baba [b'aba b'abe, pl. G b'âp] f pej. odrasla ženska osoba, starija žena ~ Str'âho je kak b'aba. (nije hrabar.) ◈ Č'uda b'âp, k'ilavo d'iete! (loš ishod ako se puno ljudi miješa u rješavanje problema) ♦ b'âbji k'ọt od sjeverozapada često dolazi nevrijeme ~ Km'ica 'ide z b'âbjega k'ọta.
babica [b'abica, sg. G babice] f 1. dem. i hip. od baba 2. porodilja ~ 3. nakovanj, komad željeza okruglog ili četvrtastog oblika na kojem se klepa kosa, motika, srp i sl. ~
babjek [b'âbjek b'âbjeka] m pej. muškarac koji se „gura“ među babe i trača ~ N'iesam si m'islila da je ọn t'akši b'âbjek. G'rdo je za m'oškoga kaj s'ako stv'âr koment'ierav.
babuskara [bab'uskara, sg. G bab'uskare, pl. G bab'uskaraj, pl. bab'uskari] f babetina ~ Otk'ud se zm'ogla ova bab'uskara!
babuška [b'abuška b'abuške] f riba babuška (Carassius gibelio)
bafkač [b'afkač] m pas koji „bafče“ ili čovjek koji uporno i dosadno prigovara ~ B'afkač je v'eliki i d'ẽbẽli pes št'eri l'âja (b'afče). Tọ je gl'oboki glâs. Lâja na r'ietku 'ali d'ugo č'asa. ~ Kak m'orete poslj'ušati t'oga b'afkača!
bafkanje [b'afkaje] gl. im. od bafkati ~ P'una gl'âva mi je od t'oga b'afkaja.
bafkati [b'afkati, sup. b'afkat, b'afkam/b'afčem, pl. 3. b'afkajo, imp. b'afkaj/b'afči, prid. rad. b'afkav, b'afkala, sup. b'afkat] 1. isprekidano, slabo lajati (o psima) ~ P'es je c'ielo nọč b'afkav. ~ 2. fig. prigovarati s prizvukom dosadnosti ~ N'ikaj mu ne p'aše, st'âlno n'ekaj b'afče. ~ Kaj si h'ọdala tam b'afkat?!
bagabunt [bagab'unt bagab'unda, dem. bagab'unček] m skitnica, prevarant, lažljivac ~
bagaža [bag'aža bag'aže] f 1. raznovrsna putna prtljaga ~ K'oma je vl'ekla sv'ojo bag'ažo. 2. raznovrsni bezvrijedni ljudi, ološ ~ S t'ọm bag'ažom n'iečem m'eti p'osla. 3. hrpa otpada na jednom mjestu ~ N'ikaj vr'iedno, s'ama bag'aža.
bagažje [bag'âžje, pl. G bag'âžja] n hrpa stvari loše kvalitete (otpada) ~ Č'uda bag'âžja se nabr'alo.
baglja [b'aglja b'aglje] f stog (sijena, slame) ~ Kup s'iena do dvâ m'etre vis'ine.
bagoš/baga [b'agoš/b'aga b'agoša/b'age] m, f duhan; ostaci izgorjelog duhana u luli (poneki su ga žvakali) ~ C'iela h'iža smrd'i po b'agošo.
bagošer [bagoš'ier bagoš'iera] m pej. čovjek koji žvače duhan ~
bagun [bag'un bag'una, f bag'unica] m vrsta manje svinje sive kovrčaste dlake; domaća podravska masna pasmina ~ N'egda su se bag'uni hr'ọnili i v Međ'imorjo.
baha(s)to [b'ahato] adv. otresito, prkosno; nametljivo ~
bahati [b'ahat(i) b'ahatoga] adj. bahat, nabusit, otresit, prkosan ~ St'âri g'azda je b'iv d'ober č'ovek, 'ali s'in je b'ahat.
bahatiti se [bah'atiti se, bah'atim se, sup. bah'atit se] impf. bahatiti se ~ 'Otec se bah'ativ po sẽli, a d'oma su nie m'eli kaj j'esti.
bahatost [b'ahatost b'ahatosti] f bahatost ~
bahnoti [b'ahnoti, b'ahnem, prid. rad. b'ahnov, b'ahnola, b'ahnolo, imp. b'ahni] pf. iznenada se pojaviti, banuti, nahrupiti ~ B'ahnoli so bez da jih je što p'ozvav.
bahuknoti [bah'uknoti, bah'uknem, prid. rad. bah'uknem, prid. rad. bah'uknov, bah'uknola, bah'uknolo, imp. bah'ukni] pf. naglo banuti ~
bajanje [b'ajaje b'ajaja] n 1. gatanje 2. prekoravanje, predbacivanje ~ Dr'ugo ne č'uješ, kak b'ajaje.
bajati [b'ajati, b'âjam, prid. rad. b'ajav, b'ajala, b'ajalo, imp. b'ajaj, sup. b'ajat] impf. 1. gatati 2. predbacivati ~ Jâ bom vẽ t'ak napr'aviv s'amo mi nẽj p'osle b'ajati.
bajbuk [b'ajbuk b'ajbuka] m zgrada ili kompleks zgrada u kojima se služe kazne; zatvor, pritvor ~ (njem. bei Wache pod stražom)
bajek [b'âjek b'âjka] m 1. krpa za umatanje nogu, umjesto čarape ~ J'apica si je n'oge zam'otav v b'âjke pr'edi kak si je ob'uv šk'orje. 2. pej. otrcana, neprikladna odjeća ~ S'ame b'âjke si je na s'ẽbe ob'esila.
bajka [b'âjka b'âjke] f debeli kratki kaput, bajka
bajoneta [bajon'eta bajon'ete] f vojnički nož koji se natakne na pušku, bajuneta
bajs [b'âjs b'âjza] m 1. gudački glazbeni instrument, kontrabas s tri ili četiri žice ~ B'âjs je mev št'iri štr'uje a 'igrav se z l'ọčecom, a m'oglo se i štr'ujkati. 2. pej. debeli čovjek ~ Tie b'âjs mi 'ide na ž'ifce.
bajzar [b'ajzar b'ajzara] m svirač kotrabasa ~
bajzer [b'ajzer b'ajzera] m svirač kontrabasa ~ St'âri j'apa M'artin je 'igrav v b'âjs pak so z'âto r'ẽkli da smo od b'ajzerove fam'ilije.
bakanđa [b'akanđa b'akanđe] f gruba i teška muška cipela (radna) ~ Nie č'udno ka si d’obiv ž’ulje od t’ejo b’akanđi.
bakera [bak'era bak'ere] f suhi svinjski mjehur za čuvanje duhana ~ St'âri j'apa je duh'ọna d'ržav v bak'eri.
baklja [b’âklja b'âklje] f baklja ~ Kak m’ali smo d’elali b’âklje od st'âroga n’ajlona ali si je n’išči nie prem’isliv kak je tọ m’oglo b’iti ‘opasno. ~ Za 'ova v'ufka d'rva ti tr'eba b'âklja kaj v'užgav.
bal [b'al b'ala] m bal, zabava s plesom ~ Za n'ọvo l'eto bọ organiz'ierani b'al.
bala [b’ala, pl. bale] f 1. veća količina uvijenog platna ~ B'ala pl'âtna se m'ogla v'ideti s'amo v št'acono. 2. svežanj sprešanog sijena ili slame ~ Z mehaniz'acijom se s'ieno 'ili sl'ama sl'âže v b'ale. 3. slina, ispljuvak ~ Zbr'iši si b'ale zob'ọf! = slina
balavander [balav’ander balav’andera] m nestašno dijete; neozbiljan mladić ~ Balav’ander zn’â kv’âra d’elati.
balavi [b'alavi, b'alavoga] adj. 1. kojemu se slina kupi u uglovima usnica ~ 2. fig. nezreo, nedorastao ~ B'alavec b'alavi!
balavurdija [balav’urdija balav’urdije] f skupina nestašne djece, nedorasla djeca, dječurlija ~ Balav'urdija je 'išla čr'iešje kr'âst.
