facon [fac'ọn fac'ọna, f fac'ọjka] m fazan ~
fačuk [f’ačuk f’ačuka] m 1. vanbračno dijete, kopile ~ 2. fig. dijete koje nije omiljeno, nestašno dijete ~ F'ačuk bez'obrazni! ~ F'ačuki su mi vr'âta pot’rli.
fačukovje [fačukọvje] pl. t. ekspr. djeca (koja rade nepodopštine) ~
fafulek [f’afuljek f'afuljka] m mali ili zakržljali klip kukuruza ~ Kur’uza je j’âko sl’aba, s’ami f’afuljki. ♦ f'afuljkasta kur'uza
fahman [f'ahman f'ahmana] m čovjek spretan, poduzetan, sposoban u svom zvanju, stručnjak ~
fajen [fajen, f. fajna] adj. lijep, zgodan, stasit ~ Kaj je tọ b'ila f’ajna ž’ẽna dok je b’ila ml’âda. ~ K’akši je tọ f’ajen d’ečko!
fajfati [f’âjfati, f'âfam] impf. ekspr. dugo kuhati bezveze ~
fajta [f’âjta f’âjte] f soj, pasmina, sorta, rasa, vrsta ~ L’efko je p’ajceka nahr’ọniti či je d’obra f’âjta. (mađ. fajta)
fajtaš [f’ajtaš f’ajtaša] m vlažnost, pljesnivoča ~ Hiža po f'ajtašo smrd'i.
fajtati [f'âjtati, f'âjtam] impf. vlažiti (npr. pri glačanju) ~
fajten [f'ajten f'ajtnoga] adj. vlažan; mokar ~
fajtno [f'ajtno f'ajtnoga] adj. pljesnivo, vlažno (njem. feucht vlažno)
fakat [f'akat] adv. doista, stvarno ~
fakin [fak'in fak'ina] m nestašan, prevrtljiv, lažljiv mladić, vragolan ~
fakultet [fakult'iet fakult'ieta] m fakultet ~
fal [f'al, komp. falj'ie/fal'eše] adj. jeftino ~ B'ilo je fal pak sam k'upila.
fala [f'âla f'âle] f 1. u službi part. za izricanje zahvalnosti: hvala! zahvaljujem! 2. zahvalnost; pohvala ~ Tọ mi je vẽ f'âla.
falačec [fal'ačec fal'ačeca] m dem. od falat, komadić (kruha, zemlje i sl.) ♦ na fal'ačece (+ glagol, npr. zrezati) usitniti
falat [f’alat/fal’at fal'ata] m 1. komad ~ F'alat z'ẽmlje. 2. kriška ~ F'alat kr'uha.
falda [f’âlda f’âlde] f nabor na platnu ~ K'ikla na f'âlde. (njem. Falte) ♦ faldani [f'âldani f'âldanuga] adj. naboran ~ F’âldana k’ikla. ♦ faldati [f'âldati, f'âldam] impf. napraviti falde ♦ nafaldati [naf'âldati] pf. napraviti nabore na platnu ~ L'epša mi je naf'âldana f'ieringa n'ek r'âvna.
falevredno [f'âlevr'iedno f'âlevr'iednoga] adj. hvalevrijedno, pohvalno ~ Tọ kaj si napr'aviv je f'âlevr'iedno.
faličen [f'aličen f'aličnoga] adj. koji ima nedostatak, manu ~
faličen [f'aličen f'aličnoga] adj. neispravan, s nedostatkom ~
falično [f'alično] adv. manjkavo ~
falinga [f'alinga f'alinge] f nedostatak, manjkavost, pogreška, porok ~ S'aki 'ima n'ekšo fal'ingo.
falingasti [faling'âsti faling'âstoga] adj. koji ima manu; s nedostatkom ~ Kaj boš da smo si faling’âsti.
falisavec [fal'isavec fal'isavca] m hvalisavac ~
faliti (se) [f’âliti, f'âlim] impf. I. trans. hvaliti, isticati čije vrline, vrijednosti ~ II. refl. hvaliti se ~
faliti [fal’iti, fal'im] pf. nedostajati ~ ♦ sfaliti [sfal’iti] pf. ponestati, nestati, uzmanjkati ~
familija [fam'ilija fam'ilije] f porodica, rodbina ~
fanglin [fangl'in fangl'ina] m zidarska tava ~
fanj [faj] adv. 1. dobro, zgodno, lijepo ~ Tak su mi faj te č'ižmice. 2. mnogo, puno ~ Faj se nakl’âv. (nosi puno stvari.)
fara [f’ara f'are] f župa ~
farba [f’ârba f'ârbe] f boja ~
farbati [f’ârbati, f'ârbam] impf. mazati bojom, bojati 2. fig. varati, obmanjivati, uljepšavati ◈ Nẽj mi f'ârbati! ♦ pofarbani [pof'ârbani] obojan ♦ farbanje [f'âbaje f'ârbaja] n bojanje ♦ prefarbati ♦ sprefarbati ♦ nafarbati ♦
farnik [f’ârnik f'ârnika] m župljan ~
farof [f’arof f'arofa] m župni dvor, župni ured ~ (njem. Pfarhof)
fasada [fas’âda fas'âde] f fasada ~
fasovati [f'asovati f'asujem] impf. dobiti nešto što ti pripada, primiti kaznu, biti kažnjen ~
fašina [faš'ina faš'ine] f vezani snop vrbova šiblja ~
fašnički [f'ašnički f'ašničkoga] adj. pokladni ~ fašinski
fašnik [f’ašnik f'ašnika] m fašnik; poklade ◈ F'ašnik na p'ọto, v'uzem v k'ọto. (či je za f'ašnik l'iepo vr'ieme, za v'uzem bo g'rdo) (austr. njem. Faschang)
fcepiti [fc’iepiti, fc'iepim] pf 1. ucijepiti 2. ići poprijeko, pravocrtno ~ Tu sam fc’iepite priek p’olja i d’ọjdete na cesto. 3. fig. previše zaračunati ~ Tak su mu fc'iepili ka se sam č'ọhav za vuhm’i.
