H

ha [ha] interj. da?, molim? (nisam dobro čuo) ~ V šk'ọli su nam r'ẽkli da n'ẽsmẽmo govor'iti „ha“ jer je tọ nekult'urno.

habanje [h’âbaje h'âbaja] n habanje; koje se upotrebom troši ~

habati (se) [h'âbati, h'âbam] impf. derati, trošiti upotrebom ♦ pohabati [poh'âbati, poh'âbam] pf. potrošiti, istrošiti ~ Či ti 'oprava stoj'i v lomâro n'ẽbre se poh'âbati. ♦ shabati se [sh'âbati se, 3. l. j. sh'âba se] pf.

hačiti (se) [h'ačiti, h'âčim, imp. h'ači, prid. rad. h'ačiv, h'âčila, h'ačilo, sup. h'ačit] impf. I. trans. kvačiti II. refl. kvačiti se ~

hadrač [h'âdrač h'âdrača] m onaj koji trlja ~

hadrati [h'âdrati, h'âdram] impf. 1. trljati ~ 2. trošiti se = žlajfati se

hagazdriti [hag'azdriti, hag'azdrim] impf. gužvanjem uništiti odijelo

hahar [h'âhar h'âhara] m onaj koji radi nepodopštine (mađ. krvnik)

hahnoti [h'ahnoti h'ahnem] impf. ekspr. umrijeti ~

hahulati [hah'ulati, hah'ulam] impf. pobolijevati, slabiti ~

hajati [h'ajati, h'ajam] impf. u tepanju: spavati ~

hajc [h’ajc] naredba konju da skrene desno

hajcati [h'ajcati, h] impf. ložiti, potpaljivati vatru ~

hajdi [hajdi] adv. prilično, puno, mnogo ~ H'ajdi t'oga. (poprilično)

hajdina [hajd'ina hajd'ine] f heljda ◈ Hajd’ina v sn’ope, d’ečki v snob’obke. (Fagopyrum esculentum) ♦ hajd'inska k'aša oljušteno heljdino zrno pripremljeno za kuhanje ♦ hajd'inski kr'uh kruh od heljde

hajka [h’ajka h’ajke] f hajka, potjera ~ C’ielo h’ajko so zd’igli na čov’eka.

hajkati [hajkati, ] impf. tjerati (o stoci) ~

hajskati (se) [h’âjskati, h'âjskam] impf. trti se, trljati se ~ Kot'âč se h'âjska v bl'atobran. v. hobliti se, strugati se

hakelj [h'âkelj h'âklja, dem. h'aklec] m kuka ~

haklec [h'aklec h'akleca] m 1. dem. od hakelj, kukica 2. alatka za kukičanje ♦ h'akljec za h'eklati 3. postolarska igla ♦ š'oštarska 'igla

haknoti [h'aknoti, h'aknem] pf. podbosti, prodrmati (koga) ~

halabučiti [halab'učiti, halab'učim] impf. podizati buku, graju, galamiti ~

halabuka [halab'uka halab'uke] f galama ~

halabureš [halab'ureš halab'ureša] m koji stvara nered, paniku ~

halaburiti [halab'uriti, halab'urim] impf. lumpati, galamiti, stvarati nered ~

halavojiti [halav'ọjiti, halav'ọjim] impf. stvarati buku (čovjek) = halaburiti

haleriti se [hal'ieriti se, hal'ierim se] impf. praviti budalu od sebe = hurmati se

halositi [hal'ọsiti, hal'ọsim] impf. pretraživati bez pitanja po tuđim stvarima; krasti ~

haltovati [h’altovati, h'altujem] impf. zaustavljati, zaustaviti u radnji ~ Poljj’âr je h’altovav t’âta či ga je pr’ijav kak kr’âde na lj’ucki z’ẽmlji.

halja [h'âljja h'âljje] f halja, haljina ♦ halje [h'âljje h'âljja] pl. t. pej. odjeća

haljač [h'âljjač h'âljjača] m pej. polugospodin

haljina [h’aljina h'aljine] f ženski odjevni predmet; haljina ~ M'ama me p'itala či bi r'ada z'amuš 'išla. A jâ sam odgov'orila da bi, či mi h'aljino k'upite. (m'ela sam šesn'ọjst l'iet)

ham [h'ọm h'ọma] m zaprežna konjska oprema (izrađena od kožnog remenja), ham ~

hama [h’ama h’ame] f batak od peradi ~ S'aki je m'ev kom'âda na p'iceko kaj je rad j'ev. M'ẽne je dop'âla h'ama.