Balaž [bal’âš bal'âža] m ime Blaž (lat. Blasius, grč. Bazilije, basileus - kralj)
balec [bal’iec bal’ieca] m vrsta ženskog kaputića = dudač
baleda [bal’eda bal'ede] f gornji dio muškog odijela ~ J'apica je bal'edo n'osiv i v l'eti i v z'imi. ♦ baleček [bal’eček] m dem. od baleda, dječji kaputić ~
baliti [b’aliti, b'alim] impf. sliniti ~
balkon [balk’ọn balk’ọna] m balkon ~ Balk’ọn je pun cv’ietja.
balonteriti [balont'ieriti, balont'ierim, sup. balont'ierit] impf. bauljati ~ Od r'anoga j'utra balont'ieri po h'iži.
baltica [b'âltica b'âltice] f sjekirica na dugom dršku, obično su je nosile osobe koje su čuvala polja (poljari)
bambrek [b’ambrek b'ambreka] m nešto okruglo što visi o niti ~ Čr'ešjovi b'ambreki. ~ K'apa z b'ambrekom.
bančuvati [b'ančuvati] impf. prekomjerno se zabavljati, bančiti ~
banda [b’ânda b'ânde] f 1. limena glazba = pl'ẽh m'užika~ 2. banda, ološ, družina organizirana radi zločina ~ (tal. banda)
bandera [band’era band’ere] f ulični električni stup ~ Tak se n’apiv ka se v band’ero zal’etev. (tal. bandiera)
bandi [b’andi b’andija] m pej. debeli muškarac ~ K’akši bandi je zr'âsev, n’ẽbre se n’iti pr’ignoti.
bandist [band’ist band’ista] m svirač u limenoj glazbi ~ Nam so na gost’uvajo band’isti igr’ali.
bandit [band’it band’ita] m bandit, fig. osoba koja nema dobre namjere; prevarant, pljačkaš ~ Tie b’anditi sam gled’ijo ka bi nas opkr’ali.
bangati [bangati, b'angam] impf. ekspr. odlučno ići i ne obazirati se, ići u „krivom“ smjeru ~ K'am b'angaš! S'ikam 'ide sam nie kam tre.
bankar [bank'âr bank'âra] m bankar ~ Z bank'ârom sam dogov'oriv kred'ita.
bankrot [bankr'ot bankr'ota] m bankrot; materijalna propast ~
bankroterati [bankrot'ierati, bankrot'ieram] pf. materijalno propasti ~ Poduz'eče je bankrot'ieralo, i tak smo bez p'osla ost'ali.
bantuvati [bant’uvati, bantuvlem/bant'ujem] impf. uznemiravati, smetati ~ = bontati
banzek [b’anzek b'anzeka] m stroj za fino rezanje drva, tračna savitljiva kružna pila ~ Tak f'ino kak ti 'očeš m'orem zr'ezati s'amo z b'anzekom, a vẽ je pot'rti.
bapka [b’âpka b'âpke] f 1. beba (lutka) ~ P'ucke se r'ade 'igrajo z b'âpkami. ~ Što ti je tak l'iepo b'âpko k'upiv? 2. paketić smotanoga pamuka ili konca
bar [b’âr] part. za isticanje riječi uz koju stoji, barem ~ Da sam b'âr zn'ala ~ B'âr m'alo je m'ogev st'aviti, 'ali je sẽ p'obrav.
bara [b'ara b'are, dem. b'arica,] f bara, kaljuža ~ V b'ari se r'ace k'ọplejo.
Bara [b'âra b'âre, hip. b'ârica] f oblik ženskog imena Barbara ~ St'âra B'âra je p'ive prod'âvala i tak si je n'ekaj zaslj'užila.
baraba [bar’âba bar’âbe] m raskalašen čovjek sklon tuči i svađi; razbojnik, zlikovac ~ K'ak m'lâdi je b'iv pr'âvi bar'âba.
barajt [bar’ajt] adj. indekl. spreman ~ V 'osem (vur) smo si bar'ajt za 'iti.
barat [b'arat b'arat] m upotreba; od gl. baratati ~ N'ieje za b'arat.
baratati [bar'atati, bar'atam] impf. rukovati, postupati, služiti se čime ~ Z al'atom treba zn'ati bar'atati.
bar-bar [b'âr b'âr] u svezi: sva sreća ~ B'âr-bâr ka je nie d'ošev. (sva sreća da nije došao) ~ B'âr b'âr da n'ieče.
barber [barb'ier barb'iera] m 1. brijač, frizer 2. drvena boca, 3-5 litara od glatkog drva izvana
barikada [barik'âda barik'âde] f barikada ~
baril(ka) [bar’il bar'ila, dem. barilček, barilec] m bačvica u kojoj se nosi vino ili voda u polje ~
baršun [b’âršun b'âršuna] m vrsta tkanine, samt ~ (mađ. bársony)
baršunasti, baršunski [b'âršunasti, b'âršunski] adj. koji ima osobine samta ~
Bartol [b’artol b'artola] m muško ime Albert, (lat. Adalbertus)
basamega [basam'ega] euf. izraz koji iskazuje strogost ~ Basam'ega, h'odi kr'ẽj 'otod!
basamegati [basam'egati, basam'egam] impf. glasno i strogo zaprijetiti ~
baš [baš] adv. baš ~ Je, baš tak! ~ Baš je vẽ d'ošev. ~ Či b'aš 'očeš, ti pov'iem.
baškeši [b'aškeši b'aškešega] adj. ljepši (o tjelesnoj građi) ~
baštajariti [baštaj'ọriti, baštaj'ọrim] impf. prekopavati po stvarima tražeći što ~
bat [b’at b’ata, dem. b’atek] m 1. drveno oruđe, malj, mlat ~ Ọv st'up pẽ v z'ẽmljo jedino či ga z b'atom v'udrimo n'uter. 2. a) uteg na njihalu mehaničkog sata ~ Bat vis'i na l'anco od v'ure. b) uteg za mjerenje težine ~ B'ati za v'agati su vu v'iedri pre v'âgi. 3. izdužena smeđa glavica na vrhu stabljike trave ili rogoza koja raste u vodi
batek [b’âtek b’âtka] m pupoljak (veći, poput batića) ~ K’atruže več ‘imajo b’âtke, taki se b’odo r’ẽscvẽle. 2. okrugli plod pun sjemenja ~ B'âtki od š'ipka 'ili m'aka.
batriti [b'âtriti, b'âtrim] impf. hrabriti, poticati; tješiti ~
baukač [b'aukač b'aukača] m „strašilo“ za djecu ~ N'ẽjdi vum, bọ te b'aukač pr'ijav!
baviti se [b'aviti se, b'âvim se, prid. rad. b'aviv se, b'avila se, b'avilo se, imp. b'avi se, sup. b'avit se] impf. zanimati se čime, raditi što ~ Š č'iem se b'âviš?
bažulek [b'âžulek b'âžuljeka] m bosiljak ~
bažulinje [bažul’ije bažul'ija] n pl. t. komušine od graha ~ Bažul’ije so mošn’ice od zlj’uščenoga b’âžlja.
bažulj [b’âžulj, sg. G b’âžlja, pl. G b’âžljof] m grah ~ Sẽ f’ele b’âžljof ‘smo m’eli pre h’iži za k’uhati ♦ b’âžolj s k’ọžami (vrsta jela) ♦ čr’ešjevec trešnjevac ~ Sl'âže se kak prẽt'ẽpeni i na s'uhom. ♦ ž'uti ~ Ž'uti b'âžulj 'ide k z'eljo. ♦ b'ieli ~ Sl'âže se z t'iestom i z m'rkvom. ♦ zẽlẽj'âk ~ Dr'oben b'âžulj, sl'âže se z t'iestom. ♦ p'uter ~ P'uter je za prẽt'ẽpeni b'âžulj ♦ pr'iesni 'ili zel'ieni (nedozrio) ♦ b'ob ~ D'ẽbẽli gr'ah za na s'uhom, za šal'âto.
beba [b’eba b’ebe] f 1. noviji izraz za: beba, dijete 2. lutka (za dijete) ~ B'ebo s'ikam s'obom n'ẽse. 3. ime za kravu
beciklin [beciklin] m bicikl ~ R’adnička kl’asa se z bec’iklinima v’ozi na p’osel. = peciklin ♦ m'uški bec'iklin ♦ ž'ienski bec'iklin ~ M'uški bec'iklin 'ima na r'ušto pr'iečko od s'ica do korm'ọna, a ž'ienski n'iema. ♦ d'iečji bec'iklin
Beč [b’eč b’eča] grad Beč u Austriji ~ D’ielam v B’ečo.
