ~ K'orpa je sl'aba, pak se respl'ela.
respletati [respl’ietati, respl'iečem] impf. rasplitati ~ V'ọže se respl'ieče. ~ Šp'âga se tak zav'ọzlala ka jâ nẽ znam što bi vẽ tọ m'ev čas respl'ietati.
resporiti (se) [respor'iti, resp'orim] pf. rasparati ~ K'onec je sl'ab pak su se hl'ače resp'ârale.
resposlati [resposl'ati, resp'ošljem] pf. rasposlati ~ D'eco su resposl'ali v kajk'akše šk'ọle.
resprav [r’esprav] f rasprava (na sudu) ~ Č'ekamo p'oziva za r'esprav.
respravljati (se) [respr'âvljati, respr'âvljam] impf. I. trans. raspravljati ~ Č'uda respr'âvljajo, a reš'ieja ga nie. II. refl. 1. živo diskutirati ~ V'eč se j'ano v'uro respr'âvljajo, 'ali se n'ado dogov'orili. 2. raspremati se ~ N'ẽjte se respr'âvljati, 'išče p'ẽmo na j'ano m'esto.
respreči [resp'reči, resp'regnem] pf. osloboditi konje ili krave od kola ~ H'oj mi pom'ori k'oje respr'eči.
resprestrti se [rẽsprẽst'rti, rẽspr'ẽstrem, rẽspr'ẽstrav, rẽsprẽst'rla, rẽsprẽst'rlo, imp. rẽspr'ẽstri] pf. I. trans. rasprostrijeti ~ Pom'ori mi ka rẽspr'ẽstrem poj'âvo. II. refl. rasprostrijeti se ~
respuščeni [resp'uščeni resp'uščenoga] adj. raspušten ~ N'išči se nie br'igav za d'eco. Tak su resp'uščeni r'âsli.
resteči (se) [rest'eči, rest'egnem, imp. rest'egni, prid. rad. rest'egev, rest'egla, rest'eglo, prid. trp. rest'egjeni] pf. 1. istegnuti se npr nakon spavanja, ispružiti se ~ 2. razvući, produžiti ~ St'ol se m'ore rest'eči či je tak sl'oženi. ~ St'ol je rest'egjeni.
restegeliti se [ra(e)steg'eliti se, resteg'eljim se, prid. trp. ra(e)steg'eljeni] pf. raspojasati se ~
restegljivi [ra(e)steglj'ivi] adv. rastezljiv ~
resteguvanje [ra(e)steg'uvaje ra(e)steg'uvaja] n rastezanje ~
resteguvati (se) [ra(e)steg'uvati, ra(e)steg'uvlem] impf. rastezati se ~
resteniti [rẽsten’iti, rẽsten'im, prid. rad. rest'eniv, resten'ila, resten'ilo, imp. rest'eni] pf. I. trans. izvaljati, stanjiti tijesto ~ Sẽ t'iesto sam resten'ila, opsuš'ila tak ka vẽ m'orem r'ezance d'elati.
restepanje [rast’epaje rast’epaja] n rasap, rasipanje ~
restepati [rest'epati, rest'ieplem] impf. rasipati, prosipati, rastepati ~ P'eneze rest'iepleš. M'ortik ti je ž'ẽp c'usravi.
restepeni [restep’eni/rẽst’ẽpẽni, rẽst’ẽpẽnoga] adj.1. rasut ~ S'ako rest'ẽpeno zr'no tre pobr'ati. 2. raštrkan ~ H'iže su rest'ẽpẽne po br'eg'ima.
restepsti [rest'ẽpsti, rest'ẽpem] pf. prosuti, rasuti ~ Rest'ẽplo se p'ọl cul'ọjka kur'uze.
resteretiti [rẽstẽr’ẽtiti, rest'ẽrẽrim] pf. rasteretiti ~ Pom'orite m'ami kaj m'orete pre h'iži. Tak ju m'alo rester'etite od d'ela.
