Spontani pobacaj

Spontani pobacaj ( u daljem tekstu SP ) se odnosi na trudnocu koja se zavrsi spontano prije nego je fetus sposoban za vanmatericni zivot. Prosjecno 10-20% svih klinicki dokazanih trudnoca zavrsi SP, a 80 % od tog procenta se desi do 12 nedjelje trudnoce.Sigurno da je taj broj I veci jer se ovdje ne racunaju klinicki neprepoznate trudnoce…npr. zene koje su imale menstruaciju koja je kasnila 2 nedjelje a onda prokrvarile, pa nisu ni znale da su pobacile. Jedno istrazivanje je obuhvatilo negdje oko 600 trudnica koje nisu nikada bile trudne, stare od 24 do 32 godine, I koje su usle u brak ili pocele da zive sa partnerom sa zeljom da imaju djecu, I kojima je odredjivan Beta HCG, hormon koji luci posteljica, I sluzi kao dijagnosticki test trudnoce I pronadjeno je slijedece: - pobacaj se desio u 26% ispitivanih zena, a one nisu niti znale da su bile trudne - gubitak klinicki prepoznate trudnoce se desio u 8% - zivo donesena djeca u 64 % - ostatak zena je imalo zeljeni prekid trudnoce, vanmatericnu trudnocu, molarnu trudocu ili mrtvorodjenost. FAKTORI RIZIKA: Ima nekoliko faktora koji su povezani sa vecim % spontanih pobacaja.

1.Godine zene:

- u populaciji zena starosti od 20-30 godina spontani pobacaj se desava od 9-17%

- u populaciji od 35 g je 20%

- u 40 tim je jedino lijepa ona pjesma od Legendi…stizu I 40-te, a ovaj % se penje do 40 % ( lako je zapamtiti )

- u 45-im % spontanih pobacaja dostize 80% ! 2. Prethodni pobacaj - Akuserska istorija pacijentinje je vrlo vazan factor za ponovni pobacaj.

- rizik pobacaja u buducim trudnocama je poslije 1 pobacaja oko 20%, poslije 2 pobacaja je 28%, a poslije 3 I vise pobacaja oko 43 %. Kada uporedimo broj trudnoca I % pobacaja, u prvoj trudnoci se desi samo 5% svih pobacaja ili kod zena kod kojih je prva trudoca bila bez komplikacija.

3. Kratki ( krace od 6 mjeseci ) I dugi ( duze od 60 mjeseci ) interval izmedju trudnoca kod zena koje su vec radjale ( multiparous women ). Dokazano je da su I jedan I drugi povezani sa prijevremenim porodjajem, SGA fetusima, koji su mali za starost trudnoce, IUGR ( zastojem u rastu ). 4. Pusenje u trudnoci ( vise od 10 cigareta dnevno je udruzeno sa povecanim rizikom za pobacaj ). Cak je I pusenje partnera povezano sa istim.

5. Alkohol. Konzumiranje 3 pica nedjeljno u toku prvog trimestra je povezano sa povisenim % spontanih pobacaja.

6. Koristenje kokaina u trudnoci je povezan sa prijevremenim porodjajem, abrupcijom placente I povecanim rizikom za spontani pobacaj.

7. Nesteroidni antireumatici, kao sto su naproksen, brufen, diklofenak, aspirin mogu biti povezani sa povecanim rizikom za pobacaj ako se koriste u vrijeme zaceca. Moram dodati da je dokazano brojnim istrazivanjima da je koristenje malih doza aspirina u 2. I 3. trimestru potpuno sigurno, kako I da jkoristenje istog kod embrio transfera kod pacijenata koji se podvrgavaju IVF-u nije pokazalo znacajan porast neuspjelih trudnoca.

8. Povisena temperatura od 37.8 I vise moze da poveca rizik za pobacaj, ali do sada su obavljena samo 2 istrazivanja I rezultati se smatraju nepouzdanim

9. Kafa ( I kafenisanje…salim se ), jedna studija je pokazala da je konzumiranje vise od 100mg kofeina dnevno povezano sa vecim brojem spontanih pobacaja.

