I

i¹ [i] konj. sastavni i ~ M'ama i j'apa.

i² [i] part. i ~ I kaj 'unda?

idočki [id'ọčki] adv. od iti; idući, prolazeći ~ = popajdoč

iga ['iga 'ige] f dio konjske vučne opreme

igda ['igda] adv. ikada ~

igdi ['igdi] adv. bilo gdje, igdje; u svezi bez 'igdi služi za pojačavanje nepostojanja ili odsutnosti ~ D'ošev je bez 'igdi 'ičẽga.

igla ['igla 'igle] f igla za šivanje platna ~ P'azi ka se naš fp'ičila z 'iglom ♦ š'oštarska 'igla igla kojom se šiva koža ♦ 'igla za štr'ikati

igrač [igr'âč igr'âča] m igrač ~ Ọn ti je v'eliki igr'âč. (važna, utjecajna osoba)

igrača [igr'ača igr'ače] f igra ~ To su 'ozbiljne stv'âri a ne igr'ača.

igračka [igr'âčka igr'âčke] f igračka ~ N'egda smo si igr'âčke d'oma d'elali.

igranje ['igraje 'igraja] n 1. igranje, igra (dječja, neozbiljan ili dugotrajan posao) ~ Pr'ẽvẽč je tọ 'igraja. 2. sviranje ~

igrati (se) [igr'ati, 'igram] impf. I. trans. 1. igrati ~ D’ečki ‘igrajo n’ogometa. 2. svirati ~ 'Ovi mužik'âši zn'âjo l'iepo igr'ati. 2. treperiti (pred očima) ~ Sẽ mi ‘igra pr'ed očm'i. ~ Zv'iezde na n'ẽbi 'igrajo. II. refl. 1. igrati se ~ D'eca se 'igrajo na p'ọto. ~ Ne zn'ate se l'iepo igr'ati?! 2. glumiti nekoga ~ Nẽj se igr'ati se d'oktora 3. poigravati se, neozbiljno shvaćati ~ 'Igraš se sv'ojim zdr'âvjom. ~ N'ẽj se z m'ẽnom igr'ati. ♦ naigrati (se) [naigr'ati, na'igram] pf. naigrati se

ikaj ['ikaj, G 'ičẽga, D ičẽmo, I 'ičẽm] pron. neodređena zamjenica: išta, bilo što, makar što ~ D'ošev je d'imo bez 'igdi 'ičega. ~ D'onẽsev b'ọm, 'ikaj 'ili n'ikaj!

ikra [‘ikra 'ikre] f riblja jajašca; mrijest ~

Ilijaš ['ilijaš 'ilijaša] m biblijsko ime Ilija ◈ Sv'eti 'Ilijaš po n'ẽbi l'agve kot'ura. (kad grmi)

ilovača [ilov'ača ilov'ače] f vrsta zemlje ~ Ilov'ača sl'abo prep'ušča v'odo.

imanje [im'ọje im'ọje] n vlasništvo; imanje; poljoprivredno dobro ~ M'amica je p'itala vn'ukinoga d'ečka: „'Imate vi k'akše im'ọje?“

Imbra ['imbra 'imbrija] m muško ime Mirko, Emerik

ime [‘ime 'imena] n ime ~ Po m'amici je dob'ila 'ime.

imenuvati [imen'uvati, imen'ujem/imen'uvlem] impf. imenovati ~ N'ikoga n'ẽbrem imen'uvati!

imetek [im'ietek im'ietka] m imutak, posjed ~

imje ['imje 'imja] n inje ~ 'Imje je na dr'ievjo, tak je z'ima.

imučen [im'učen 'imučnoga, komp. 'imučneši] adj. imućan, bogat ~

inače ['inače] adv. inače ~ Tọ ne v'alja, 'inače je d'obro.

inat ['inat in'ata] m inat ~ Tọ je takši č'ovek, rad in'ata t'ira.