restolnačiti [restoln’âčiti, restoln'âčim] pf. rastumačiti, prevesti sa stranog jezika, objasniti ~ Restoln'âči mi, jâ ne r'azmim kaj pov'ieda.
restrajbati [restr’âjbati, restr'âjbam] pf. rastjerati kompaktnu masu ~ v. trajbati
restrančerati [restranč'erati, restranč'eram] pf. raskomadati ~
restrašati se [restr'âšati se, restr'âšam se] impf. trošiti novce, rastrošno trošiti ~ L'efko se restr'âšati či ‘imaš d'obre pr'ihode. ~ N'iemam tak č'uda pen'es kaj se m'ogev tak restr'âšati.
resvečeni [resv’iečeni resv'iečenoga] adj. prosvijećen ~ Kaj tọ r'azmiv, bi m'orav b'iti m'alo b'ole resv'iečeni.
resvetiti [resv'ietiti, resv'ietim] pf. rasvijetliti ~
reščehnoti [rešč’ehnoti, rešč'ehnem, prid. trp. rešč'ehjeni] pf. rastrgati na dvoje, razderati ~ Sl'iva se rešč'ehnola. Prev'ẽč je r'odna.
reščesati (se) [rẽščẽs'ati, rešč'ẽšem] pf. raščešljati ~ T'eško si je rešč'ẽsati g'oste i zaš'uljane l'âsi.
rešetar [rešet'âr rešet'âra] m onaj koji izrađuje rešeta ~
rešetka [reš'etka reš'etke] f rešetka ~ Reš'etka na p'ẽči.
rešeto [rẽš’ẽto rẽš'ẽta] n rešeto ~ K'oga je 'udba ispit'ivala, pr'ẽšev je s'ito i rẽš'ẽto.
rešiti (se) [r'iešiti, r'iešim] pf. I. trans. riješiti ~ R'ieši probl'iema. II. refl. riješiti se, otarasiti se ~ N'ẽbreš ga se r'iešiti. ~ R'iešili smo se d'ugov.
rešt [r’ẽšt r’ẽšta] m zatvor ~ Či kr'âdeš m'oreš i v r'ẽšto završ'iti.
rez [r’ez r'eza] m rez ~ Ošter rez.
rezač [rez’âč rez'âča] m rezač ~ D'iela kak rez'âč v poduz'ečo.
rezanec [r'ezanec r'ezanca] m rezanac od tijesta, tjestenina u obliku trakica ~ R'ezanci 'ido v j'uho, a m'orejo b'iti i na s'uho z s'irom, z m'akom...
rezani [r'iezani r'iezanoga] adj. 1. rezan ~ M'oči k'upiti c'ieloga i r'iezanoga kr'uha. 2. biti operiran ~ J'apa je b'iv r'iezani na žel'ọdec.
rezanje [r’ezaje r'ezaja] n 1. rezanje ~ D'âv sam tr'upce na r'ezaje. 2. rezidba ~ R'ezaje t'rsja se m'ore p'očeti več v z'imi.
rezati [r’ezati, r'iežem, prid. rad. r'ezav, r'ezala, r'ezalo, imp. r'eži, sup. r'ẽzat] impf. 1. rezati ~ R'iežem t'rsa. (obrezivati) 2. neugodan osjećaj boli ~ R'ieže me v kr'ižima.
rezbeliti se [rezb'ieliti se, rezb'ielim se] pf. usijati se ~ Peč se rezb'ieli od v'elike vruč'ine. 2. fig. rasrditi se ~
rezdeliti (se) [rẽzdẽl'iti, rezdel'im, imp. rezd'ieli, prid. rad. rezd'eliv, rẽzdẽl'ila] pf. I. trans. razdijeliti ~ J'ẽjci spr'ọti rẽzdẽl'im, kak k'okoši zn'ẽsejo. II. refl. razdijeliti se, podijeliti među sobom ~ Rẽzdẽl'ili su se z z'ẽmljami.