hamalija [hamal'ija hamal'ije] f vragolija ~ S'amo hamal'ije mu se m'otajo po gl'âvi, n'ikaj sp'ametnoga.

hambar [h’ambar h'ambara] m spremište za žitarice, žitnica, hambar ~

hamer [h'amer h'amra] m 1. čekić ~ 2. vrsta papira za crtanje ~

hamot [ham'ọt ham'ọta] m 1. vrsta hama (okruglog oblika oko vrata životinje, konja ili krave) ~ Kr'ava 'ima ham'ọta za ogr'ijaje.

hampus [h'ampus h'ampusa] m nakovanj ~

hamrelač [hamr'elač hamr'elača] m čovjek koji popravlja kišobrane, kišobranar ~

hamučni [hamučni] adj. hamučna zemlja v. hamuk

hamuk [h'amuk h'amuka] m žuta zemlja slična ilovači ~

handra [h'ândra h'ândre] f pokvarena ženska osoba ~

handraš [handr'âš handr'âša] m odrpanac = handravec

handrati [h'ândrati, h'ândram] impf. gužvanjem uništiti odijelo = hagazdriti

handravec [h'ândravec h'ândrafca] m onaj koji nepažnjom uništava odjeću ♦ handrica

hantlasti [h'antlasti h'antlastoga] adj. bolestan na noge ~

hapati [h'apati, h'apam] impf. stavljati sebi u korist ♦ pohapati [poh'apati, poh'apam] pf. prigrabiti ~ Daj m'ogev sẽ bi poh'apav.

hapiti se [h'apiti se, h'âpim se, prid. rad. h'apiv se, h'apila se, imp. h'api se] pf. latiti se, prionuti, započeti, početi ~ Kaj tu sed'ite, h'apite se d'ela. ~ H'âpimo se b'ẽž-jih.

hapok [h'âpok h'âpoka] m dječak ~ H'âpok je v'eč v'ekši d'ečec.

haps [h'aps h'apsa] m zatvor ~ T'akšega bi tr'ebalo m'âm v h'aps zap'rti.

hapsiti [h'apsiti, h'apsim] impf. lišavati slobode (koga), odvoditi (koga) u zatvor ~

haračiti [har'ačiti, har'âčim, imp. har'ači, prid. rad. har'ačiv, har'âčila, har'ačilo, sup. har'ačit] impf. priskrbljivati bez obzira na sredstva ~

harambaša [haramb'aša haramb'aše] m harambaša

harati [h'ârati, h'âram] impf. 1. skidati dlaku sa zaklane svinje ~ H'ârati sv'ijo. 2. uništavati, vladati (o bolesti) ~

harfa [h'ârfa h'ârfe] f harfa ~

hariti (se) [har’iti, har'im, prid. rad. h'ariv, har'ila, har'ilo, imp. h'ari, sup. h'arit] impf. I. trans. 1. trljati 2. fig. tući II. refl. češati se (o što) ~ Kr'ava se har'i v g'rm. ♦ nahariti (se) [nahar'iti, nah'arim] pf. natrljati ~ Vel'ido da je zdr'avo nah'ariti se z kopr'ivami. ♦ naharjeni [nah'ârjeni nag'ârjenoga] adj. natrljani ♦ nahareni [nah'areni nah'arenoga] adj. natrljan ♦ shariti se [shar’iti, shar’im, prid. rad. sh’ariv] pf. zastrugati, okrznuti se

harjolec [harj'ọlec harj'ọlca] m nozdrve (svinja, konj) ~

harljuvati [harlj’uvati, harlj'ujem] impf. spremnost konja na parenje ~ Kob’ila se harlj’uje.

hasen [h'asen h'asna] m korist, dobitak, zarada ~ D'ẽj ti b'ọk h'asna r'iečima. (Dao bog da se ispuni što si rekao) ◈ N'edaj ti b'ọk h'asna. (neka ne bude blagoslovljeno jer je stečeno na nepošten način, možda krađom ili prijevarom) ♦ za hasen pošteno u smislu količine ~

hasniti [hasn'iti, h'âsnim, prid. rad. h'asniv, h'asnila, h'asnilo] impf. koristiti, djelovati ~ Či mu na h'asnilo šk'oditi mu n'ẽbre. ~ 'Ali ti vr'âčtvo h'âsni?

hasnoviti [hasnov’iti hasnov'itoga] adj. koristan ~ N'ašev bi si hasnov'ito d'elo.