fcrknoti [fc'rknoti, fc'rknem, fc'rkev, imp. fc'rkni] pf. 1. uginoti (o životinji) ~ P'es je fc'rkev. 2. pej. umrijeti ~ Daj b'âr pr'edi b'iv fc'rkev.
fčakati se [fč'âkati se, fč'âkam se, prid. rad. fč'âkav se, fč'âkala, fč'âkalo] pf. dočekati se koga ili čega = fčekati se
fčara [fč’ara] adv. jučer ~ Fč'ara je c'ieli d'ien 'iš'ev d'iešč. ♦ prekfčara [pr'iekfč'ara] adv. prekjučer = predefčarom ♦ fčarošnji [fčar'ọšji fčar'ọšjega] adj. jučerašnji ~ I fčar'ọšji kr'uh je d'ober.
fčehnoti [fč'ehnoti, fč'ehnem, prid. rad. fč'ehnov, fč'ehnola, fč'ehnolo, imp. fč'ehni] pf. udariti
fčekati se [fč'ekati se, fče'kam se, prid. rad. fč'ekav se, fč'ekala se, fč'ekalo se] pf. dočekati se koga ili čega = fčakati se
fčeknoti [fč’eknoti, fč’eknem, prid. rad. fč’eknov, fč’eknola, fč’eknolo, imp. fč’ekni] pf. uštipnuti ~ Gos’âk me z klj’unom fč’eknov za r’ọko dok sam j’ẽjci pob’irala. ~ P’azi ka te n’ado vr’âta fč’eknola! (znalo se dogod’iti ka je d’iete p’rste por’inolo v r’ežek pre p’antima.)
fčeniti [fčen’iti, fčen'im, prid. rad. fč'iniv, fčen'ila, fčen'ilo, imp. fč'ini] pf. učiniti; uspješno završiti posao ~ Sẽ d’elo smo fčen’ili. = počeniti
fčiniti [fč'initi, fčen'im, prid. rad. fč'iniv, fčen'ila] pf. baciti urok ~ Či se ti kakše zl'ọ dogod'ilo 'unda su lj'udi zn'ali r'ẽči: „N'ešči ti je n'ekaj fč'iniv.“
fčiniti [fč'initi, fč'inim] pf. I. trans. 1. učiniti, dovršiti neki posao 2. uštaviti (o koži) II. refl. odležati, dozrijeti (o sijenu, vinu i sl.) ~
fčuhavati [fčuh'âvati, fčuh'âvlem/fčuh'âvam] impf. popuštati, smirivati se (o boli) ~
fčuhnoti [fč'uhnoti, fč'uhnem, prid. rad. fč'uhnov, fč'uhnola, fč'uhnolo, imp. fč'uhni] pf. 1. zašutjeti, ušutjeti, utihnuti, utišati se ~ Da ste zm'esta si fč'uhnoli! ~ 'Ogej je fč'uhev v p'ẽči. 2. popustiti, smiriti se (o boli) ~ Z'ọp mi je m'alo fč'uhev.
fčuknoti [fč'uknoti, fč'uknem] pf. uštipnuti kljunom ~
februar [f'ebruar f'ebruara] m veljača, februar ~
feder [f'eder f'edra] m opruga ~ (njem. Feder)
feftati [f’ieftati, f’ieftam, imp. f’ieftaj, sup. f’ieftat] impf. prositi, moliti; žicati ~ D’eca r’ada f’ieftajo p’eneze. ~ Daj m'ev pr'âvoga p'osla, n'ẽj m'ọrav k'ọli p'eneze f'ieftati. (njem. fechten)
fela [f’ela f'ele] f vrsta, rasa, rod ~
feler [f'eler, f'elera] m pogreška ~ (njem. Fehler)
felga [f'elga f'elge] f felga, naplatak ~
fercati (se) [f'iercati, f'iercam] impf. I. trans. privremeno pribadati, pričvršćivati prije šivanja II. refl. dotjerivati se pred ogledalom ~ ♦ prefercati [pref'ercati] pf. prišiti ~ Na r'ietko zaš'iti z 'iglom a 'unda za t'iem z maš'inom.