bečati se [b’ečati se, beč’im se, beč’ijo se prid. rad. b’ečav se, sup. b’ečat se, imp. b’eči se] impf. 1. glasati se (o ovci) ~ 2. plakati, cmizdriti ~ C'ieli d'ien se sam beč'i.
bečva [b'ečva b'ečve] f stabljika luka ~ Ml’âdi lj’uk se jie z b’ečvami. ♦ v b’ečve vudr’iti izreka za ne oženiti se ~ Ož’ẽni se, pr’edi b’ọš v b’ečve v’udriv! (kada luk počinje starjeti ('ide v s'eme) a bečve više nisu za jelo)
bedak [bẽd’âk, sg. G bẽd’âka, pl. G bẽd’âkof, dem. bedačec(k)] m glupan ~ T’akšega bẽd’âka tr’eba n’ajti. (naivac). T’iem bẽd’âkom n’ẽbreš n’ikaj dopov’edati. ~ Bẽd’âka d’elati z s’ẽbe (praviti budalu od sebe) ◈ Bẽd’âki nẽ zn’ajo govor’iti n’iti st’iha b’iti.
bedarija [bedar’ija, sg. G bedar’ije, pl. G bedar’ij] f glupost ~ N’iemaš k’aj na telev’iziji gl’edati, s’ame bedar’ije k'âžejo. = bedastoča
bedasti [b’ẽdasti, b’ẽdastoga, komp. bed’asteši] adj. neozbiljan, glup, lud ~ K’ak m’oreš b’iti t’ak b’ẽdasti?!
bedasto [b’ẽdasto] adv. glupo ~ K’ak m’oreš t’ak b’ẽdasto govor’iti?!
bedastoča [bẽdast’ọča, pl. G bẽdast’ọč(i)] f glupost, ludost, nepromišljenost ~ Od jẽg’a dr’ugo n’aš č’uv k’ak bẽdast’ọče. ~ D’aj b’iv sp’ameten n’ẽj bẽdast’ọče gov’oriv. ~ Bẽdast’ọče nag’âjajo.
Bedenik [bẽd’ẽnik] m oblik imena Benedikt ~ Prepov’iedalo se da se Bẽd’ẽnik z bec’iklinom t’ijam v Spl’it pẽljav (u ono vrijeme nemoguć poduhvat, nešto poput voziti se biciklom do Kine)
bedni [b’iedni b'iednoga] adj. objedni, za vrijeme ručka ♦ b’iedna m’eša
befel [bef’el bef'ela] m zapovijed, nalog, naređenje u vojsci, što se mora kad je naređeno ~ (njem. Befehl)
begetati [bẽg’ẽtati, beg'ečem] impf. 1. glasanje pataka ~ R'ace bẽg'ẽčejo. 2. fig. besmisleno razgovarati = klafrati 3. bezglavo trčati, bježati; trčati, skakati bez razloga oko čega ♦ dobegetati [dobẽgẽtati] pf. dotrčati plačući ~
begunec [beg’unec beg'unca] m bjegunac, izbjeglica ~
bekljavi [b’ẽkljavi b'ẽkljavoga] adj. mutavi, čovjek s govornom manom ~ B'ẽkljavi n'ẽbre č'isto govor'iti.
beknoti [b’eknoti, b'eknem, b'eknov, b'eknola, b'eknolo, imp. b'ekni] pf. izustiti riječ, progovoriti ~ N'iti r'ieč je nie b'eknov. Sam je t'iho b'iv.
bel [b'iel b'iela] m mekaniji dio drveta, stabla; na drvenoj građi ~ B'iel fl'ẽtno sp'rhne.
Bela [b’ela b’ele] f ime za kravu pretežno bijele boje
belagonija [belag'onija belag'onije] f vrsta cvijeta, pelargonija ~
belanjek [belj’ọjek belj'ọjka] m bjelanjak ~
beli [b'ieli b'ieloga] adj. bio, bijel ~ Či je b'ielo n'ẽbre b'iti črno.
Belica [b’ielica b’ielice] f Belica; selo
belije [bel’ije bel'ija] n oguljena kora npr. od krumpira ~ Bel’ije m’alo prevr’im pak dâm k’okošam.
belilo [bel’ilo] n bijeljenje platna; veliko pranje rublja ~
belina [bel’ina bel'ine] f 1. bjelina 2. ljuska npr. od jabuke ili krumpira (od beliti) 3. svečana bijela haljina za vjenčanje ili prvu pričest
beliti (se) [b'ieliti, b'ielim, imp. b'ieli, prid. rad. b'ieliv, b'ielila, b'ielilo, sup. b'ielit] I. trans. 1. guliti koru voća ili povrća ~ B'ielim j'abuke za pog'ačo. 2. činiti što bijelim (bijeliti platno, krečiti zid) ~ II. refl. bjeljeti se ~ Sn'ieg se bel'i po p'ọto.
beliti se [bel’iti se, bel’i se] impf. bijeliti se (od bijele boje) ~
belitnjak [belitj’âk belitj’âka] m kaca za bijeljenje platna ~
belka [b'elka b'elke] f riba uklija (Alburnus alburnus)
Belzebuh [belzeb'uh belzeb'uha] m vrag, sotona; zli duh
Ben [b’en b'ena] m oblik muškog imena Benjamin
benderekati [benderekati, bender'iečem] impf. 1. puno pričati, brbljati bez smisla 2. trčati, pretrčavati ~
bent [b'ẹnt b'enta] m nasip ~ 'Od b'enta do m'ure su n'egda b'ile tr'ate. (tur. bend, brana, nasip, jaz, ustava)
benti [b'enti] interj. euf. za kletvu jebem ti
benzin [benz’in benz’ina] m benzin
benzinec [benz’inec benz’inca] m motor na benzinski pogon
Benjamin [b'ejamin b'ejamina] m muško ime Benjamin
berač [ber’âč ber'âča] m berač ~ Vẽ da ga tak č'uda ber'âči, fl'ẽtno b'omo gor'ice pobr'ali.
berda [b'erda b'erde] f berda, tamburaški kontrabas ~ M'ọj br'at je 'igrav v b'erdo.
berdaš [berd’âš, dem. b’erdica] m kontrabasist ~
berečki [ber'ečki ber'ečkoga] adj. koji se odnosi na berek ~
berečni [ber’ečni ber'ečnoga] adj. močvarni ~ Č'aplja je ber'ečni ft'ič.
berek [bẽr’ek bẽr'ẽka] m močvara ~ Bẽr'ẽke so opsuš'ili i tam su z'ẽmlje napr'avili.
bersa [b’iersa b'ierse] f vinska drožđina, birsa ~ Na v'ini se v'eč b'iersa napr'avila.
bes [b’ies b'iesa] m bijes, zlo, uzrujanost ~ K'oga b'iesa tọ d'ielate!
besage [bes'age] pl. t. = bisage
besen [b’iesen b’iesnoga] adj. bijesan ~ B’iesen p’es.
besno [b’iesno] adv. ljutito, srdito, bijesno ~
besnoča [besn’ọča besn'ọče] f bjesnoča ~
beštek [bešt'ek bešt'eka] m pribor za jelo = orožje, beštek, escajk
beštija [b’ẽštija b'ẽštije] f 1. zvijer, životinja ~ B'ẽštija št'era sk'âče. (b'uha) 2. pej. za osobu ~
beteg [b’ẽtẽg, dem. bẽtẽgič] m bolest ~ B'ẽtẽg ti i bez p'oziva d'ọjde.
beteguvanje [bẽtẽg'uvaje bẽtẽg'uvaja] n bolovanje ~
beteguvati [bẽtẽg’uvati, bẽtẽg'ujem] impf. bolovati ~ Bẽtẽg'uvav je d'ẽset l'iet pr'edi k'ak je hm'rv.
betežen [bẽt’ẽžen bẽt'ẽžnoga] adj. bolestan ~ Što te r'azmi dok si bẽt'ẽžen!