hasnuvati [hasn'uvati, hasn'ujem] impf. imati koristi, upotrebljavati ~ Hasn'uješ m'ojo z'ẽmljo. ♦ hasnuvanje

haš [haš] za tjeranje kokoši

hašlek [h'ašlek h'ašleka] m vrsta luka ~ Za j'ano k'ọrpo h'ašleka je zr'aslo na v'rto.

hatar [hat'âr hat'âra, dem. hat'ârič] m kraj, predio, kotar ~ ♦ hatarski [hat'ârski hat'ârskoga] adj.

hebden [h'ẽbden h'ẽbdenoga] adj. apatičan, nezainteresiran ~ ♦ hebdeno [h'ẽbdeno] adv. nezaintersirano ~

hebed/hebda [h'ebet h'ebeta, h'ebda h'ebde] m vrsta bazge, habdovina (Sambucus ebulus)

hegede [h'ẽgẽde] pl. t. violina (mađ.) = gosle ♦ hegedaš [hẽgẽd'âš] m violinist

hejati [h’ejati, hej'ọvam/hej'ọvlem] impf. popustiti, jenjavati, opadati ~ M'ura je d'enes f'est h'ejala.

hejavati [hejọvati, hej'ọvlem] impf. jenjavati ~ M'ura hej'ọvle. Tọ zn'ači da v'odostaj p'âda.

hekljati [h'ekljati h'iekljam] impf. kukičati ~ ♦ nahekljati [nah'ekljati, nah'iekljam] pf. izraditi odjevni predmet kukičanjem ~

hektoliter [hektol'iter hektol'itra] m hektolitar, 100 litara ~

helavi [h'ẽljavi h'ẽljavoga] adj. neotesan ~ Tv’ojim l’ietima se ne š’ika kaj b’iv tak h’ẽljavi.

heljasti [h'ẽljasti h'ẽljastoga] adj. ekspr. neozbiljan ~

henclivi [hẽncl'ivi hẽncl'ivoga] adj. razdražljiv, svojeglav, nemiran; obijestan (o životinji) ~

henger [h'ẽnger h'ẽngera] m mlin koji može samljeti u više vrsta brašna (suvremenija tehnologija od vodenice) ~

herbati [h’erbati, h'erbam] impf. nasljediti, baštiniti ~ D'eca su h'erbala gr'unta i z'ẽmlje. (njem. erben)

herbija [herb’ija herb'ije] f nasljedstvo, baština ~

Herodeš [her'ọdeš her'ọdeša] m Herod, pov. bibl. židovski kralj Galileje i Judeje ♦ Her'ọdešovo dan 28. prosinca, sjećanje na pokolj nevine dječice u Betlehemu

hersati [h'iersati, h'iersam] impf. povraćati, bljuvati, rigati ~ Fč'ara se n'apiv, d'enes h'iersa.

herta [h’ierta h'ierte] f stado krava ~

hertar [h'iertar h'iertara] m kravar, koji čuva krave ~ H'iertar je kr'ave p'âsev.

hetika [h'ẽtika h'ẽtike] f sušica, tuberkoloza ~ Za vr'âčeje h'ẽtike prepor'učivalo se poč'ivaje, d'obra pr'ehrana i fr'iški zr'âk. Kaj su si od t'oga lj'udi m'ogli priv'ọščiti? ♦ s'uhi b'ẽteg

hic [h'ic h'ica] m dobro sagorijevanje, kalorična vrijednost ~ D'rva n'iemajo h'ica.

hiljeda [h'iljeda h'iljede] f tisuća, hiljada = jezero

hindati se [h'indati se, h'indam se] impf. njihati se, ljuljati se ~

hintalka [hint'âlka hint'âlke] f naprava od špage za bacanje kamena ~ Z hint'âlkom smo h'itali kam'ẽne, što bo d'ale h'itiv.

hip [h'ip h'ipa] m trenutak, čas(ak) ♦ v hipu najedanput ~ V h'ipo je zg'inov.

hitač [h’itač h'itača, pl. h'itači] m kolač, pecivo koje se bacalo gledaocima svadbe ~ D'eca su pob'irala h'itače po n'âkli, m'akar i vum z bl'ata.