Ferenc Jožef [f'ẽrẽnc j'ožef, f'ẽrẽnc j'ožefa] m posljednji Austro-ugarski car Franjo Josip ~ Tọ je b'ilo išče za F'ẽrẽnc J'ožefa.
feringa [fieringa f'ieringe] f zavjesa, zastor ~ K'upila sam n'ọve fieringe na sẽ obl'oke. ~ F'ieringa ti č'uda don'ẽse k h'iži ka l'iepo zgled'i. (zavjesa puno doprinosi lijepom izgledu sobe ili kuće) (austr. njem. Fürhang)
Ferketinec [ferket’inec ferket'inca] m naselje Ferketinec ♦ Ferket’inčan mještanin Ferketinca
ferljužiti [ferlj'užiti, ferlj'užim] impf. fićukati ~
ferma [f'ierma f'ierme] f 1. krizma, firma, sakrament potvrde ~ ♦ f'iermana k'uma 2. firma, poduzeće ~ D'obro f'iermo je t'eško n'ajti.
fermanik [f'iermanik f'iermanika] m krizmanik ~
fertik [f'ẽrtik] adj. indekl. gotov, dovršen ~ Vẽ smo f'ẽrtik, n'it sam jâ nie t'ẽbi d'užen, n'iti pak ti m'ẽni. (njem. fertig)
fest [f’est] adv. 1. jako, čvrsto ~ F'est st'isni. ~ F'est cul'âjka zav'eži. ~ F'est zat'egni. v. jako 2. u velikoj mjeri ~ F'est se sp'otrav. ~ Tọ mi je f'est r’azlika 3. s vrlinama, lijep ponosit ~ Tọ je b'ila f'est p'uca. 4. brzo ~ K'oj m'ore fest bež’ati. 5. za količinu; mnogo, puno ~ F'est mu nam'ẽči.
festung [f'estunk f'estunga] m tvrda zgrada; tvrđava, utvrda, skladište streljiva (njem. Festung)
feš [f'eš] adj. indekl. koji je lijepa stasa ~ (austr. njem. fesch)
fickati se [f’ickati se, f'ickam se] impf. 1. dotjerivati se ~ S'ọseda se p'očela f'ickati za k'akšega penzion'iera. 2. trčeći bacati zadnje noge u zrak (o konju)~
ficlek [f’iclek f’icleka] m komadić, mali komad ~ F’iclek z’ẽmlje.
Fiček [f'iček f'ičeka] m mali automobil Fiat, fićo ~ Uč'itel Št'efek se v'oziv vu f'ičeko.
fičfirič [fičfir'ič fičfir'iča] m 1. dječarac 2. kicoš
fiflik [f'iflik] adv. u svezi na fiflik otmjeno, ponosito ~ Na f'iflik se drž'i (vẽč kak je je).
figa [f'iga f'ige] f 1. smokva ~ F'ige r'âstejo na m'orjo. 2. podrugljiva gesta, prijevara ~ Drž'i f'igo v ž'ẽpo. (nema poštene namjere) ~ Fr'iško f'igo sam d'obiv (nisam dobio ništa). ~ K'âzati f'igo (palac između kažiprsta i srednjeg prsta) znači: neću ti udovoljiti.
figura [fig'ura fig'ure] f skulptura čovjeka, životinje i sl. ~
figuraš [figur'âš figur'âša] m mudrijaš, dovitljivac ~
fijolica [fij'ọlica fij'ọlice] f ljubičica (lat. Viola odorata L.)
fijoličasti [fij'ọličasti fij'ọličastoga] adj. ljubičast ~
fijučkati [fij'učkati, fij'učkam] impf. fijukati (o vjetru ili puščanom zrnu) ♦ fijučkanje [fij'učkaje fij'učkaja] n fijukanje
filati [f'ilati, f'ilam] impf. puniti, ispunjavati, nadijevati što čime ~ ♦ nafilati [naf’ilati] 1. nadjeti ~ Naf’ilala sam papr’iša. 2. fig. nekoga napuniti idejama~ Več je d’imo d’ošev tak naf’ilani.
filc [f'ilc f'ilca] m vrsta prešane tkanine; izolacijski materijal ~ (njem. Filz)
filozof [filoz’of filoz'ofa] m filozof; mudrijaš ~ T'ọ je j'an filoz'of (mudrij'âš). Nav'iek n'ekaj spel'âvle.
filunga [f'ilunga f'ilunge] f srednji dio vrata između okvira, drvena ispuna ~ Na m'esto f'ilunge se m'ore d'eti i obl'očec.
fini [f’ini f'inoga] adj. 1. ukusan, izvrstan (o jelu i piću) 2. uglađen, otmjen, ljubazan ~ Kak je tọ f’ini č’ovek.
fino [f’ino] adv. ukusno, fino ~ F’ini kol’âči.
finoča [fin'ọča fin'ọče] f 1. uglađenost, otmjenost 2. (u pl.) birana jela
finta [f'inta f'inte] f prijevara, lukavština, podvala, obmana ~ D'obiv ga je na f'into.
fintati [f'intati, f'intam] impf. obamanjivati (koga) ~
firkant [f'irkant f'irkanta] m željezni profil, četverokut ~
fiškal [fišk’âl fišk'âla] m odvjetnik (ova riječ ima često negativni prizvuk prevrtljivca koji pronalazi rupe u zakonu a za svoju korist) v. advokat, fiškalijuš
fiškalijuš [fišk'alijuš fišk'alijoša] m odvjetnik (najstariji oblik za zanimanje odvjetnik ili advokat u današnjem smislu riječi, pravnik koji pomaže u sudskim sporovima) v. fiškal, advokat
fištok [f'ištok f'ištoka] m okvir za vrata ~ = štok
fizeš [f’izeš f'izeša] m komad, dio zemlje kod rijeke na kojem raste grmlje ~Tam de je vẽ f'izeš n'egda je t'ẽkla m'ura a vẽ tam r'âstejo v'rbe i top'oli. (mađ. füzes vrbik)
fkaliti [fkal'iti, fkal'im] pf. užarenu kovinu potopiti u vodi radi dobivanja čvrstoće ~ Žel'ezo tr'eba fkal'iti, 'unda je t'rdeše.