Inkejvica [ink'ẽvica ink'ẽjvice] f zaselak kod Sivice ~ P'ẽter 'Inkey je k'upiv 1630. l'eta š'umo D'obravo i t'ak je Ink'ẽjvica dob'ila 'ime. (Izvor: Zbornik plemstva)

inoš ['inoš 'inoša] m šegrt ~ 'Inoš je m'ọrav poslj'uhnoti m'ẽštra. (mađ. inas)

inštitucija [inštit'ucija inštit'ucije] f institucija

inštitut [inštit'ut inštit'uta] m institut

intereš ['intẽreš 'intẽreša] m kamate ~

intervenerati [interven'ierati, interven'ieram] pf. intervenirati ~

intezi [int'iezi int'iezija] m nadglednik poljskih radova na grofiji

iskati ['iskati, 'iščem, imp. 'išči, sup. 'iskat] impf. 1. tražiti ~ Kaj je 'iskav tọ je i d'obiv. ◈ Daj ga sv'iečom 'iskav ga n'ẽj n'ašev. 2. moliti, zahtijevati ~ N'iega sr'âm 'iskati p'omoč.

iskra ['iskra 'iskre] f iskra ~

iskriti se ['iskriti se, 'iskrim se] impf. iskriti ~

iskustvo [isk'ustvo isk'ustva] n iskustvo ~ Tak odgov'ornoga p'osla se n'ẽbre br'ez isk'ustva d'elati.

istina ['istina 'istine] f istina ~ 'Istina bọ z'išla na v'idelo. ♦ za 'istino zaista, stvarno ~ Za 'istino ti pov'iem.

istiniti ['istiniti 'istinitoga] adj. istiniti ~

istinski ['istinski 'istinskoga] adj. istinski ~

išče [‘išče] adv. još ~ 'Išče dv'âpot p'ẽmo. = izda

itak ['itak] adv. ipak ~ 'Itak je tak b'ilo n'ẽjb'ole.

itekak [‘itekak] adv. itekako ~ ‘Itekak se splat’i itekako se isplati.

iti [‘iti, 'idem, 'ideš, 'ide, 'idemo, 'idete, 'idejo; futur p'ẽm, p'ẽš, pẽ, p'ẽmo, p'ẽte, p'ẽjo/p'ẽdo,neg. n'iedem/n'iem, n'iedeš/nieš, n'iede/nie, n'iedemo/n'iemo, n'iedete/n'iete, n'iedejo/n'iedo, imperativ 'idi, 'idemo, 'idite/'ite] impf. 1. ići ~ M'ọraš 'iti! ~ 'Idi 'otut! odlazi odavde ~ Kak 'ide? kako si/ste? 2. pristajati uz što, odgovarati čemu ~ Tọ ti n'iede sk'up. ~ Tie dvâ n'iedo sk'up. ♦ k'aj te 'ide što ti pripada ~ D'ej mu kaj ga 'ide. ♦ 'iti d'oli silaziti ♦ ‘iti gl’et ići pogledati, ići u posjetu ♦ ‘iti g’ori ići gore, 1. napredovati 2. penjati se 3. ići na povraćanje ~ ‘Ide mi g’ori. ♦ 'iti v ulaziti ~ 'Idi v h’ižo uđi u kuću ♦ ‘iti k primicati se~ M'esec 'ide kr'ajo mjesec se primiče kraju ♦ ‘iti kc’ọj prilaziti ♦ ‘iti n’uter ulaziti ♦ ‘iti sk'up pripadati, biti sukladno ♦ ‘iti v'um izlaziti ♦ 'iti za (nekim) slijediti ~ Za m'ẽnom 'idi! ♦ ‘iti od napuštati ♦ 'iti na str'ân obaviti nuždu ♦ ‘iti kr’ẽj udaljiti se ♦ 'iti p'od (nekoga) vršiti nuždu u bolesničkoj postelji ~ Sẽ 'ide podj'ẽga. ♦ 'iti š'irom razdvojiti se, rastati se ~ D'ẽset l'iet su ž'iveli sk'up, a vẽ 'ido š'irom. ♦ 'iti pred'avko pretjerati ♦ 'iti z'amuš udati se ♦ 'iti na sv'oje odseliti se u svoj novi dom

Iva [‘iva 'ivija] m oblik muškog imena Ivan ili u novije vrijeme žensko ime Iva

Ivan ['ivan 'ivana] m službena varijanta muškog imena Ivan, v. Iva

Ivanje [iv'âje iv'âja] n blagdan sv. Ivana (24. lipnja)

ivanjski [iv'ọjski iv'ọjskoga] adj. ivanjski ◈ Kie se iv'ọjske dn'ieve n'ẽbre nad'elati, a m'ârtijske dn'eve nasp'ati, tọ je nie n'ikši č'ovek.

izabela [izab'ela izab'ele] f poluplemenita vrsta crvenog grožđa ~ Izab'ela je f'ino gr'ọzdje 'ali je v'ino sl'abo.

izolerati [izol'ierati, izol'ieram] pf. izolirati ~

izveštaj ['izveštaj 'izveštaja] m izvještaj ~ T'ẽbi sam nie d'užen 'izveštaja d'âvati.