hitati (se) [h'itati, h'ičem, prid. rad. h'itav, h'itala, imp. h'iči, sup. h'itat] impf. I. trans. bacati, izbacivati ~ N'ẽjte kr'ẽj h'itati. (nemojte baciti tu stvar kao otpad) II. refl. 1. hrvati se ~ H'ičejo se. 2. koprcati se ~ R'iba se h'iče na br'ego. ♦ dz'âj h'itati bacati unatrag ~ Smrd'i ka me dz'âj h'iče. ♦ h'itati d'oli 1. zbacivati 2. rušiti u zdravlju, kilaži ♦ h'itati v'um izbacivati ~ H'iti ga vum z h'iže. ♦ sprehitati [spreh'itati] pf. isprevrtati ~ St'oli i st'olci su b'ili sreh'itani.

hititi (se) [h’ititi, h'itim, imp. h'iti, prid. rad. h'itiv, h'itila, h'itilo, prid. trp. h'ičeni] pf. I. trans. baciti ~ H'itiv je fl'ašo v z'id 'ali se nie pot'rla. ~ H'iti k'ọst p'eso. ~ H'itiv mu je kaj p'eso. (dao, dodao na neprikladan način) II. refl. 1. baciti se ~ H'itiv se z m'osta. 2. uvaliti se ~ H’itiv se v s'ieno. ~ H’itiv se vu fot'eljo. 3. okupirati se poslom ~ H’itiv se vu ti p'osel i vẽ n’ikaj drugo ne st’igne. ♦ d’oli h’ititi 1. zbaciti, baciti dolje 2. smršavjeti ~ L'efko se zd'ebljati, a t'eško d'oli h'ititi. ♦ vum h'ititi izbaciti ~ D'elav je sv'âjo v k'rčmi pak su ga vum h'itili.

hitvalen [hitv'âlen hitv'âlnoga] adj. boležljiv, slab, slabe kvalitete ~ S'am hitv'âlne hr'uške su ost'ale, b'olše smo poj'eli. (mađ. hitvány jadno)

hitvalno [hitv'âlno] adv. od hitvalen

hiža [h’iža h’iže, pl. G h’iš, dem. h'ižica, hiž'ička] f 1. kuća ~ H'ižo smo si napr'avili v Podt’urno. ~ Pr’âzna h’iža. ~ H’iža z dv’orom. ~ H’ọda po hiž’âj. (obilazi kuće) 2. soba ~ ♦ p’rva h’iža ~ P'rva h'iža je od p'ọta ♦ z’âdja h'iža ~ Z'âdja h'iža je od dv'ora.

hižni [h'ižni, h'ižnoga] adj. kućni, obiteljski ~ Z’apri h’ižna vrâta! ♦ h'ižni j'apek i m'amica kućedomaćini; roditelji na svadbi

hlad [hl'âd hl'âda] m hlad, hladovina ~ H'ote v hl'âd! ♦ d'ẽbẽli hl'âd debela hladovina ~ Pod r'ehom je l'iepi d'ẽbẽli hl'âd.

hladiti (se) [hlad’iti, hlad'im] impf. I. trans. hladiti ~ Hlad’i me za h’rbet. ~ Pr’edi kak smo og’ulili c’ieloga kalamp’iera, n’ẽsli smo ga vum z r’âjgljom hladit. II. refl. hladiti se ~ D’eni p’ive vu frižid’ier, nẽj se hlad’ijo.

hladnetina [hl'adnetina hl'adnetine] f vrsta jela, hladne juhe, obično od kuhanih svinjskih nogica i kožica ~ B’olša mi je sv’ijska nek kọk’ọšja hl’adnetina ♦ hl’adnetina z n’ogicami (sv'ijske n'ogice) ♦ kok'ọšja hl'adnetina

hladuvati [hlad'uvati, hlad'ujem] impf. provoditi vrijeme u hladovini ◈ Kie v l’eti hlad’uje, v z’imi glad’uje.

hlapariti [hlap'âriti, hlap'ârim] impf. previše vjetriti, zaračiti, rashlađivati prostoriju ~ Kak m'ore b'iti t'oplo v h'iži da se st'âlno hlap'âri?

hlapec [hl'âpec hl'âpca] m 1. dječak 2. naprava koja se stavila na svoru (iza kola) a služila je za zaustavljanje kola na brijegu

hlapiti se [hl'âpiti se, 3. hl'âpi se] impf. vjetriti, hlapiti ♦ shlapiti [shl'âpiti] pf. izvjetriti, ishlapiti ~

hleb [hl’eb hl’eba] m hljeb, okrugli kruh ~ M’ama je v pečn’ici s’aki tj’ẽden sp’ẽkla s’ẽdem hl’ebov.