fkaniti (se) [fkan'iti, fk'anim, imp. fk'ani, prid. rad. fk'aniv, fkan'ila] pf. I. trans. prevariti ~ D'obro gl'edi ka te n'ado fkan'ili. II. refl. prevariti se ~ M'isliv sam da je tọ p'ošteno 'allj sam se fk'aniv.
fkanlivost [fkanl’ivost fkanl'ivosti] f prijevara, sklonost varanju ~
fkanjuvati (se) [fkaj'uvati, fkaj'uvlem, prid. rad. fkaj'uvav, fkaj'uvala, fkaj'uvalo, imp. fkaj'uvli, sup. fkaj'uvat] impf. I. trans. varati II. refl. varati se ♦ fkanjuvanje [fkaj'uvaje fkaj'uvaja] n varanje ~
fkanjuvati (se) [fkaj'uvati, fkaj'uvlem] impf. varati
fklanjati se [fkl'âjati se, fkl'âjam se] impf. uklanjati se ~
fklopiti (se) [fkl'opiti, fkl'opim] pf. I. trans. uklopiti II. refl. uklopiti se ~
fkočiti se [fk'očiti se, fk'očim se] pf. ukočiti se
fkrađeni [fkr'âđeni fkr'âđenoga] adj. ukraden ~ Št'ev je pr'odati fkr'âđenoga bec'iklina.
fkrađenu [fkr'âđeno] adv. ukradeno ~ Fkr'âđeno je nie blagosl'ovljeno.
fkrasti [fkr'asti, fkr'âdnem, prid. rad. fkr'av, fkr'âla, fkr'alo, prid. trp. fkr'âđeni, imp. fkr'adni] pf. ukrasti, oteti ~
fkratko [fkr'atko] adv. ukratko ~ Fkr'atko p'oveč.
fkrhnoti, fkruhnoti [fkr(u)hnoti, fkr(u)hnem] pf. udariti i napraviti oštećenje, oštetiti, npr. žbuku na zidu ~
fkrhnjeni [fk'rhjeni fk'rhjenoga] adj. krhnut ~
fkriš [fkr'iš] adv. ukriž, unakrsno ~ Fkr'iš n'oge 'ili r'ọke drž'ati (ništa ne raditi). ♦ fkr'iš-kr'aš uzduž i poprijeko
fkrotiti [fkr'otiti, fkr'otim] pf. ukrotiti (o konju, stoci) ~
flaka [fl'aka fl'akem, pl. fl'ake] f pl. t. komad domaćeg platna, rublje ~ Do p'ọlne sam fl'ake pr'âla. (njem. lan)
flanc [fl'anc fl'anca] m presadnica ~
flancati (se) [fl'ancati, fl'ancam] impf. saditi presadnice ♦ naflancati ♦ preflancati
flapiti [fl'âpiti, fl'âpim] pf. 1. opaliti, jako udariti (koga) ~ Tr'ebalo bi ga fl'âpiti po l'ampi (onoga koji ružno govori za nekoga) 2. fig. oštro odgovoriti ~ D'obro ji je fl'âpila.
flaša [fl'aša fl'aše, pl. fl'âš/fl'aši, dem. fl'ašica] f boca ~ Kupiv bi flašo vina. = steklo
flašerano [flaš’ierano flaš'ieranoga] adj. piće spremljeno u bocu ~ N'egda su govor'ili da je v'ino z l'agva b'olše kak flaš'ierano.
flašica [fl'ašica fl'ašice] f 1. dem od flaša; mala boca 2. bočica za hranjenje
fleca [fl'eca fl'ece] f ogroman komad, sloj ugljena (u Muri) ~ 'Od fl'ece su se t'rle šplah'ute l'apora.
flek [fl’ek fl'eka] f 1. mrlja na odjeći ~ Z 'ọljom sam se pošpr'ickala pak su mi vẽ fl'eki po 'opravi. 2. pjega (obično na koži) ~
flekasti [fl'ekasti fl'ekastoga] adj. koji je pun mrlja; nejednolike površine ~
flekaviti [fl'ekaviti, fl'ekavim] impf. raditi mrlje, mrljati ♦ poflekaviti [pofl'ekaviti, pofl'ekavim] pf. napraviti mrlje ~ Ves sam se pofl'ekaviv.
fletar [fl'etar fl'etara] m švercer, trgovac sitničar, prevarant ~
fleten [fl'ẽten fl'ẽtnoga, komp. fl'ẽtneši] adj. brz, hitar, okretan, spretan, oran za rad ~ St'âra m'ama je b'ila fl'ẽtna kak v'eter. ◈Fl'ẽten je kak z'âjec.
fletno [fl'ẽtno, komp. flẽtn’ie/fl'ẽtnẽše, brž'ie] adv. brzo, hitro ♦ na flj'ẽtnom brzo, žurno
fletnoča [flẽtn'ọča flẽtn'ọče] f brzina, hitrost ~
flindra [fl’indra fl'indre] f pej. pokvarena žena ~
flisnoti [fl'isnoti, fl'isnem] pf. opaliti ćušku, ošamariti ~
floh [fl'oh] adv. grubo (o mljevenju) ~ M'elja na fl'oh.