betežnik [bẽtẽžn’ik bẽtẽžn'ika] m bolesnik ~ Vel'ika je br'iga bẽtẽžn'ika m'eti pre h'iži.
betonaža [beton'aža betonaže] f betoniranje ~ Dok zaš’âlamo ‘ide beton’aža.
betva [b’ẹtva b'etve] f stabljika ~ Kur'uzu b'omo m'âm na b'etvi lj'uščili.
bez [b’ez] prep. bez ~ v. brez, prez
bezecuvati [bez’ecuvati, bez'ecujem] pf. rezervirati; osigurati ~
bezek [b’ezek b’ezga] m bazga ~ S’ako l’eto si nab’ẽrem b’ezga za č’aj. (lat. Sambucus nigra L.)
bežanje [b'ežaje b'ežaja] n bježanje ~
bežati [bež’ati, bež’im, bež'ido/bež'ijo, prid. rad. b’ežav, bež’âla, bež’alo, imp. b’eš/b’eži, sup. b’ežat] impf. 1. bježati pred kim; izbjegavati (što) ~ B’eš ‘otod! 2. trčati, juriti ~ Ne tr’eba za s’ako bež’ati k d’oktoro.
biber [b’iber b’ibera] m papar ~ V j’uhi ga pr’ẽvẽč b’ibera. = prper
bibika [b’ibika b’ibike] f hip. patkica ~ K’ak so ‘ove b’ibike l’iepe!
Biblija [b’iblija] f Biblija, Sveto Pismo ~ Jâ zn’ọm B’iblijo na p’amet. (grč. biblion doslovno znači „knjiga“; u religiji „sveto pismo“)
bicko [b’icko b’ickija] m hip. krmak, konjić (malo bucmasto, muško)
bič [b’ič] m 1. bič, pletena vrpca od pređe ili kože za tjeranje stoke ~ Tu fal’i j’aden d’ober b’ič. 2. bič na biljkama ~ J’agode so b’iče pot’irale. ♦ b’ọži b’ič ga v'udriv umrijeti od moždane ili srčane kapi ~ B'ọži b’ič ga je vudriv. = gluta
bičasti [b'ičasti b'ičastoga] adj. koji je tanak poput biča ~
bidra [b'idra b'idre] f 1. zemljana posuda za pećenje ~ B'idra je zemlj'ena, nar'ugana i okr'ọgla pos'ọda za p'ẽči kol'âče. (kugluf)
bik [b’ik b’ika] m 1. bik ~ Živ'i kak b'ik na gm'âjni. ~ Zalet'âvle se kak bik v n'ọva vr'âta. ~ T'irav sam b'ika v Č'akovec na s'ejam. 2. pej. za čovjeka ~ T’eško je s t’akšim b’ikom ž’iveti.
bikovica [b'ikovica b'ikovice] f ekspr. štap ~ Z b'ikovicom te tre b'iti.
bileg [b'ileg b'ilega] m biljeg, taksena marka ~
biležiti [bil'ežiti, bil'ežim] impf. bilježiti, zapisivati ~
bina [b'ina b'ine] f pozornica ~ M'eli smo tr'emo pr'edi kak smo 'išli na b'ino. (njem. Bühne)
bincanje [b’incaje] n dječja igra ~
bincati se [b’incati se, b'incam se] impf. igrati igru bincanje ~
birati (se) [b'irati, b'iram] impf. I. trans. birati ~ II. refl. b'irati se (na izborima) ~ B'ira se pr'ecednik.
birka [b’irka b’irke, dem. birkica, adj. birkin f birkina] f ovca ~ B'irke so lj'udi v podt'urno drž'ali za v'ono. (lat. ovis gmelini aries l.)
birkon [birk’ọn] m ovan ~ Birk'ọn se zalet'âvav na nas či smo d'ošli pre bl'izo.
biroš [b'iroš b'roša] m poljoprivredni najamni radnik, sluga ~ St'âri j'apa je b'iv b'iroš pre gr'ofo F'ẽštẽtičo. (mađ. biros govedar)
birov [b'irov b'irova] m državni službenik, načelnik, pročelnik, predsjednik, sudac ♦ m'ali b'irov redar ~ Dok je m'ali b'irov b'ọbjav po p'ọto si smo b'ežali poslj'ušat kaj bo pov'edav. ♦ v'eliki b'irov seoski načelnik, predsjednik, pročelnik (mađ. bíró - sudac)
birtija [birt’ija bit’ije] f gostionica ~ (austr. njem. Wirtshaus)
bisage [bis’age bis'age] f pl. t. dvostruka platnena ili kožnata torba koja se nosi preko sedla ili o ramenu = besage
bister [b’ister b'istroga] adj. bistar, jasan ~ V'oda je b'istra. 2. pametan ~ B'ister d'ečec.
bistriti [b’istriti, b'istrim] impf. bistriti vino ili vodu ~
bistroča [bistr’ọča bistr'ọče] f bistrina ~
biškup [b’iškup b'iškupa] m 1. biskup, duhovni poglavar biskupije 2. mesnat (masni) dio repa kod peradi = trca
bitanga [b'itanga b'itange] f nevaljalac, skitnica, bitanga ~
biti (se) [b'iti, b'ijem, b'ijejo, prid. rad. b'iv, b'ila, b'ilo, imp. bi, b'ite + zamjenica, sup. b'it] impf. tući ~ B'i ga! ~ 'Idemo se b'it. ~ M'ama, b'ijejo me! (d'eca na p'ọto). A m'ama vel'i: „D'imo h'oj, tu te n'išči na b'iv“. II. refl. tući se ~ N’ẽjte se b’iti! (nemojte se tući) M’alo da je z’abava m’inola a ka se nẽj b’ili. ♦ b'iti b'it ~ B'it bọš. (dobit ćeš batine)
biti [b’iti, prez. pf. sg. 1. b’odem, b’ọm, neg. nabom/nam 2. b’odeš, b’ọš, 3. b’ode, bọ, pl. 1. b’omo, 2. b’ote, 3. b’odo; prez. impf. sg. 1. j’ẽsam/n'iesam, s’am, 2. j’ẽsi, si, 3. jẽ, je, pl. 1. j’ẽsmo, sm’o, 2. j’ẽste, st’e, 3. j’ẽso, so; imp. sg. 2. b’odi, pl. 2. b’odite; pridj. rad. sg. m. b’iv, f b’ila, n b’ilo] pf. i impf. ~ B'ọš p'iv? ~ B'ọš j'ev? ~ B'ọš j'ano k'upico? ~ B'ọš č'aja? (hoćeš li čaj?) ~ Zn'âš da je nie m'ẽni do pij'ače. (nije mi stalo do pića) 1. biti, u predikatnoj funkciji. a. postojati ~ V s’ẽli je ‘išče sam jan kov’âč. ♦ jeso/n'ieso jesu, postoje ~ J’ẽso lj’udi... postoje ljudi ~ J’ẽsmo hrm’ọki. b. imati zanimanje ~ Mọj j’apa je b’iv p’oštar. 2. u službi pomoćnoga glagola ~ Jâ zn’ọm da b’odo d’ošli. ~ Sẽ bọ sam ga nas na. (bit će svega sam neće biti nas) ~ Na me ga j'ano v'uro. (neće me biti jedan sat) ♦ b'iti z biti s (kime), družiti se ~ B'odi m'alo z m'ẽnom. ~ C'ielo dop'ọlne sam b'iv z d'ecom.
bizam [b'izam b'izama] m životinja, glodavac (Ondatra zibethicus) ~ V'uča je l'oviv b'izame pre M'uri za k'rzno.
bjanim [bj’anim] adv. odjednom ~ N’ie m’oči dv’ie stv’âri bj’anim d’elati.
blagi [bl'agi bl'agoga] adj. blag ~
blago [bl'âgo bl'âga] n blago, (stoka, zemlja) ~ Zab'adav ti je sẽ bl'âgo 'ovoga sv'ieta či ga nie zdr'âvja. ~ S'aki bi r'ad d'ošev do bl'âga.
blagoslavljati [blagosl’âvljati blagosl'âvljam] impf. blagoslivljati ~
blagoslov [bl’agoslov bl'agoslova] m blagoslov ~ Tọ je bl'agoslov B'ọži!