hlebdeni [hlebd'eni hlebd'enoga] adj. spretan, snalažljiv bez rada, koji želi sve lako steći, kojemu ništa ne paše ~

hlepiti [hl'epiti, hl'epim] impf. čeznuti, težiti za nečim ~

hlopa [hl’opa hl’ope] f prostorija, prevelik prostor u kući ~ K’uliko gut kurili tâ hl’opa se n’ikak n’ẽbre stop’iti. v. huta

hlopsiti [hl’opsiti, hl'opsim] impf. lakomo i brzo jesti, hloptati; proždrljivo jesti ~ Hl'opsi kak p'es.

hmajica [hmaj’ica hmaj'ice] f zloćestoća, nevaljalština ~ Hmaj'ice mu vum 'ido.

hmajugač [hmaj'ugač hmaj'ugača] m zloćko (o dijetetu) ~

hmanji [hm'ọji hm'ọjega, komp. hm'aješi] adj. zločest ~ Kaj su tâ d'eca tak hm'ọja! ~ Hm'ọji je kak p'es.

hmelj [hm’ẽlj hm’ẽlja] m hmelj (lat. Humulus lupulus L.)

hmirati [hm'irati, hm'iram, prid. rad. hm'irav, hm'irala, hm'iralo, imp. hm'iraj, sup. hm'irat] impr. umirati ~ D'ošev je d'imo hm'irat. ~ 'Idem d'imo. - D'oma lj'udi hm'irajo. (kaže se nekome koji se spremio da ode kući a želi ga se još malo zadržati)

hmiti (se) [hm'iti, hm'ijem, imp. hm'i, prid. rad. hm'iv, hm'ila, hm'ilo, prid. trp. hm'it] pf. I. trans. umiti ~ Hm'i ga. (d'iete) II. refl. umiti se ~ Pr'vo se hm'i dok se st'ọneš. ~ Hm'i se ka naš zamus'ikani h'ọdav.

hmreti [hmr'ieti, hm'erjẽ, prid. rad. hm'rv, imp. hm'erni] pf. umrijeti ~ S'am hmr'ieti se m'ọra. ~ L'efko bi hm'rv kak sam b'iv bẽt'ẽžen. ◈ Hm'rv je kak daj ga fkr'ali. (naglo je umro)

hobad [hob'âd hob'âda] m kukac koji u polju napada stoku za velike vrućine, obad ~ Kr'ave su b'ile j'âko hm'ọje či su je hob'âdi gr'izli.

hobak [hob'âk hob'âka] m otresita, drska osoba ~

hoblič [hobl’ič hobl'iča] m blanjalica ~ Na hobl'ičo tre n'oža nabr'usiti.

hoblinje [hobl’ije hobl'ija] n drvene strugotine ~ Z hobl'ijom zak'urim.

hoblipank [h'oblip'ank h'oblip'anka] m stolarski radni stol ~

hobliti (se) [hobl’iti, h'oblim] impf. I. trans. blanjati II. refl. strugati se, trljati se ~ Kr'ava se h'oblila v g'rmje. v. strugati se, hajskati se

hobot [h’obot h’obota] m kućište žićanog instrumenta ~ H’obot je p’očiv na g’oslama.

hod [h’od h’oda] m hod od hodati ~ 'Otod d'ien h'oda. ~ Po h'odo je pr'âvi j'apa. ~ Po h’odo sam ga prep'oznala.

hodati [h'ọdati, h'ọdam, prid. rad. h'ọdav, h'ọdala, imp. h'ọdaj, sup. h'ọdat] impf. hodati, ići ♦ hodanje [h'ọdaje] n 1. hodanje 2. obilaženje ~ Či 'očeš kaj r'iešiti, tọ ti je j'ano v'eliko h'ọdaje.

hodec [h’odec h'oca] m putnik; pješak ~

hoditi [hod'iti, h'odim, prid. rad. h'odiv, hod'ila, imp. h'odi, sup. h'odit] impf. 1. ići; kretati se, gibati se ~ K'oma h'odim. ~ H’odi kak po j’ẽjci. ~ Na 'oči mi nẽj hod'iti. 2. pohađati; posjećivati ~ D'ugo je h'odiv v šk'ọlo. ~ N'ẽjte s'iem hod’iti. 3. imperativni oblici 2. l. sg. i 1. l. i 2. l. pl. često služe kao part.: hajde, hajdete, ili imaju značenje imperativa pf. glagola: doći, otići i sl. ~ H'ote k m'ẽj! ♦ hod'iti za slijediti ~ H'odi za m'ẽnom. ♦ h'odim naz'âj vraćam se

hodnik [hodn'ik hodn'ika] m „otpadna“ vlakna od slabe kvalitete kudelje

hok [h’ok] adv. samostalno i u vezi na hok ulijevo, naredba kravi da skrene lijevo

hoka [h’oka h'oke] f ekspr. stara krava ~ Tâ h'oka me z r'ogom tr'esnola pod r'ebra.