rezdrapani [rezdr'âpani rezdr'âpanoga] adj. poderan, razderan ~
rezdrti (se) [rezd'rti, rẽzd'ẽrem, imp. rẽzd'ẽri, prid. rad. r'ẽzdrav, rẽzd'rla, rẽzd'rlo, prid. trp. rẽzd'rti] pf. I. trans. potrošiti upotrebom ~ Do kr'a rezd'ẽri hl'ače, 'unda dr'uge dob'iš. ~ Đ'ẽmper bi b'iv d'ober za nos'iti, 'ali su ruk'âvi rẽzd'rti. II. 1. razderati se ~ Poj'âva se na p'ọl rezd'rla. 2. zaurlati ~ Rezd'rv se na p'ucko kaj daj nẽj m'ev p'amet. ~ Kaj si se tu d'ošev rezd'irat?
rezebrati [rez'ebrati, rezeb'ẽrem] pf. razabrati ~
rezgaziti (se) [rezg’aziti, rezg'âzim] pf. razgaziti (o obući) ~ N'ikaj z'âto či su ti c'ipeli prem'ali. B'odo se rezg'azili.
rezgaženi [razg’âženi rezg'âženoga] adj. razgažen ~ Z 'ovim rezg'âženim c'ipelima m'orem c'ieli d'ien hod'iti.
rezgrijati [ra(e)zgr’ijati, rezgr'ijam] impf. raširivati nešto što je sipko, npr. zemlja, zrnje ~
reziti (se) [raz’iti, rez'idem] pf. I. trans. razići se ~ K'oma sam se z 'autom rez'išev. II. refl. rastati se ~ D'ugo su ž'iveli sk'up a vẽ su se rez'išli. 3. fig. skrenuti ~ 'Ọv č'ovek se z r'azumom rez'išev. ~ Z pametj'ọm se rez'išev.
rezlejati (se) [rezlej’ati, rezl'iejem] pf. I. trans. razlijati ~ M'eje nat'ači v k'upice, rezl'ievleš po st'olo. II. refl. razlijati se ~ P'una dež'ica ml'ieka se rezlej'âla.
reznesti (se) [rẽzn'ẽsti, rẽzn'ẽsem] pf. I. trans. raznijeti II. refl. raznijeti se ~
rezrašiti (se) [rezr'âšiti, rezr'âšim] pf. I. trans. raspiriti ~ Pr'ẽveč sam rezr'âšiv, vẽ pak f'est gor'i. II. refl. raspiriti se ~
rezrinoti (se) [rezr'inoti, rezr'inem] pf. I. trans. zgurati na stranu ~ Rezr'ini b'âžlja š'irom ka se pr'edi posuš'i. II. refl. udebljati se ~ F'est se rezr'inola, kak daj b'ila nose'ča (a m'ortik je i je).
rezvezati (se) [rezv'ezati, rezv'ežem] pf. I. trans. razvezati ~ N'ẽbrem rezv'ezati, zad'rgjeno je. II. refl. razvezati se ~ P'es se razv'ezav. ~ J'ẽzik mu se razv'ezav.
rezvinoti se [rezv'inoti se, 3. l. j. rezv'ine se] pf. raširiti se ~ Cv'iet se rezv'ine. (raširi latice)
režati [r'ežati, rež'im, prid. rad. r'ežav, r'ežala, r'ežalo, imp. r'eži, sup. r'ežat] impf. 1. od režek, imati raspuklinu npr. na dasci, cipeli ~ C'ipel rež'i na g'ọpco. (resk'ẽljeni g'ọbec) 2. ispuštati opor, otegnut, prijeteći glas (o psu i srodnim životinjama) ~ P'es rež'i. 3. ekspr. smijati se ~ Sam se r'eži! I ti boš d'ošev na sv'oje.