blagosloviti [blagosl'oviti, blagosl'ovim] pf. blagosloviti ~ B'ọk vam blagosl'oviv. (izreka za dobar tek)
blanja [bl'aja bl'aje] f dio izrezane oblice ~ Bl'aja je nar'ezani b'alvan na šn'ite (fosl'ine). Tọ je m'ogev b'iti materij'âl za n'ekaj dr'ugo npr. v kolar'iji. Bl'ja se m'ogla d'eti na plaf'ọn 'ili na m'ọst.
blaten [bl'aten bl'atnoga] adj. blatan ~ K'ud si d'rkav ka si tak bl'aten?
blatiti [bl’atiti, bl'atim] impf. blatiti ~
blato [bl'ato bl'ata] n blato ~ Bl'ato je zn'alo b'iti do gl'ežja vu dv'oro. 2. medicinski: stolica, izmet ~ M'ọrav sam bl'ato d'ati na anal'izo.
blatobran [bl'atobran bl'atobrana] m blatobran ~
blazina [blaz'ina blaz'ine] f perina, nadmadrac punjen perjem ~ Dok smo m'eli g'ọske sam si blaz'ine napr'âvila. ~ Blaz'ine si nam'iečem po z'imi ka mi je t'opleše od sp'ọd. ~ V blaz'ine se nam'ietalo h'ujše p'erje kak vu v'ajkuše.
blaženi [bl'âženi bl'âženoga] adj. blažen ◈ Bl'âženi su k'ie v'erjejo a ne v'idijo.
blehetati [blẽh'ẽtati, blẽh'ẽčem] impf. lupetati ~ Kaj blẽh'ẽčeš! Pr'edi si prem'isli m'alo.
blehetnoti [blẽh’ẽtnoti, blẽh'ẽtnem] pf. izlanuti ~ K'ak m'oreš t'akšo bedast'ọčo blẽh'ẽtnoti.
bleki [bl’ẽki] pl. t. osip, zarazna bolest ospice (crvene točkice na koži s temperaturom) ~ D'eca su dob'ila bl'ẽke j'aden od dr'ugoga. (austr. njem. der Fleck)
blesavec [bl’esavec, f bl’esafka, adj. bl’esafčov] m onaj koji je blesav, priglup ~
blesikati se [bles’ikati se, 3. l. bles'iče se] impf. sijevati ~ Bles'iče se, d'iešč bọ.
blesk [bl'esk] m bljesak, munja ~
bleskati se [bl'eskati se, 3. l. j. bl'eska se] impf. ~ V’idlo mi se da se tam 'ogej blešč'i.
bleščati se [bl'eščati se] impf. blještiti, sjajiti se ~ K'upice se blešč'ijo kak su zgl'âncane. = blesikati
bleščeče [blešč’eče] adv. blistavo ~
blihnoti [bl’ihnoti bl'ihnem] pf. izlijati, izbaciti odjednom tekućinu iz posude ~
blint [bl'int] adv. bez novca ~ 'Ostav je bl'int.
bliskati se [bl'iskati se, bl'iskam se, imp. bl'iskaj se, sup. bl'iskat se] impf. blještiti ~
blistati se [bl’istati se, bl'istam se] impf. blistati ~ Pogl’ẽdni kak se bl’ista.
blistavi [bl'istavi bl'istavoga] adj. blistav ~
blizijav [bliz’ijav bliz'ijavi] f blizina ~
blizo [bl’izo, comp. bl’iže] adv. blizu ~ Sẽ z'ẽmlje 'imamo bl'izo, tak ka ne m'ọramo d'avko 'iti na p'olje. ◈ Bl’izo si 'ali si d'avko.
bližnji [bl’ižji bl'ižjega] adj. bližnji ~ Bl'ižji bi si p'rvi m'ọrali pom'âgati.
bloditi [bl'ọditi, bl'ọdim] impf. 1. lutati ~ N'ieje zn'av p'ota pak je bl'ọdiv. 2. govoriti gluposti ~ Kaj pak ti bl'ọdiš. 3. lutati, obilaziti ~ C'ielo n'ọč smo bl'ọdili po krčm'âj. 4. buncati ~ M'ev je temperat'uro pr'iek č'ẽtrdeset tak ka je več bl'ọdiv.
blok [bl'ok bl'oka] m 1. skup betonskih zgrada ~ V bl'oko 'ima st'âna. ~ N'iema h'ižo, v bl'oko ž'ivi. 2. blok papira
blud [bl'ut bl'uda] m blud ~
bludnica [bl'udnica bl'udnice] f bludnica ~
bludno [bl'udno] adv. pohotno, bludno ~
bludnost [bl'udnost bl'udnosti] f pohota, razvrat, bludnost ~
bluza [blj'uza blj'uze] f bluza, odjevni predmet ~
bljutavo [blj’utavo] adv. bljutavo ~ J'esti je blj'utavo.
bljuvati [blj'uvati, blj'uvam] impf povraćati ~
bnoreti [bnor'ẹti, bnor'iem] pf. poludjeti ~ Tọ je kaj bn'orev!
bobenj [b'ọbej b'ọbja] m bubanj ~
bobinka [bọb’inka bọb'inke] f dječja bolest kozice ~
bobnoti [b'obnoti, b'obnem] pf. 1. udariti (koga) šakom 2. pasti ~
bobnjar [bobj’ọr bobj'ọra] m bubnjar ~
bobnjati [b'ọbjati, b'ọbjam] impf. bubnjati ~
bobotati [bob’otati, bob'otam] impf. trčati i lupajući nogama stvarati buku ~
bočkor [b'očkor b'očkora] m starinska teška cipela, pej. cipela ~ Z'uj si te b'očkore! ~ Kaj si si te b'očkore ob'uv?
bočni [b'očni b'očnoga] adj. bočni; bočni dio ~ B'očna str'ọn h'iže.
bog [b’ọk b'oga] m bog ~ B'ọk je stv'oriv s'ẽga sv'ieta. ~ B'ọk z n'ẽba gledi k'aj lj'udi d'ielajo. ◈ D'ẽj ti b'ọk pr'âvo p'amet! ~ B'ọk pl'âti. (zahvala za poklon ili izvršenu uslugu) ♦ v 'ime b'ọže milodar
bogat(i) [b’ogat/bog'ati, bog'atoga] adj. bogat ~ Bug'ato p'uco si z'emi ka n'aš m'ọrav h'ižo d'elati.
bogec [b’ọgec bọkca] m bogalj, prosjak, siromah, jadnik ~ Tie b’ọgec je n’ikšega živ’ota nie mev. ♦ b'ọgec b'istrički ♦ bogica [bog'ica bog'ice] f uboga,jadna žena, sirotica ~ Tâ bog’ica se je n’ekaj nam’ọčila v živ’oto.
bogečki [bog'ečki bog'ečkoga] adj. sirotnjski, jadno ~ Bog'ečka h'iža. ~ D'ošev je v bog'ečki 'opravi. ~ Bog'ečki ž'ivot.
bogoboječi [b’ogoboj’eči b'ogoboj'ečega] adj. bogobojazan ~
Bohnec [bohn'ec bohn'eca] m Slovenac; Prekmurac (lat. vandalus)
bojati se [boj’ati se, boj'im se, prid. rad. b'ojav, boj'âla, boj'alo, imp. b'ọj se] impf. bojati se ◈ Či je b'olje tv'ọj b'olje se ga b'ọj. ~ Č'ẽsa se boj'iš? ♦ ne b'ọj se nemoj očekivati, nemoj se nadati ~ Ne b'ọj se kaj ti ọn pom'ogev. = strâh mẽ jẽ, strâho(m) sam
boječi [boj’eči boj'ečega] adj. bojažljiv ~
bojkati [b’ojkati, b'ojčem, prid. rad. b'ojkav, b'ojkala, b'ojkalo, imp. b'ojči, sup. b'ojkat] impf. onomat. tući, tupi zvuk ~ B'ojče mi v gl'âvi. (vrsta glavobolje)
bojknoti [b'ojknoti, b'ojknem] pf. ekspr. udariti ~
bok [b'ok b'oke, pl. boki] m bok, bokovi, bedra ~ Lež'i na b'ok. ♦ na b'ọk st'âti biti iskrivljeno na stranu
bokasti [b'okasti b'okastoga] adj. neravan, s izbočinama ~ 'Ọv z'id je v'es b'okasti. (h'udo napr'âvleni) ~ M'âček se tak n'ajev ka je b'okasti. (žel'ọdec mu je kr'ọgli)
bokček [b’okček b'okčeka, f b’okčika] m dem. i hip. od bogec; siroče ~ Gled'i kak se tâ b'okčika m'ọči.