flohna [fl'ohna fl'ohne] adj. na grubo mljevena ~ Fl'ohna m'elja.
flojs [fl'ojs fl'ojsa] m splav ~
flojsar [fl'ojsar fl'ojsara] m splavar ~
floka [fl'oka fl'oke] f vrsta ptice ~ Fl'oka zgled'i kak v'uga, ž'uto s'iva, d'ugi klj'un, čr'ievo zl'atkasto, h'rbet hrđ'âvo s'ivi.
flom, flomovina [fl’om/fl’omovina] m, f potrbušina, vratina (kulinarski) (dio krave oko rebara, meso loše kvalitete kao žlundra, mekani dio goveđeg mesa uz rebra) (njem. Flaum)
Flopi [fl'opi] m ime za psa ~ H'ans je Fl'opija z N'emačke dop'ẽljav.
flota [fl'ota fl'ote] f flauta ~ Mọj st'âri j'apa je d'oma napr'aviv fl'oto.
flundra [fl’undra fl'undre] f bludnica, drolja, ženska skitnica ~
fljoserka [flj’oserka flj'osrerke] f vrsta široke sjekire ~ Flj'oserka se n'ucala za k'ọlje šp'ičiti. M'ogla je b'iti d'iesna i l'ieva, zn'ači por'išče je m'alo st'âlo na d'iesno 'ili na l'ievo str'ọn.
fljučkati [fljučkati, flj’učkam, flj’učkajo, imp. flj’učkaj, sup. flj’učkat] impf. pljuvati ~ N’ate vi po m’ẽni flj’očkali! ~ G’rdo je za v’ideti kaj po p’ọto flj’učkav.
fljučnoti [flj’učnoti, flj’učnem, flj’učnejo, imp. fljučni] pf. pljunuti ~ ♦ vum flj'učnoti ispljunuti
fofjati [f'ọfjati, f'ọfjam] impf. sporo raditi, dugo se zadržavati na nekom poslu, raditi bez učinka
fofljati [f'ọfljati, f'ọfljam] impf. nerazgovjetno govoriti ~
fokšiti [f’okšiti, f’okšim, imp. f’okši, sup. f’okšit] pej. njušiti ~ Sẽposud f’okši kak p’es.
fonal [f'onal, f'onala] m postolarski konac ~ F'onal je š'oštarska pr'ẽja.
fondoš [f'ọndọš f'ọndọša] m djedovina; potkućnica ~
fondument [fondum’ẽnt fondum’ẽnta] m tlo, podloga; kućni temelj ~
forgajk [forg'ajk forg'ajka] m veranda ~
foringa [f’oringa f’oringe] f prijevoz zaprežnim kolima (usluga) ~ Či m’ọram i f’oringo plat’iti ‘unda mi se tọ ne splat’i.
foringaš [foring’âš foring’âša] f prijevoznik, kočijaš, prijevoznik konjskom vučom ~ K’une kak foring’âš.
foringašiti [foring'âšiti, foring'âšim] impf. prevoziti robu
Forjon [forj’ọn forj’ọna] m oblik muškog imena Florijan
forma [f’ọrma f’ọrme] f oblik ~ Ne v’idi mi se tâ f’ọrma. ♦ vẽčf'ọrmi mješovit ~ Vẽčf'ọrmi šal'âte. ♦ na j’ano f’ọrmo jednoobrazno
formasti [f'ọrmasti f'ọrmastoga] adj. = formen
formen [f'ọrmen] adj. lijepo oblikovan, lijepa stasa = formasti
formular [formul’âr formulâra] m obrazac ~ Nẽ zn’am sp’uniti formul’âre.
foršibati [forš'ibati, forš'ibam] impf. 1. manevrirati vagonima 2. ubrzano premještati, intenzivno slati
foršlak [f'oršlak f'oršlaka] m spremište za (kukuruzno) brašno ~
fortof [f'ortof f'ortofa] m pregača = stevljak (austr. njem. Fürtuch)
foruna [for'una for'une] f starinska peć zidana od cigle ~
forverc [f'orverc] adv. naprijed ~
fosasti [f'osasti f'osastoga] adj. 1. koji ima iskrivljenu gornju usnicu 2. kojemu nedostaje brid (o daski) ~
fotelja [fot'elja fot'elje] f naslonjač; fotelja ~
fpeljavati [fpelj'âvati, fpelj'âvlem] impf. uvoditi ~
fpičiti (se) [fp’ičiti, fp'ičim] pf. I. trans. ubosti II. refl. ubosti se ~
fpijati [fp’ijati, fp'ijam] impf. upijati ~
fpiti se [fp'iti se, fp'ijem se, imp. fp'i se] pf. upiti se ~ Sp'užva je sọ v'odo fp'ila.
fplitati se [fpl'itati se, fpl'ičem se] impf. uplitati se I. trans. ~ M'ẽne n'ẽjte vu to fpl'itati. II. refl. uplitati se ~ N'ẽjte se fpl'itati v m'oje stv'âri. ~ S'ikam se fpl'iče.