režek [r’ežek r'ežeka] m prorez, raspuklina ~ R’ežek je na vr’âtima.
reženj [režej režja, pl. G režjof] m režanj ~ Režej kr’uha mi je d’ost za j’ampot.
riba [r’iba r'ibe] f riba ~ V'elike r'ibe poj'iedo m'ale r'ibe.
ribati [r'ibati, r'ibam] impf. 1. ribati npr. hren 2. ribati (četkom) ~ R'ibam p'oda. ~ R'ibati se m'ore i pos'ọda z p'ieskom 'ili z p'ẽpẽlom.
ribe [r'ibe r'ibe] pl. t. igra u kojoj osoba pokrivenih očiju pogađa tko ju je udario ~
ribež [r'ibeš r'ibeža] m 1. ribež 2. daščica kojom se runi kukuruz ~
ribičija [ribič'ija ribič'ije] f ribolov ~ 'Iti na ribič'ijo. (ići u ribolov)
ribizlin [rib'izlin rib'izlina] m ribizl ~
ričet [r’ičet r'ičeta] m 1. jelo 2. fig. mješavina; pomiješano ~
rička [r’ička r'ičke] f 1. kobila crvenožućkaste boje ~ K'oj z črl'ienom dl'akom, z č'rnom gr'ivom i z č'rnim r'epom. 2. ime za kobilu
riđan [r’iđan, f r’ička] m 1. konj riđe dlake (crvenožućkast) 2. ime za konja
riđovka [r'iđovka r'iđovke] f zmija riđovka ~
riftati (se) [r'iftati, r'iftam] impf. I. trans. uređivati ~ II. refl. uređivati se ~ ♦ zriftati (se) [zriftati se] I. trans. urediti, srediti ~ S’am pogl'ẽdni kak je pri j'oj sẽ zr'iftano. ~ Zr'iftaj nam n'ekšega p'osla. II. refl. urediti se, srediti se ~ Zr'iftala se na z'abavo.
riganje [r’igaje r’igaja] n sadržaj povraćanja, bljuvotina, bljuvanje ~ Mačk’ije r’igaje. ~ 'Ide mi na r'igaje.
rigati [r’igati, r'igam] impf. povraćati ~
rigla [r'iglja r'iglje] f poklopac na loncu ili zdjeli ~ L'onca k'upiš, 'ali b'ez r'iglje.
rihlja, rihelj [f r’ihlja r'ihlje, m r'ihelj r'ihlja] drvena vilica, češalj za obradu lana ~ Na r'ihlji se r'ihljav l'ien.
rihljati [r’ihljat, r'ihljam] impf. skidanje sjemenki s biljke lana na drvenoj vilici, rihlji, (obrada lana) ~
rihtati [r'ihtati, r'ihtam] impf. dotjerivati, usklađivati ♦ narihtati urediti, složiti ♦ porihtati [por'ihtati por'ihtam] pf.
rikverc [r'ikverc r'ikverca] adv.vožnja unatrag ~ 'Idemo r'ikverc.
rikverc [r'ikverc] m položaj mjenjača u vozilu za vožnju unatrag ~ D'eni 'auta v r'ikverc.
rinčec [r'inčec r'inčeca] m metalna obujmica kojom se pričvršćuje kosa na kosišče ~ K'oso sam z'ev d'oli i 'unda mi je r'inčec m'ọrav n'egdi p'asti v tr'âvo.
ringlin [r’inglin r'inglina] m naušnica ~
ringlišpilj [r'inglišpilj r'inglišpilja] m vrtuljak ~ C'ieli sv'iet je r'inglišpilj, a c'igani ga t'irajo.
rink [r’ink r'inka] m 1. okrugli metalni poklopac na ploči štednjaka na kruta goriva 2. brnjica za svinje = brumba
rinkati [r'inkati, r'inkam] impf. stavljati svinji brumbu ~ R'inkale su se sv'ije št'ere su z g'ọpcima prehit'âvale kop'aje i zd'igale vr'âta na k'ocima.