bokčija [bokč’ija bokč'ije] f siromaštvo ~ V'elika bokč'ija.
bokoslobodi [bọkoslobodi] part. poštapalica za neugodnosti
bol [b’ol b’ola, pl. N b’oli, pl. G b’olof] f bol ~ K’akše se b’oli č’ovek m’ọra pretrp’eti.
bole [b’ole] 1. adv. bolje ~ B’ole je prẽ p’ẽči sed’eti. ◈ Či je b’ole tvọj, b’ole se ga bọj. 2. tvorba komparativa, više, jače ~ K’amen je b’ole t’rdi od zẽmlje (tvrđi). Vuni je b’ole kmica (b’ole temno, temneše) kak pred jano vuro. ~ N'ẽjb'ole se boj'im. 3. gotovo ~ P’očem si pr’odav kuruzo? B’ole zabadav. (gotovo badava)
boleče [bol’eče] adv. bolno ~ Od p'rsta mi je c'iela n'oga bol'eča. (p'rst me bol'i, a od p'rsta i c'iela n'oga)
bolen [bol'ien bol'iena] m riba bolen (Leuciscus aspius) ~ Bol’ien je grabežlj’iva r’iba.
bolši [b'olši b'olšega, f bolša] adj. komp. od dober; bolji ~
bolta [b’ọlta b'ọlte] f vrsta plafona, luk na plafonu zazidan ciglom, (primjer ulaza u stari grad čakovec ili starinski podrumi) ~
Bolta [b’olta b'oltija, hip. b'oltek] m oblik muškog imena Baltazar
boltati [b'ọltati, b'ọltam, prid. trp. b'ọltani] impf. graditi svod ~
boltica [b'ọltica b'ọltice] f mala sjekira, sjekirica ~
bom [b'ọm] hoću ~ 'Očete z'eti? B'ọm (zev).
bonta [b'ọnta b'ọnte] f neprilika ~
bontati [b'ọntati, b'ọntam] impf. uznemiravati koga, smetati komu, stvarati neprilike, buniti = puntati
bor [b’ọr, dem. bọrič, bọrek] m bor, crnogorično drvo, jelka ~
boraviti se [bor’âviti se, bor'âvim se, imp. bor'âvi se] impf. provoditi vrijeme, raditi nešto duže vrijeme ~ V z'imi ga v'ẽč časa, pak se jâ s t'iem bor'âvim. (npr. čitam, rješavam križaljke, ili bilo koji drugi hobi)
boraviti se [bor’âviti se, bor'âvim se] impf. kratiti vrijeme nekim poslom, hobijem ~ 'Imam v'rta, mlad'ino pak se s tiem bor'âvim.
borba [b’orba b'orbe] f borba ~ Sẽ k'aj smo stvor'ili je b'ila v'elika b'orba.
boriti se [bor’iti se, b'orim se, imp. b'ori se, prid. rad. b'oriv se, b'orila se, sup. b'orit se] impf. boriti se, zauzimati se za sebe ~ M'ọraš se bor'iti v živ'oto.
bormašina [bormaš’ina bormaš'ine] f bušilica ~
bormeš [b'ormeš] part. stvarno, bogme ~ B'ormeš 'imaš pr'af!
bos [b'ọs b'osoga] adj. bos, bosonog ~ But b’ose sl’iede d’iela. ~ B'osi smo v šk'ọlo hod'ili. ~ B'ili smo g'oli i b'osi. ~ N'ẽj b'ọs hod'iti, b'ọš se prehl'adiv.
bosanski [bos'anski bos'anskoga] adj. bosanski ~
bosti se [b’osti se, b'odem se, prid. rad. b'ov se, b'ola se, b'olo se, imp. b'odi se, sup. b'ost se] impf. bosti se ~ Kr'ave su se b’ole m'ed s’obom.
bota [b'ota b'ote, dem. b'otica, bot'ička] f batina, štap ~
botičati [bot'ičati, bot'ičam] impf. izudarati koga batinom
boz [bọz] m vrsta ptice ?
boža kravica [b’ọža kr’avica] f kukac bubamara, božja ovčica ~ B'ọža kr'avica mi je dolet'iela na r'ọko.
boža poštarička [b'ọža poštar’ička] f ptica poput lastavice ?
božanski [bož'anski bož'anskoga] adj. božanski ~
božanstvo [bož'anstvo] n božanstvo ~
boži [b'ọži b'ọžega] adj. božji ◈ N'ẽbreš b'iti b'ọži i vr'âži. (u isto vrijeme biti za i protiv) ~ B'oži m'ir mi je dok sam s'âma.
Božič [b’ožič, sg. G bož’iča] m Božić ~ Za B'ožič b'omo d'oma.
božični [bož'ični bož'ičnoga] adj. božićni ~ ♦ bož'ični sv'etki
bračati obračati (se) [(o)br’ačati, (o)br’âčam, prid. rad. (o)br’ačav, imp. (o)br’ačaj, sup. (o)br’ačat] impf. I. trans. okretati ~ ‘Idemo obr’ačat s’ieno. II. refl. okretati se ~ Po v’etro se obr’âča. ♦ kr'ẽj se br'ačati odvraćati pogled, ne htjeti razgovarati ~ Kr’ẽj se br’âča, nẽj rad odgov’ârjav. ~ Se ti kaj s'rdiš n'a-mẽne ka se kr'ẽj br'âčaš? N'ika se jâ ne s'rdim s'amo mi se ne v'idi kaj si gov'orila. ♦ prebračati (se) [prebr'âčati, prebr'âčam, prid. rad. prebr'ačav, prebr'ačala, prebr'ačalo, imp. prebr'âčaj sup. prebr'ačat] impf. I. trans. preokretati, izvrtati ~ Prebr'âčajo si kap'ute. (prilagođavaju se društvenim trendovima, obično radi koristi) II. refl. preokretati se ♦
brada [br’âda br'âde] f brada ~
bradati [br’adati br'adatoga] adj. bradat ~
brajda [br'âjda, dem. br'âjdica] f nadsvod od vinove loze, brajda ~ S'edemo si pod br'âjdo, de je l'epši hl'ât.
brajdaš [brajd'âš brajd'âša] m drveni stup u brajdi na kojemu su letve ~
bram [bram] adj. indekl. žutosmeđ ~
brana [br’âna br'âne, dem. brânica] f brana ~
branđa [br’ânđa br'ânđe] f ekspr. loše društvo ~
brane [br’âne] pl. t. zupčasti alat oruđe za rahljenje, drljanje zemlje ~ Prest'âra sam kaj plj'uga i br'âne zd'igala na k'ọla.
branitel [bran’itel bran'itela] m branitelj ~ S'âma živ'im, 'ali bran’itela ne n'ucam.
braniti (se) [br’âniti, br'ânim] impf. I. trans. 1. braniti, uskraćivati ~ 'Idi! Što pak ti br'âni. 2. štititi ~ G'ọske br'ânijo sv'oje ž'ibeke. 3. uskraćivati, spriječavati ~ N'išči ti ne br'âni kaj si z'ev. ~ N'ẽjte mu br'âniti, nẽj si sâm zb'ẽre kaj 'oče. II. refl. braniti se ~ Jâ sam se br'ânila, 'ali sam si nie m'ogla pom'oči.
brat [br'at br'ata] m brat ~ B'ili su dv'â br'ati.
brati (se) [br’ati, b'ẽrem, imp. b'ẽri, prid. rad. br'âv, br'âla, br'âlo, sup. br'ât] impf. brati, skupljati ljetinu ~ B'ẽremo gr'ọzdje. ♦ g'ori br'ati uzimati za zlo, ozbiljno, zamjeriti ~ N'ẽj mu g'ori br'ati. (nemoj mu zamjeriti) ♦ prebrani [prebr'ọni, prebr'ọnoga] adj. probran ~ Kalamp'ier je v'es prebr'ọni.