fpočati [fp'ọčati, fp'ọčam] impf. upućivati, davati naputke ~
fpotiti (se) [fp'ọtiti, fp'ọtim] pf. I. trans. uputiti kojga u što II. refl. shvatiti, naučiti, uputiti se ~
fpuščati se [fp'uščati se, fp'uščam se] impf. upuštati se ~
frajer [fr'ajer fr'ajera] m dečko koji svojim ponašanjem i osobnim uređivanjem želi privući pažnju djevojaka, koji se pravi važan ~
frajerisati se [frajer'isati se, frajer'išem se] impf. praviti se važan pred djevojkama ~
frajha [fr'âjha fr'âjhe] f žbuka ~ Od vl'age fr'âjha d'oli cur'i.
frajhati [fr'âjhati, fr'âjham] impf. žbukati ~ Denes bomo frâjhali hižo.
frajla [fr'ajla fr'ajle, dem. fr'ajlica] f izrazito uređena gospođa
frajlaf [fr'ajlaf] m slobodan hod na pedalama (na biciklu) ~ Fr'ajlaf je p'ustiv.
frajski [fr'ajski fr'ajskoga] adj. slobodan; koji nije u vezi ili braku ~ L'efko si d'ečka 'išče či je fr'ajska.
Franc/Feri/Franca [fr'anc fr'anca, f'ẽri f'ẽrija, dem. fr'ancek, f. fr'anca fr'ance, fr'ancika] m oblik muškog imena Franjo/ženskog imena Franciska
frast [fr'âst fr'âsta] m ukočenost, grč (obično u djece), fras ~
frater [fr’âter fr’âtra] m franjevac, fratar, redovnik ~ (lat. frater brat)
fratiti [fr’atiti, fr’âtim, fr’âtijo, prid. rad. fr’âtiv, fr’âtila, fr’âtilo, imp. fr’âti, sup. fr’atit] impf. razbacivati se, bezštedno rasipati ~ K’aj g’ud joj se ne v’di kr’ẽj h’itiš. ~ Kam bi b’ili d’ošli daj tak fr’atili? ~ L’efko je fr’atiti či si nie zaslj’uživ. ~ Daj sv’oje mev nẽj fr’ativ.
frcati [f'rcati, f'rcam] impf. frktati (o konju) ~ ♦ frcanje [f'rcaje] n
frčen [f'rčen f'rčnoga] adj. okretan, spretan ~
frčkati [f'rčkati, f'rčkam] impf. petljati, rasipati, nerazumno trošiti ~ L'efko je f'rčkati dok ga s'ẽga. ♦ frčkanje [f'rčkaje] n ~
fremati [fr'iemati, fr'iemam] impf. spremati, čistiti, pripremati mjesto za rad ili gradnju (o prostoriji, kući, dvorištu) ~ ♦ zafremati [zafr'iemati] pf.
frfljača [f'rfljača f'rfljače] f 1. velika drvena kuhača za miješanje u kotlu = veslica 2. pej. žena koja mnogo govori, brbljavica ~
frfljati [f'rfljati, f'rfljam] impf. 1. prebirati po čemu (besmisleno u očima promatrača) ~ Kaj t'uliko f'rfljaš v'uti škat'ulji. 2. nerazgovjetno govoriti ~ N'išt ga ne r'azmim, sam n'ekaj f'rflja. 3. fig. brbljati ~ B'abe b'ezv'eze f'rfljajo.
friški [fr'iški fr'iškoga] adj. svjež ~ H'odi v'um na fr'iški zr'âk.
friško [fr’iško] adv. svježe ~ D’enes je b’ilo fr’iško j’utro. ♦ dob'iti f'riško f'igo ne dobiti ništa
frk [f'rk f'rka] m namotaj, kovrča ~ F'rk sal'ame i k'ila kr'uha su na st'olo. (št'era je v č'urki)
frkati [f’rkati, f'rčem, prid. rad. f'rkav, f'rkala, f'rkalo, imp. f'rči, sup. f'rkat] impf. preobrtati ~ Nẽj mu r'ọko f'rkati! ~ Cigar'etline su f'rkali. (s'âmi su si d'elali cigar'etline d'oma) ~ Pog'ača se f'rče. = sukati ♦ frkanje [f'rkaje f'rkaja] n ♦ nafrkati (se) [naf’rkati] pf. I. trans. ~ L'âsi si je naf'rkala na v'iklere. II. refl. ~ V'ọže se naf'rkalo. Tr'eba ga otf'rkati.
frknoti [f'rknoti, f'rknem] pf. odletjeti, otići munjevitom brzinom ~
frljučkati [frlj'učkati, frlj'učkam] impf. žviždukati, slušalac ne može jasno prepoznati melodiju ~
frljukavati (se) [frljuk'âvati, frljok'âvlem] impf. I. trans. okretati II. refl. okretati se (oko čega), prevrtati se ~
frljužiti [frlj'užiti, frlj'užim] impf. zviždukati, fućkati; svirati u frulu, trubu ~
frndati [f'rndati, 3. l. j. f'rnda] impf. onomat. vrsta zvuka ~ C’ieli d’ien sam f’rndala z maš’inom. (šivaćom)
frnduliti [frnd'uliti, frnd'ulim] impf. ne raditi ništa korisno, zabavljati se ~
frntak [f'rntak f'rntaka] m onaj koji ima nos zavinut prema gore, prćast ♦ frnta [f’rnta f'rnte] f
frntasti [f’rntasti f'rntastoga] adj. nos zavinut prema gore ~ F’rntasti nọs
fronta [fr'onta fr'onte] f 1. ratište 2. strana kuće koja se proteže paralelno s ulicom ~
froša [fr’ọša fr'ọše] f utor za zadno na dogi (lagvu)
fršlog [fršl'ok fršl'oga] m drveni kavez, sanduk u kojem se prevoze svinje ~ Vu fršl'ogo b'omo p'ajceke pẽlj'ali na s'ejam. (austr. njem. Verschlag, Forschlag, ostava)
frtalj [frt'âlj frt'âlja] m četvrtina ~ Frt'âlj kr'uha je p'ojev. ♦ vrijeme po satu: frt'âlj št'iri četiri i petnaest, tri frt'âljẽ št'iri petnaest do četiri (njem. vierter teil – četvrti dio)
fruček [fr'uček fr'učka] m nakupina (o brašnu) ~ Žg'ânce tre d'obro zm'iešati, 'inače b'odo fr'učki n'utri.