riplja [r'iplja r'iplje] f pomagalo za ručno pranje rublja; gladak valovit lim u drvenom okviru ~ Z r'ipljom je m'alo l'eži pr'ati kak sam na r'ọke.
ripljati [r'ipljati, r'ipljam] impf. prati na riplju ~ L'eži je b'ilo r'ipljati n'ek na r'ọke pr'ati.
ris [r'is r'isa] m crta povučena olovkom ~
risba [r'isba r'isbe] f nacrt (arhitektonski); nešto što je narisano ~
rišpet [r’išpet r'išpeta] m pomoćni ležaj, postelja od slame u drvenom okviru ispod kreveta ~
rit [r’it r'iti, z ritj'ọm] f 1. stražnjica, guzica ~ 'Opav je na r'it. ~ D'obiv b'ọš po r'iti. ~ Daj si m'ogli i r'it bi si z j'im br'isali. (ljudi koji nemaju poštovanja prema nekoj osobi, koji se loše ophode s nekim) ◈ L'efko se po lj'ucki r'iti s'âjkati. ◈ Tọ je kak R'im i r'it. ◈ 'Idi v r'it. ◈ I n'oga v r'it je k'orak napr’ie. ◈ S'aka r'it d'ọjde na šekr'iet. ~ K'oma r'it n'ẽse. (predebeo je) ◈ 'Ima r'it kak srm'ọk p'eč. (debela guzica) 2. dno posude ili košare ~ K'oš bi b'iv d'ober da se nie r'it st'rgala.
ritati (se) [r'itati, r'ičem, prid. rad. r'itav, r'itala, r'italo, imp. r'iči, sup. r'itat] impf. I. trans. udarati nogom II. refl. ritati se ~ ♦ zritavati se [zrit'âvati se, zrit'âvlem se] impf.
ritka [r'itka r'itke] f zadnji dio broda, krma ~
rivati (se) [riv’ati, r’ivlem, prid. rad. r’ivav, r’ivala, r’ivalo, imp. r’ivli, sup. r’ivat] impf. I. trans. gurati ~ R'ivle kn'igo od s'ẽbe. (ne želi učiti) ~ Kam r'ivleš n'osa! (pačati se u tuđe stvari) II. refl. gurati se ~ R'ivali su se jan pr'iek dr'ugoga. ♦ r'ivati kr'ẽj odguravati ~ N'iemajo ga r'adi, sam ga kr'ẽj r'ivlejo. ♦ n'uter r'ivati uguravati = phati ♦ vum r'ivati izguravati ♦ r'ivati na svaljivati ~ Sẽ d’elo na m’ẽne r’ivlejo!
rižiti [r'ižiti, r'ižim] impf. zaokretati, upravljati upravljačem, lijevo ili desno ~ J'aden nẽj r'iži z r'udom, a 'ostali n'ẽj r'ivlejo k'ọla.
rob1 [r’ob r'oba] m rob ~
rob2 [r’ọp r'ọba] m 1. rub ~ P'azi ka se naš tr'esnov v r'ọb od st'ola. 2. bora ~ 'Ima t'akše r'ọbe po obr'azo ka zgled'i st'areša v'ẽč kak je je. 3. opšiveni dio na odjevnim predmetima, obrub ~ R'ọbi su se resp'ârali na k'rpama.
robavi [r'obavi r'obavoga] adj. pun bora, naboran ~ St’âra b'aba r’obava, vẽ si b’odi m’ọžova. (mnp.)
robec [r'ọbec r'ọpca] m rubac, marama ~ Ž'ẽna je nie z'išla vum z h'iže a ka se nẽj r'ọpca na gl'âvo d'iela.