bratič [br’atič br'atiča] m bratić ~
bratski [br’atski, br'atskoga] adv. bratski ~ Br’atski se p’odelite!
bratva [br’âtva br'âtve] f berba, obično berba grožđa ~ V sob'oto b'omo m'eli br'âtvo.
brava [br’ava br'ave] f brava ~ Br’ava je zašt'ekala, n'ẽbrem ju otkl'enoti.
brazda [br'âzda br'âzde] f brazda ~ ‘Ide mu ‘oraje, viš kak d’iela l’iepe r’âvne br’âzde.
brbrati [b'rbrati, b'rbram] impf. puno pričati, brbljati ~
brbreš [b'rbreš b'rbreša] m brbljavac ~
brbuliti [brb'uliti, brb'ulim] impf. 1. tražiti hranu u blatu ili vodi (o guskama, patkama i sl.) 2. fig. brbljati ♦ brbulenje [brb'uleje] n
brčkati [brčkati, b'rčkam] impf. nepotrebno dirati pa ostaviti, brčkati ♦ brčkanje [b'rčkaje] n
brčnjak [brčj’ọk brčj’ọka] m alat koji služi za struganje drvenih predmeta kao što su držala za motike, sjekire i sl. obručnjak, bavarski nož,vrsta blanjalice poput noža s dva rukohvata ~ Z brčj’ọkom se zv’ekšega poh’oblilo.
brdun [brd'un brd'una] m trozubi čelični šiljak pričvršćen na dug štap, služi za hvatanje ribe; osti ~ Z brd'unom se lov'ijo v'ekše r'ibe.
brecnoti (se) [br'ecnoti, br'ecnem] pf. I. trans. prodrmati (koga) II. refl. trznuti se
brečati [br'ečati, br'eč'im, prid. rad. br'ečav, br'ečala, br'ečalo, imp. br'eči, sup. br'ečat] impf. glasanje mačke, različito od mijaukanja ~ M'âčki su v n'oči br'ečali tak ka so me zbud'ili. ~ M'oški m'âčki breč'ijo jan na dr'ugoga.
breg [br’iek br’ega, pl. G breg’ọf, dem. br’eščec, br’egec] m brijeg, brdo ~ Vẽsẽl’ili smo se sn'ego ka se p'ẽmo na br'iek s’ọjkat. ♦ m’urski br’ieg murska obala ~ R’ibič sed’i na m’urskim brego.
breh [br’eh br'eha] m kašalj, kronični ~
brehljati [br'ehljati br'ehljam] impf. kašljati ~
breji [br’ẹji] adj. skotni, steoni, bređi ~ Kr'ava je br'eja. ◈ N'ajev se kak br'eji vuk. (vidljivo debeli želudac nakon jela)
brenalo [bren'alo bren'ala] n 1. željezna naprava za kovrčanje kose 2. stroj za bušenje sa šilom ~ Z bren'alom su se d'elale k'ẽfe.
brencati [br’encati br'encam] impf. ekspr. 1. trzati po žicama tamburice 2. zujati 3. zadirkivati (koga)
brenka [br'ienka br'ienke, dem. brenč’ica] f drvena bačva oko 50 litara, brenta
brenkati [brienkati, br'ienkam] impf. proizvoditi zvuk na žici ~ S'aki v sv'ojo t'amburico br'ienka.
brenza [br'ienza br'ienze] f kočinca ~ Br'ienza mi se pokv'ârila na bec'iklino. = kočnica
brenzati [brienzati, br'ienzam] impf. kočiti; zaustavljati koga u napretku ~ ♦ zabrenzati (se) [zabr'ienzati, zabr'ienzam] pf. I. trans. zakočiti ~ II. refl. suzdržati se ~ N'egda se d'obro m'alo i zabr'ienzati.
breskva [br’eskva br'eskve] f breskva ~ Br'eskve mi ne opst'âjajo, pâr l'iet je je pak se posuš'i.
brest [br'iest br'iesta] m drvo brijest ~ Br'iest je ž'ilavo dr'ievo.
brez [br'ez] prep. bez ♦ br'ez r'ẽda nesuvislo, bez reda ♦ br'ez pam'ieti nerazumno = prez
breza [br’eza br'eze] f breza
Brezje [br’iezje br’iezja] n naselje Brezje
brežni [br'iežni br'iežnoga] adj. briježni ~ G'ọrje Međ’imorje je b’ole br'iežno kak pri nas v Podt'urno.
brica [br'ica br'ice] m brijač = barber
briga [br’iga br'ige] f 1. briga ~ 'Imaj ga na br'igi! ~ Br’ige mi d'iela. (zabrinjava me) ◈ M'ala d'eca m'ala br'iga, v'elika d'eca v'elika br'iga. ~ Kaj me br'ige! (nije me briga) 2. briga, skrb ~ Zv'um s'ẽbe sam od br'ige. ♦ vod'iti br'igo voditi brigu, poklanjati pažnju ~ O t'omu dẽt'ẽto se ne v'odi br'iga.
brigati se [br’igati se, br’igam se, imp. br’igaj se, sup. brigat se] impf. brinuti se, biti zabrinut ~ N’ẽj se br’igati, sẽ bo d’obro. ~ Z'â-se se br'igaj! (gledaj svoja posla)
brigovati [br'igovati, br'igujem] impf. voditi brigu, imati na brizi, njegovati ~ N'ieje l'efko br'igovati nev'ọljnoga. ~ D'obro su se br'igovali za bẽt'ẽžnoga pak je ozdr'aviv.
brijati se [br'ijati se, 3. l. j. br'ije se] impf. linjati se (životinja) ~ D'ok k'oj m'ieja dl'ako vel'i se da se br'ije.
brisač [bris’âč bris'âča] m ručnik, brisač ~ Ọv č'rni bris'âč bọ za n'oge.
brisati [br’isati, br'išem] impf. brisati ~ Pos'ọdo op'ẽrem 'ali mi se ju n'eda br'isati.
britva [br’itva br’itve] f britva ~ S’rpa mi je nabr’usiv kak br’itvo. ‘Ošter kak br’itva. ~ Žil'ete su zamen'ile br'itve. M'alo što se podbr'ivle z br'itvom.
briznoti [br'iznoti, br'iznem] pf. briznuti ♦ br'iznoti v pl'ač naglo zaprlakati
brižđati [br'ižđati, 3. l. j. brižđ'i] impf. 1. štrcati, špricati ~ K'rf je br'ižđala na sẽ str'âne. 2. sipiti, rominjati (o kiši) ~ C'ieli d'ien brižđ’i.
brkati [b’rkati b'rkatoga] adj. brkat (s brkovima) ~
brlondovati [brl'ondovati, brl'ondojem] impf. tumarati, hodati bez potrebe
brneti [b'rneti, brn'im] impf. onomat. od „brrr…“ brujiti ~ Č'uv sam mot'ora kak b'rni 'išče dok si b'iv pre c'irkvi.
broč [(o)br'oč (o)br'oča] m željezni obruč, okov na bačvi ~ Br'oči su b'ili dr'âgi materij'âl za l'agve d'elati.
brod [br’ọt br'oda] m 1. brod 2. skela ~ Br'ọd v’ozi c'ieli tj'ẽden. ♦ (pod)t'urenski br'ọd ♦ nov'akoski, m'iklaski, kr'ižoski br'ọt ♦ br'oda voz'iti upravljati skelom ~ Brod'âr v'ozi br'oda.
brodar [brod’âr brod'âra] m skelar ~ M'âj j'apica je b'iv brod'âr a n'ieje zn'av pl'avati.
brodišče [brod'išče brod'išča] n pristanište na rijeci, mjesto gdje se može postaviti pruka ili gdje je bila pruka ~ Či se br'ọd s'ẽliv, do brod'išča se d'elav n'ọvi p'ọt.
brohintati [broh'intati, broh'inčem] impf. kašljati (dugotrajno) ~ C'ielo z'imo broh'inče.