fruga [fr'uga fr'uge] f kvrga ~ Po gl'âvi ga je v'udriv tak ka mu je fr'uga zr'âsla.
frugasti [fr'ugasti fr'ugastoga] adj. kvrgav ~
frunta [fr'unta fr'unte] f 1. komad (drveta, kruha i sl.) 2. oteklina, kvrga = fruga
fseči [fs'eči, fs'iečem, prid. rad. fs'iekev, fs'ekla, fs'eklo, imp. fs'eči] pf. zasjeći ~
fsehavati [fseh'âvati, fseh'âvlem] impf. venuti, sušiti se ~
fsehnoti [fs'ehnoti, fs'ehnem] pf. uvenuti, sasušiti se, usahnuti ~
ftapljati (se) [ft'âpljati, ft'âpljam, prid. rad. ft'âpljav, ft'âpljala, ft'âpljalo, imp. ft'âpljaj, sup. ft'âpljat] impf. I. trans. utapati ~ II. refl. utapati se ~ 'Išla se ft'âpljat, 'ali je v'oda b'ila m'rzla pak je d'imo d'ošla.
ftapljati (se) [ft'âpljati, ft'âpljam] impf. I. trans. utapati ~ II. refl. utapati se ~
fteči se [ftẽči se, ft'ẽčem se, prid. rad. ft'ẽkev se, ft'ẽkla se, ft'ẽklo se, imp. ft'ẽkni se] pf. naći zagovor, zaštitu, uteći se (komu), zatražiti pomoć (od koga) ~
ftegnoti [ft'egnoti, ft'egnem, prid. rad. ft'egev, ft'egla, ft'eglo] pf. stići, dospjeti, uspjeti ~ (uspjeti na vrijeme, vjerojatno ima veze s rječju dosegnoti, doseči do cilja)
ftekanje [ft'ekaje ft'ekaja] n natjecanje ~
ftekati se [ft'ekati se, ft'iečem se, prid. rad. ft'ekav se, ft'ekala se, ft'ekalo se, imp. ft'ieči se, sup. ft'ekat se] impf. takmičiti se, natjecati se, utrkivati se ~ Tie se dvâ ft'iečejo št'eri bo b'olši.
fteknoti (se) [ft'eknoti, ft'eknem, imp. ft'ekni] pf. I. trans. utaknuti, nečim zatvoriti rupu ~ II. refl. gurnuti se, ubaciti se ~
ftelebiti se [ftẽl'ẽbiti se, ftel'ẽbim se] pf. ugurati se na silu među ljude ~
ftič [ft'ič ft'iča] m ptica ~
ftičarica [ft'ičarica ft'ičarice] f divlja trešnja, sitnih plodova v. divjača
ftihnoti [ft'ihnoti, ft'ihnem, prid. rad. ft'ihev, ft'ihla, ft'ihlo, impf. ft'ihni] pf. ušutjeti ~ Ft'ihni! P'una su mi te v'uha.
ftikati (se) [ftikati, ft'ičem, prid. rad. ft'ikav, ft'ikala, ft'ikalo, imp. ft'ekni, sup. ft'ikat] impf. I. trans. gurati u (što), zabadati ~ S'ikam n'osa ft'iče. II. refl. 1. gurati se (u što) uplitati se, zadirati ~ N'ieje d’obro dok se st’ârci ft’ičejo v ml’âde. Nẽj mi se ft’ikati v mọj ž’ivot. ◈ Ft'iče se kak k'ikla v r'it. 2. utjecati na~ N'ẽbi se sm'eli ft'ikati v j'ive stv'âri. ♦ naftikati [naft'ikati] pf. ubosti u nešto ~ De gut sam m'ela pl'aca po v'rto, naft'ikala sam parad'ajza.
ftikavanje [ftik'âvaje ftik'âvaja] n zabadanje, utjecanje ~
ftikavati (se) [ftik'âvati, ftik'âvlem] impf. I. trans. zabadati II. refl. zabadati se, petljati se u tuđe poslove ~
ftopiti (se) [ftop'iti, ftop'im, prid. rad. ft'opiv, ftop'ila, ftop'ilo, impf. ft'opi] pf. I. trans. 1. utopiti, umočiti 2. fig. uvaliti u što ~ II. refl. utopiti se ~ Či se ftop'iš n'ẽj d'imo hod'iti. ~ Ne ftop'i se kie nẽ zna, n'ego ọn kie zn'ọ pl'avati.