robiti [r'ọbiti, r'ọbim] impf. obrubljivati ~ K'rpe smo r'ọbili. (kuhinjske)
ročica [rọč'ica rọč'ice] f držač na kolima, saonicama na koje se naslanjaju stranice od dasaka, zamjena za vuporu ~
rod [r’ọt r'oda] m rod, srodstvo ~ Kak ga n'ẽ-bi p'oznav, pak mi smo v r'odo.
rod [r'ot r'oda] m plod ~ L'etos je j'abuka poz'ebla pak je bez r'oda ost'âla.
rodarodica [r’odarod’ica r'odarod'ice] f duga ~
rodbina [r'odbina r'odbine] f rodbina ♦ v'elika r'odbina imati više ili bližih r'ođaka ♦ st'âra r'odbina rodbinska veza u obitelji od nekog pretka ~
roditi (se) [rod’iti, rod'im] impf. I. trans. roditi II. refl. roditi se ~ Kaj se rod'ilo? D'ečec 'ali p'ucka. (muško ili žensko) ♦ rod’iti se z imati urođeno
rog [r’og r'oga] m rog ~ Kr'ava je z r'ogom tr'esnola tak ka se ji je ft'rgev. ~ K'akši je tọ č'ovek, s'amo mu r'ogi fal'ijo. ◈ V 'isti r'og p'ušejo. ~ Kaj si str'âho pr'ed m'ẽnom, pak n'iemam r'oge! ♦ r'oge dob'iti postati bezobrazan, bahat ~
rogati [r’ogati r'ogatoga] adj. rogat ~ Ne tr'eba se z r'ogatim b'osti.
rohljati [r’ọhljati, 3. l. j. r'ọhlja] impf. žuboriti ~ V’oda r’ọhlja pr’iek kam’ieja.
roka [r’ọka r’ọke, pl. G r’ọk] f ruka ~ R’ọka me bol’i. ~ Drž'i v rok'âj. ~ N'ẽbrem te držat'i na rok'âj. (d'iete) ♦ m’irna r’ọka ♦ m’eti dvie l’ieve r’ọke bitinespretan ♦ zl’âte r’ọke vrijedne ruke ♦ ‘iti od r’ọke biti vješt ♦ klamot’ieriti/m’âhati z rok’âmi pretjerano gestikulirati ♦ r’ọko na s’rce izraz iskrenosti ~ R’ọko na s’rce, tọ sam si nie m’islila da bo tak z’išlo ♦ na r'ọke ručno ~ Pr’ati na rọke. Tir’ati ružđ’aro na r’ọke ♦ z dv’ema rok’âmi s obje ruke,odlučno ♦ rọke v kr’iš drž’ati biti besposlen ♦ p'une r'ọke ~ Imam pune rọke dela.♦ pr’âzne r’ọke ~ N’ẽbreš tak d’ojti z pr’âznimi rok'ami. (bez poklona) ♦ g'ola r'ọka doći praznih ruku ~ D'ošev je z g'olom r'okom. ♦ spr’ẽtne r’ọke ♦ v r’ọke prij’eti preuzeti upravljanje ~ niega pr’âve r’ọke nema pravog upravljanja ♦ ‘iti od r’ọke biti uspješan ♦ ‘iti na rọko praviti uslugu, pogodovati ~ N’ikaj mi n’iede od r’ọke ♦ dati rọko pružiti ruku u znak pomirenja ili slaganja ~ More si jan drugomo dati rọko isti su ♦ b’iti v d’obrim r’ọkama ~ d’ojti pod r’ọke kad naiđe nadohvat ruku ♦ z’eti v sv’oje r’ọke uzeti u svoje ruke
rokovati [r’okovati, r'okujem] impf. ići na odsluženje vojnog roka
rokovet [r’okovet r'okoveti] f svežanj konoplje ili lana koliko se uhvati rukom, rukovet ~
roktati [r’oktati, r'okčem] impf. roktati (o svinji) ~
ronca [r'ọnca r'ọnce, pl. r'ọnce] f okomita daščica koja povezuje jaram, gornje i donje vodoravno drvo ~ Na j'ârmo su dv'ie r'ọnce.