hokoš [h'okoš h'okoša] m štap za hodanje ~ Z h'okošom l'eži 'idem.

holker [h'olker h'olkera] m podstrešnica na tavanu ~

hompus [h'ọmpus h'ọmpusa] m vrsta trave ~

honjavica [h’ojavica h'ojavice] f hunjavica ~

hopsati [h’opsati, h'opsam] impf. poskakivati, skakati, skakutati; plesati ~

horga [h'orga h'orge] f pej. krava ~ T'â h'orga mi je na n'ogo st'âla. ~ H'orga me z r'ogom pod t'ebra tr'esnola.

ho-ruk [h’o r’uk] interj. priprema, znak za početak izvršenja fizičke akcije u sudjelovanju više osoba, npr. guranje, dizanje... ~ 'Idemo na h'o r'uk!

Horvat [h'orvat h'orvata] m često prezime u Međimorju ~ H'orvate (fam'ilijo) lj'udi p'oznajo, a r'ieči H'orvat i H'orvacka za Hrv'ât i H'rvacka su se zgub'ile. N'iesam m'ogev n'ikoga n'ajti što bi da r'ẽkev H'orvat za Hrv'âta 'ili H'orvacka za H'rvacku.

hošpitno [h’ošpitno] adv. mizerno, na malo ~ Dob'ili smo h'ošpitno. (malo su nam dali)

hotel [hot’el hot'ela] m hotel ~ Č'uda p'ọt sam sp'âv v hot'elo „P'arma“. (p'ârma – sjenik)

hraček [hr'aček hr'ačeka] m ispljuvak ~ St'âri j'apa je st'av na hr'aček pak ga je z c'ipelom zbr'isav ka n'ẽj b'ilo g'rdo za v'ideti.

hračkati [hr'ačkati, hr'ačkam] impf. pej. pljuvati ~ K'ud 'ide, t'ud hr'ačka.

hračnoti [hr'ačnoti, hr'ačnem] pf. ispljunuti nakupinu u ždrijelu ~

hrana [hr'âna hr'âne] f hrana ♦ mačk’ija hr'ọna hrana za mačke ~ ♦ p'iesja hr'ọna hrana za pse

hranitel [hran’itel hran’itela] m hranitelj ~

hraniti (se) [hrâniti/hr’ọniti, hr’ânim/hr’ọnim, imp. hr’âni/hr’ọni, sup. hr’ânit/hr’ọnit] impf. I. trans. hraniti ~ V'ẽčer je. 'Idemo hr'ọnit! (domaće životinje) II. refl. hraniti se ~ Št'akori se h'ọdajo hr'ọnit de ga č'uda hr'ọne rest'ẽpene.

hranjeni [hr’ajeni/hr'ọjeni, hr'ajenoga/hr'ọjenoga] adj. hranjen ~ P’iceki su hr’ajeni z kur’uzom.

hrapavi [hr'apavi hr'apavoga] adj. neobrađen, neravan, hrapav ~ Od č'uda d'ela 'ima hr'apave dl'ane.

hrast [hr’âst hr’âsta] m hrast ~ Pos'iekev sam hr'âsta. Napr'avili b'omo n'ọve št'oke i vr'âta. (lat. Quercus petraea Liebl)

Hrastinka [hrast’inka hrast'inke] f top. dio Podturna, dobio je ime po hrastovima koji su tamo rasli, često se izgovara frstinka [frst'inka]

hrastje [hr'âstje hr'âstja] n pl. t. hrašće ~ Č'uda l'iet je tr'elo ka je zr'aslo t'akše hr'âstje.