ftraga [ftr’âga] adv. bez volje, lijeno ~ Ftr'âga nas je. (neda nam se) ~ N'ẽsme te b'iti ftr'âga tọ napr'aviti. ~ Bi, 'ali me ftr'âga.
ftrči (se) [ft’rči, ft'rgnem] pf. I. trans. otkinuti, slomiti ~ N'iemaš f'ineše j'abuke n'ek 'one št'ero si z dr'ieva ft'rgneš. ~ D'e ft'rgneš tam ga nie. II. refl. slomiti se ~ Št'ilj se ft'rgev na m'ẽtli. 2. fig. poludjeti ~
ftrči (se) [ft'rči, ft'rgnem] pf. I. trans. otkinuti II. refl. otikinuti se ~
ftrditi se [ft’rditi, ft'rdim] pf. stvrditi se, postati tvrdo ~ Bẽt'ọn se ft'rdiv.
ftrdnoti se [ft'rdnoti se, ft'rdnem se] pf. ukrutiti se, stvrditi se ~
ftrgavanje [ftrgâvaje ftrg'âvaja] n
ftrgavati (se) [ftrg'âvati, ftrg'âvlem] impf. I. trans. 1. otikidati, lomiti 2. zakidati ~ II. refl. lomiti se ~
ftrnoti [ft'rnoti, ft'rnem] pf. utrnuti, postati neosjetljiv = zdrveniti
ftrnjavati se [ftrj'ọvati se, ftrj'ọvle se] 1. prestajati gorjeti, gasiti se (o vatri) 2. postajati utrnuo; kočiti se ~
ftrt [ft'rt] na tvrdo ~ Ft'rt je zam'iesila t'iesto.
ftrti [ft'rti] pf. utrti, ugaziti ~
ftruc [ftr'uc] adv. za inat ~
ftunoti [ft’unoti, ft'unem] pf. upasti u mekano ~ Na pọto je friško nav’oženi š’uder pak je kotâč ftunov. ♦ ftujeni [ft'ujeni ft'ujenoga] adj. ulegnut ~
fucati [f’ucati, f'ucam] impf. glasno disati kroz nos, negodovati, ljutiti se ~ Srd’ita je pak sam f'uca.
fučka [f'učka f'učke] f zviždaljka ~ F’učke smo d’elali od v’rbovoga dr’ieva.
fučkati [f'učkati, f'učkam] impf. 1. zviždati ~ F'učka mi se za j'ẽga (z'ajega). 2. fijukati ~ V'eter f'učka.
fučketanje [fučk'etaje fočk'etaja] n zviždukanje ~ Čuv sam fučketaje pak sam si mâm misliv da si tọ ti.
fudač [f’udač f'udača] m alatka za zaprašivanje, npr. mekana plastična boca ~
fudati [f'udati, f'udam, prid. rad. f'udav, f'udala, f'udalo, imp. f'udaj, sup. f'udat] impf. prašiti ~
fufleš [f'ufleš f'ufleša] m nespretnjaković ~
fufljati [f'ufljati, f'ufljam] impf. raditi što bez vidljivog rezultata ~
fuga [f'uga f'uge] f ukrasno udubljenje u zidu ~
fuj [f'uj] adj. indekl. loše, ružno ~ F'uj te b'odi. (dur'iš mi se) ◈ Zv'una h'uj, zn'utra f'uj.
fuj [f'uj] interj. uzvik negodovanja, prezira, odvratnosti ~ F'uj te b'odi!
fulati [f'uljati, f'uljam] pf. promašiti, pogrešno napraviti ~ Či p’ẽš t’očno kak k’âžẽjo zn’aki, n’ẽbreš f’uljati.
funduš [f’unduš f’unduša] m gradilište, zemljište ~ (lat. fundamentum)
funjiti se [f'ujiti se, f'ujim se] impf. mrštiti se zbog nezadovoljstva, srditi se, vrijeđati se, ljutiti se na koga ~
fura [f'ura f'ure] f transportna vožnja ~ 'Išče m'ọram dv'ie f'ure p'ieska tpẽlj'ati.
furati [f'urati, f'uram] impf. voziti (furu) ~ ♦ dofurati [dof'urati] pf. dovesti
furdasti [f'urdasti, f'urdastoga] adj. omitaren ~ F'urdasta k'okoš je št'era je zgub'ila p'erje dok se f'urdala i pr'estala je n'ẽsti j'ẽjci.
furdati se [f'urdati se, f'urdam se] impf. gubiti perje; mitariti se ~ K'okoši se f'urdajo.
furek [f'urek f'urka] m okruglo drvo za cijepanje dužine cca 30 cm ~ Gr'abrovi f'urki se l'iepo c'iepajo.
furt [f'urt] adv. stalno, neprestano ~ F'urt n'ekaj prepov'ieda. ~ F'urt d'iela. ~ F'urt k'urim, 'ali je sam z'ima.
fušar [f'ušar f'ušara] m čovjek koji površno i loše radi ~ B'olje da sam pr'âvoga m'ẽštra pl'ativ, a nie t'oga f'ušara.
fušariti [fuš'âriti] impf. površno i loše raditi kakav posao ~
fušati [f'ušati, f'ušam] impf. obavljati majstorske usluge izvan radnog vremena ~
Futjank [funj'ank futj'anka] m predio preko Mure
futrola [futr'ọla futr'ọle] f navlaka, korice, kutija za nošenje ili čuvanje predmeta, instrumenata i sl.; futrola ~