ropček [r'opček r'opčeka] m maramica ~ M'amica si je v r'opček p'eneze zam'otala.
rosa [r'osa r'ose] f rosa ~ I r'osa č'uda h'âsni za kur'uzo v 'ovi vruč'ini.
rosen [r'ọsen r'ọsnoga] adj. rosan ~ Tak mu je vr'ọče ka je r'ọsen po č'ẽli.
rosnati [r'ọsnati r'ọsnatoga] adj. rosnati ~ Obl'oki so r'ọsnati.
rosno [r’osno r'osnoga] adj. rosno ~ R'ọsno j'utro.
rosulja [ros'ulja ros'ulje] f iglica na klasu žitarica ~ Dok smo ml'âtili pšen'ico ros'ulje su nam se med p'rste zapik'âvale.
roštati [r'ọštati, r'ọšam] impf. naglo i bučno istjecati (o tekućini) ~ Č'uv sam kak je v'oda r'ọštala.
rovati [rov’ati, r'ovlem, imp. r'ovli, prid. rad. r'ovav, r'ovala, r'ovalo, sup. r'ovat] impf. rovariti, kopati ~ R'ovle kak sv'ija.
Roza, Rozina [r’oza r'oze, roz'ina roz'ine, dem. R’ozika] f oblik ženskog imena Rozalija
rozen [r'ọzen r'ọznoga] adj. ružičast ~
rozgva [r’ozgva r'ozgve] f ~ R'ozgva zr'âste na t'rso i p'âr m'etri.
rozno [r'ọzno r'ọznoga] adv. roza boja ~ N'egda su sam p'uce nos'ile r'ọzno 'opravo, a za ž'ẽno su r'ẽkli da j'oj se ne š'ikajo ž'ive f'ârbe.
rožđe [r'ọžđe r'ọžđa] n pl. t. duge tanke grane npr. od trsa; trsovo šiblje ~
rožđiti [r’ožđiti, r'ožđim] impf. 1. glasati se (o kravi) ~ T'ẽle su prod'ali pak vẽ kr'ava r'ožđi. 2. derati se, vikati svom snagom ~
roženica [rožen'ica rožen'ice] f roženica, dio krovne konstrukcije ~ L'ẽtve i rožen'ice su sp'rhle pod čr'iepom.
rucek [r'ucek r'ucka] m 1. češer ~ 2. okomak ~ R'ucki su i v gl'âvi z'elja, t'rdi d'iel na št'erim r'âste l'istje.
ruča [r'uča r'uče] f drška (na torbi i sl.) ~ Na c'ekaro su se r'uče st'rgale.
ručati [r'učati ruč'im] impf. glasanje poput zavijanja
rud [r’ut r’uda] m rudo ~ R'ut je b'iv napr'âvljeni z jẽs'ẽnovoga dr'ieva.
rudar [rud’âr rud’âra] m rudar ~ Naš st'âri j'apa je d'elav kak rud'âr v Sred'iščo.
rudati [r'udati, r'udam] impf. uvijati, kovrčati ~ L’âsi si je r’udala. (mnp)
rudlavi [r'udljavi r'udljavoga] adj. kovrčav ~ S'estra je b'ila r'udljava, pak je b'ila srd'ita ka n'iema r'âvne l'âsi.
rugani [r'ugani r'uganoga] adj. nafrkan, šaren ~ R'ugana k'okoš. (z č'rnim i b'ielim p'erjem.
ruhati (se) [r’uhati, r’uše, prid. rad. r’uhav, r’uhala, r’uhalo, imp. r’uši, sup. r’uhat] impf. I. trans. urušavati II. refl. urušavati se ~ D'ẽbelo i dr'obno kam'ieje se r'uše z k'upa d'oli.