Hraščan [hr’âščan hr’âščana] m naselje Hraščan

hrbet [hrbẽt h’rpta] m 1. leđa ~ H’rbet mi je ves m’oker. ~ P’icekovi h’rpti se k’uhajo v j’uhi. ~ N’igdi ne h’ičejo p'eneze v h’rbet. 2. tupa strana noža ili kose ~ T’uliko smo k’oso br’usili ka je s’amo h’rbet ‘ostav. 3. predmet sličan leđima u prirodi, npr. naorane dvije brazde jedna na drugu ~ ♦ od h'rpta sleđa

hrček [h'rček h'rčka] m hrčak ~

hrčkati (se) [h'rčkati, h'rčkam] impf. I. trans. utapati se u vodi (ne mora se utopiti) II. refl. utapati se ~

hrdati [h'rdati, h'rdam] impf. glodati ~ M'iš h'rda za lom'ârom.

hrđavi [hrđ'âvi hrđ'âvoga] adj. 1. koji je prekrivan hrđom, hrđav ~ (Z) s'rpom je d'ugo n'išči nie k'osiv, pak je hrđ'âvi. 2. koji je boje hrđe, crvenkastožut, smeđe ~ M'ọj p'es 'ima hrđ'âvo dl'ako.

hrđavkasti [hrđ'afkasti hrđ'afkastoga] adj. smećkast ~

hren [hr’en, sg. G hr’ena, pl. G hr’enof] m hren ~ Hr’en p’aše k k’uhani gov’ẽdini.

hresnoti [hr'ẽsnoti, 3. l. j. hr'ẽsne] pf. vrsta zvuka ~ Tak je hr'ẽsnolo. (grom)

hrga [h'rga h'rge] f izbočibna, kvrga ~ Gl'âva mi je c'iela h'rga. (fig. glava mi je puna) 2. pej. osoba velikog rasta ~ C'iela h'rga je ž j'ẽga.

hrgan [h'rgan h'rgana] m ogroman, jak muškarac ~ Či te tie h'rgan pr'ime, te spot'ẽre.

hrgasti [h'rgasti h'rgastoga] adj. tvrdoglav, svojeglav ~ ♦ hrgasto [h'rgasto] adv. tvrdoglavo ~

hrgesnoti [hrg’ẽsnoti, hrg'ẽsnem] pf. ekspr. udariti ~ Tr'ebalo bi ga po č'ẽli hrg'ẽsnoti. ~ Hrg'ẽsnolo ga je po h'rpto.

hrgliti (se) [h'rgljiti, h'rglim] impf. I. trans. 1. strugati ~ N'ẽj h'rgliti po t'omo l'onco. 2. fig. spavati, hrkati ~ V'eč h'rgli. II. refl. grubo se strugati, trti se, trljati se ~ Kot'âč se h'rgli v bl'atobran.

hrgljač [hrglj’âč] m životinjica koja se izlegne u panju, vrsta kukca

hrguliti [hrg'uliti, hrg'ulim] impf. teško, čujno disati, hrkati, krkljati; hroptati = hripati

hripati [hr'ipati, hr'ipam] impf. teško, čujno disati; hroptati ~ Str'ašno je za č'uti kak hr'ipa. = hrguliti

hripljavec [hr'ipljavec hr'ipljafca] m čovjek koji hriplje ~

hrk [h’rk h'rka] m biljka, tikva, koja se koristila za nošenje vode, slično šefu ~

hrkati [h'rkati, h'rčem, prid. rad. h'rkav, h'rkala, imp. h'rči, sup. h'rkat] impf. hrkati ~ ♦ hrkanje [h'rkaje] n hrkanje

hrkjeni [h'rkjeni h'rkjenoga] adj. trknut ~

hrknoti (se) [h'rknoti, h'rknem] pf. I. trans. udariti, lupiti II. refl.

hrmak [hrm'ọk hrm'ọka, dem. hrm'ačec/hrm'aček] m bedak, bedast čovjek ~ 'Išli smo po hrm'ọke. (zab'adav) ◈ V'ẽkši srm'ọk, v'ẽkši hrm'ọk. ~ T'akšega hrm'ọka tr'e n'ajti.

hrmbač [h'rmbač h'rmbača] m ekspr. onaj koji teško radi ~

hrmbati [h'rmbati, h'rmbam] impf. teško, naporno raditi (mučiti se, raditi uzaludno) ~ H'rmbam od j'utra do v'ẽčẽra. ♦ hrmbanje [h'rmbaje] n težak rad

hrmustavec [hrm'ustavec hrm'ustavca] m hrskavica ~ Hrm'ustavec se m'ore i poj'esti.

hrnodlin [hrnodl'in hrnodl'ina] m ukosnica kojom je žena pričvrstila pletenicu na zatiljku u kofrtalo ~ = čat

hrošč [hr'ọšč hr'ọšča] m hrušt ~ Drž'i se za m'ẽne kak hr'ọšč.