broj [br’oj br'oja, broji, brojof] m broj ~ Naz'ovite mi j'anoga br'oja. ♦ b'iti na br'ojo ~ Sẽ k'okoši su mi na br'ojo. (ni jedna ne nedostaje) ~ 'Ovomo su nie sẽ na br'ojo. (nije pri pameti)
brojiti [broj’iti] impf. 1. brojiti ~ Zn'ọš broj'iti? 2. ubrojiti ~ M'ẽne n'ẽjte broj'iti. ~ Ste broj'ili i j'ẽga? ♦ d’oli broj’iti odbrojavati ♦ g’ori broj’iti brojiti od manjeg broja prema većemu
broliti [br’ọliti, br'ọlim] impf. = brlunduvati
brončani [br'ončani br'ončanoga] adj. bakren ~
broš [br'oš br'oša] m ukrasni predmet, broš ~
bršljan [b'ršljan b'ršljana] m bršljan ~ B'ršljan je obr'âsev st'âro gr'âjo.
bruh [br'uh br'uha] m bolest koja nastaje pucanjem sijenki potrbušnice, kila ~ 'Imam br'uha, ne bi sm'ev n'ikaj zd'igati a m'ọram.
brukle [br’uklje br'uklje] pl. t. držač za lonac ~ Drž'âč za l'onec št'erima se l'onec m'ẽtav v p'eč.
brukljavi [br'ukljavi br'ukljavoga] adj. kvrgav, izobličen ~
brumba [br'umba br'umbe] f brnjica za svinje = rink
brunda [br'unda br'unde] f pej. nepoduzetna žena ~
brundati [br'undati br'undam] imp. prigovarati; brbljati ~
brus [br’us br'usa] m 1. brus, kameni brus za oštrenje alata ~ K'oso je tr'eba da gut z br'usom pot'eči. 2. pej. muškarac ♦ dob'iti br'us ne dobiti ništa
brusač [brus’âč brus'âča] m brusač ~
brusiti (se) [br’usiti] I. trans. brusiti, oštriti ~ II. refl. brusiti se
brv [b'rf b'rvi] f daska, drvo za prijelaz preko vode, brvno ~
brvenica [brven'ica brven'ice] f debela daska brvenica ~
brvenje [brv'ieje brv'ieja] n pl. t. od brvno; drvena ograda na štali i sl. ~
brvno [b'rvno b'rvna] n 1. trupac, greda 2. isto što i brf
brže [b'rže/brž’ie] komp. od fletno
bržolica [bržọl’ica bržol'ice] f 1. probrana jela, fini kolačići, slatkiši i sl. 2. hip. frčna fletna pucika
bu, be [bu, bẽ] ~ N'iti bu n'iti bẽ naš č'uv, sam je st’iha.
buba [buba] f u dječjem tepanju, bolest ~
bubani [b'ubani b'ubanoga] adj. u dječjem tepanju, bolestan ~ M'arica je m'alo b'ubana, 'ali n'ikaj str'ašno.
bubati [b’ubati] impf. u dječjem tepanju, boljeti ~ Kaj te buba? ~ B'uba me.
bubreg [b’ubrek b’ubrega] m bubreg ~
bucmasti [b'ucmasti b'ucmastoga] adj. debeljuškast (o osobi) ~
bučkoriš [bučkor’iš bučkor'iša] m loše vino, piće, bućkuriš ~ Tọ je nie vino, to je nekši bučkor’iš.
buden [b’uden b'udnoga] adj. budan ~ Do p'ọl n'oči sam b'iv b'uden.
budilica [b'udilica b'udilice] f sat sa zvoncem za buđenje = vekerica
buditi (se) [bud'iti, bud'im] impf. I. trans. buditi ~ N'ẽj me zar'ọm bud'iti. II. refl. buditi se ~ Bud'im se k'ọli s'edme v'ure.
buflin [b'uflin b'uflina] m kolač od tijesta pečen na masti ili ulju, buhtl ~ (njem. Buchtel)
buga [b’uga b'uge] f vrsta ptice
bugačica [bug'ačica bug'ačice] f papirnati upijač za tintu ~
buha [b’uha b'uhe] f 1. buha (životinja) ~ P'es je p'un b'uh. 2. vrsta drvene igračke ~ B'uha je m'ọndala. ~ B'uha se vrt'iela na kl'ičko.
buhara [b'uhara b'uhare] f 1. mjesto gdje su buhe, neuredno 2. pej. zatvor
bujdušuvati [bujduš'uvati] impf. svinje pasti ~
bujen [b'ujen b'ujnoga] adj. napredan u rastu, bujan ~
bujno [b'ujno] adv. napredno, bujno ~
buka [b'uka b'uke] f galama, vika, buka ~
bukati se [b'ukati se, 3. l. j. b'uče se] impf. spremnost svinje na parenje, tjerati se (o krmači) ~ Pras'ica se b'uče, tre bọ kanž'ọra dotir'ati.
buknoti [b'uknoti, b'uknem] pf. 1. planuti (o varti) 2. fig. uzrujati se
buksa [b'uksa b'ukse] f novčanik = kabelar
buktati [b'uktati, b'uktam] impf. 1. plamtjeti 2. fig. jako napredovati, naglo rasti
bukva [b’ukva b'ukve] f bukva ~ ♦ b'ukovo dr'ievo
bukveš [bukveš] m pej. glupan, budala
bulazniti [bul'azniti, bul'aznim] impf. pričati koješta, bulazniti ~ usp. bloditi
bumbuvača [bumbuv'ača bumbuv'ače] f igla pribadača (s glavicom) ~
buncati [b'uncati, b'uncam] impf. govoriti bez svijesti, buncati; usp. bloditi
buncek [b’uncek b'unceka] m dio svinjskog mesa iznad prednje natkoljenice, buncek ~
bunda [b'unda b'unde] f 1. ženski zimski kaput od krzna 2. livada obrasla gustom travom
bundasti [b'undasti b'undastoga] adj. koji je duge kose ili dlake ~
bundeš [b'undeš b'undeša] m 1. debeli pas s dugom dlakom 2. pej. debeli trom muškarac ~ (mađ. bundás pas s dugom dlakom)
bunker [b'unker b'unkera] m 1. bunker 2. fig. skrovno mjesto ~ B'unker je b'ila ona h'iža v št'ero se h'ọdalo p'it i k'ârtat se. ~ Vrâk ga dnẽsẽv v bunker.
buntaš [b'untaš b'untaša] m naprasita, agresivan osoba ~
bura [b'ura b'ure] f bura, velik vjetar s tučom, mračno nevrijeme ~
burač(ovi) [b'urač(ovi)] m nadimak v. burati
buranje [b'uraje b'uraja] n mjesto na kojem je ograničen tok vode drvom ili kamenjem ~
burati [b'urati, b'uram] impf. kamenom ili drvom oblagati obalu, ograničavati tok vode ~ ♦ zaburati [zab'urati] pf.
buren [b'uren b'urnoga] adj. 1. nesiguran (o vremenu) 2. pun događaja ~
burkati (se) [b’urkati, b'urkam] impf. I. trans. ~ V'oda b'urka dok se f'est vr'i. II. refl. fig. uzrujavati se ~
burljavi [b'urljavi b'urljavoga] adj. kvrgav (o drvetu) ~
burljužiti [burlj'užiti, burlj'užim] impf. praviti buku ~
bus [b’us b'usa] m 1. busen (o biljci) ~ B'use su kr'ave nie št'ele poj'esti. 2. novije, skraćeno za autobus ~ Z b'usom sam se v'oziv v šk'ọlo.
busati se [b'usati se, b'usam se, prid. rad. b'usav, b'usala, b'usalo, imp. b'usaj se, sup. b'usat se] impf. nadimati se; hvaliti se, uznositi se ~
buskati [b'uskati, 3. l. b'uska] impf. svjetluckati ~ Z p'ẽči b'uska.
busovica [b'usovica b'usovice] f vrsta trave, busen ~ B'usovice ga b'ilo č'uda po tr'ataj. Nâ jọ si si m'ogev s'ẽsti. = bus
bušasti [b'ušasti b'ušastoga] adj. nizak, a širok i nabit (o stoci); mali rastom, širokih ramena i krupnoga obraza (o ljudima)
buta [b'uta b'ute] f kvrga, npr. u svinja gnojna oteklina ispod vrata ~
buzurant [buzur'ant buzur'anta] m homoseksualac ~