rujavi [r'ujavi r'ujavoga] adj. kovrčav, kovrčast ~ 'Ima r'ujave l'âsi.
rukav [ruk’âv ruk’âva] m rukav ~ Ruk’âvi su ti pred’ugi. ♦ vl’eči za ruk’âv moljakati ~ Ne m'islim n'ikoga vl'eči za ruk'âv.
ruliti se [r'uliti se, r'ulim se] impf. runiti se ~ St'âri c'igel se r'uli od str'âne de ga p'ẽre d'iešč. ♦ zruliti [zr'uliti] pf. trljanjem odstraniti naslagu npr. nečistoče, blata i sl. ~
runda [r'unda r'unde] f runda (krug u naručivanju pića) ~ S'aki je naru'učiv j'ano r'undo pij'ače.
rundati (se) [r'undati, r'undam] impf. I. trans. vrsta zvuka II. refl. sudarati se ♦ rundanje [r'undaje] n
rusije [rus'ije rus'ija] n oštre mošnice na zrnju npr. zob
rušiti (se) [r'ušiti, r'ušim] impf. I. trans. rušiti II. refl. rušiti se ♦ zrušiti se [zr'ušiti, zr'ušim] pf. 1. porušiti 2. pasti naglo 3. fig. oslabjeti ~ Kak je zbẽt'ẽžav f'est se d'oli zr'ušiv.
rušt [r’ušt r'ušta] m 1. krovna konstrukcija ~ R'ušt je sl'ab pod čr'iepom. 2. građevinska skela ~ R'ušt se post'âvlja za fas'âdo. 3. željezni okvir bicikla ~ R'ušt od bec'iklina ~ P'uco sam p'ẽljav na r'ušto.
ruštajiti [rušt'ajiti, rušt'âjim, prid. rad. rušt'ajiv, rušt'ajila, imp. rušt'aji, sup. rušt'ajit] impf. stvarati buku, bučiti = ružiti
ruža [r'uža r'uže, pl. G r'uš] f 1. cvijet ~ 2. krijesta ~ K'okotova r'uža.
Ruža [r'uža r'uže] f 1. oblik ženkog imena Rozalija 2. ime za kravu
ružđara [ružđ'ara ružđ'are] f runjač za kukuruz (stroj) ~ Što bo t'irav ružđ'aro?
ružđek [r'užđek r'užđeka] m ručni runjač za kukuruz ~ S'ako v'ẽčer z r'užđekom nar'užđim j'ano k'ọrpo kur'uze. ~ Št'aflin p'ọl m'etra duž'ine z j'anim j'arčecom, na sred'ini je lj'ukica z j'anim želj'ieznim z'ọbom z št'erim se z'rna ružđijo d'oli z koc'ẽna.
ružđiti [r'užđiti, r'užđim] impf. runjiti (kukuruz) ~ V m'ajo b'omo r'užđili kur'urzo.
ružič [ruž’ič ruž'iča] m alatka od kravljeg roga koja se koristila za puštanje krvi u medicinske svrhe ili pri pravljenju čurki ~ Ruž'ič se napr'aviv od kr'âskoga r'oga, a zgl'edav je kak toč'ier.
ružiti [r’užiti, r'užim, imp. r'uži, sup. r'užit] impf. lupati, bučiti, praviti buku, lupati, stvarati metalnu buku ~ N'ešči r'uži po vr'âtima. ~ R'uži z l'ancima. ~ 'Od r'anoga j'utra su r'užili z v'iedrami pre zd'ẽnco. ♦ zružiti [zr'užiti] pf. prasnuti
ružmarin [r'užmarin r'užmarina] m ružmarin ~ Sn'očka sam sad'ila k'ito ružmar'ina, v 'oblok sam ga d'iela, ne škod'i mu z'ima. (mnp)