hrptenjača [hrptej'ača hrptej'ače] f kralježnica ~

hrumeti [hr'umeti, 3. l. j. hrum'i] impf. grmjeti u daljini, ili jeka topova iz područja koje je jako udaljeno, slično tutnjavi ~ Č'uješ kak hrum’i? D'iešč bọ.

hruptati [hr'uptati, hr'uptam] impf. teško disati, hroptati, hripati ~

hrustati [hr'ustati, hr'ustam] impf. hrskati, lomiti zubima što tvrdo (orahe, lješnjake i sl.) ~ Kaj tak hr'ustaš, b'ọš si sẽ z'ọbe sp'otrv. ~ Smrz'âvle tak ka sẽ hr'usta pod nog'âmi.

hrustiti se [hr'ustiti se, hr'ustim se] impf. žestiti se, nadimati se, junačiti se ~ Kaj se tu hr'ustiš!

hrustljavi [hr'ustljavi hr'ustljavoga] adj. hrskavi ~ F'ine su mi hr'ustljave k'ọre od kr'uha.

hruška [hr'uška hr'uške] f kruška ~ Hr'uške pob'ẽremo v l'agev za žgan'ico.

hruškovača [hr'uškov'ača hr'uškov'ače] f rakija od krušaka; kruškovača ~ Nažg'av sam p'et l'itri hr'uškovače.

hrzati [h'rzati, h'ržem] impf. hrzati, njištati ~

hrženi [hrž'eni hrž'enoga] adj. raženi ~ Hrž'eni kr'uh.

hudak [hud'âk hud'âka] m zla i opaka osoba ~

hudi [h’udi, h'udoga, komp. h'ujši] adj. 1. loš, zao, opak ◈ S’aki h’udi po s’ẽbi s’udi. ◈ H'ujša sv'ija b'ole cv'ili. 2. ružan (o vremenu) ~

hudič [hud'ič hud'iča] m vrag ~ Tie hud'ič v'iek za m'ẽnom h'odi.

hudo [h’udo, komp. h'uje] adv. loše, neljubazno, mrko; ljuto ~ Što pak si je tọ m’isliv da b’omo tak h’udo z’išli.

hudoba [hud'ọba hud'ọbe] f loša osoba ~

huhu [huh'u] adj. indekl. šašav, blesav, glup ~ M'alo je hu-h'u.

hujstriti [h’ujstriti] impf. poticati nekoga na svađu; poticati psa da napadne dražiti psa ♦ h'ujstriti p'esa

hukati (se) [h'ukati, h'učem] impf. I. trans. zagrijavati dahom ♦ h'ukati v r'ọke. II. refl. zamaglivati se (o prozorima) ~ H'učejo mi se obl'oki.

huliti se [h’uliti se, h'ulim se] impf. biti pokunjen ~ Kaj se h'uliš p'oveč n'ekaj. ~ K'okoš se h'ulila pak sam jo zakl'âla.

humi [h’umi] interj. naredba kravi da se pomakne uz malo gurkanja na koju stranu se želi

hump [h’ump h'umpa] m humak, brežuljak od zemlje načinjen da bi se označila međa npr. na livadi

huncvut [h'uncvut h'uncvuta] m vragolan, šaljivac ~

huncvutarija [huncvut'arija huncvut'arije] f vragolija, nestašluk ~

huntik [h'untik] adv. potpuno, posve ~

hura [h’ura h'ure] f 1. vrijeme, pravi čas, hitnost, strka ~ K'akša je tọ h'ura? (strka, kamo tako naglo) (lat. hora sat)

hurma [h’urma h'urme] f bedasta, glupa žena ~ T'akšo h'urmo m'ọraš n'ajti.

hurmasti [h’urmasti h'urmastoga] adj. koji se neozbiljno i nedolično ponaša ~ P'usti ga prem'irom, v'idiš kak je h'urmasti.

hurmastoča [hurmast’ọča hurmast'ọče] f bedastoća ~ S'ame hurmast'ọče mu h'ọdajo po gl'âvi.

hurmati se [h’urmati se, h'urmam se] impf. raditi od sebe budalu, zafrkavati se, praviti bedastoće

hurmeš [h'urmeš h'urmeša] m pej. glup muškarac ~

hustiti [h'ustiti, h'ustim] impf. podbadati, dražiti, huškati ~

huškati [h’uškati, h'uškam] impf. 1. huškati 2. navoditi na neki postupak 3. ~ Sv'ati su h'uškali. ♦ nahuškati (se) [nah’uškati se] pf.