10. Produzeno vrijeme / vise od 10 dana / od dana ovulacije do dana implantacije oplodjenog jajasca, koji se mogu desiti zbog nekoliko razloga…stari folikuli kod zena starijih od 35 godina, ostecenih jajovoda upalnim procesima, promijenjen kapacitet matericne duplje ( anomalije, priraslice, infekcije ).

11. Nizak nivo folne kiseline – je bio povezan sa povecanim rizikom za spontane pobacaje od 6-12 nedjelja, samo kada je fetalni kariotip bio nenormalan. Nizak lefel folne kiseline ako je plod bio genetski normalan, nije imao nikakvog uticaja na % spontanih pobacaja.

UZROCI od strane ploda I majke: 1/3 spontanih pobacaja koji se desavaju u vrijeme ili prije 8 nedjelja trudnoce zovemo Blighted Ovum ili trudnoca bez embriona ( na ultrazvuku se ne moze vidjeti zumanjcana vreca ili embrion ) U 2/3 slucajeva gdje je pronadjen embrion prosjecno 50% embriona je bilo dizmorficno, ili macerirano tako da se nije mogla niti napraviti patohistoloska dijagnoza.

Blighted ovum I nenormalni embrioni mogu biti rezultat izlozenosti teratogenim faktorima ili uzrokovani hromozomskim abnormalmostima.

Hromozomske abnormalnosti se racunaju za otprilike 50% uzrokom svih SP. Vecina anomalija su uslovljne aneuploidijama, od kojih su najcesce sturkturalne abnormalnosti, mozaicizam, ili single gene defect ( defekt samo jednog gena ) koji su odgovorni za veoma mali % SP.

Sto je ranija gestacijka starost u kome dolazi do SP, veca je incidenca citogenetskog defetka, tako da je incidenca abnormalnog fetalnog kariotipa oko 50% izmedju 8 I 11 nedjelje trudnoce, ali opada na 30% od 16-19 nedjelje.Najcesce genetske anomalije su slijedece:

a) autozomalne trisomije 52%

b) monozomije 19%

c) poliploidije 22 %

d) ostali

Moram da naglasim da se vecina ovih anomalije desava u embrionu kao izvoru anomalije a da veoma rijetko se takve anomalije naslijedjuju od roditelja. !!!

Anomalije vezane za izlozenost teratogenima: Diabetes mellitus u trudnoci za slabom kontrolom glukoze, droge, lijekovi, fizicki stress, zracenje.

Trauma…usljed interventnih procedura u trudnoci, kao sto je CVS / uzimanje horionskih resica posteljica za citogenetsku analizu /, amniocenteza, sto se povezuje sa 1 SP na 500-700 uradjenih amniocenteza.

Faktori od strane majke, kao sto su miomi, intrauterine priraslice, septumi u matericnoj duplji, mogu da interferiraju sa optimalnom implantacijom jajasca.

Insuficijencija / slabost / grlica materice, ili kako se u narodu kaze = rano otvaranje grlica, je cesti uzrok ponovljenog pobacaja u drugom trimestru. Pracena je bezbolnom dilatacijom grlica / otvaranjem / I oticanje plodne vode, krvarenjem I ekspulzijom ploda. Uzrokovano je prijasnjim intervencijama na grlicu, kao sto su kiretaze, laceracije / razdori / u toku prijasnjeg porodjaja, konizacija, laser terapija, loop ekscizija grlica, et cetera.

Akutne infekcije majke kao sto su Listeria monocytogenes, Toxoplasma gondii, Parvovirus 19, rubella, Herpes Simplex mogu da dovedu do abortusa usljed fetalne ili placentarne infekcije.

Majcina oboljenja kao sto je bolest stitne zlijezde, Kusingov sindrom, policisticni sindrom ovarija takodje mogu da doprinesu suboptimalnoj klimi za razvoj normalne trudnoce.

Stanja sa hiperkoagubilnoscu krvi / povecanom sklonoscu ka zgrusavanju / kao sto su naslijedjene I stecene trombofilije, I poremecaji imunog sistema kao sto je sistemski lupus eritematozus, antifosfolipidni sindromm, mogu da dovedu do imunoloskog odbacivanja ili ostecenja placente.

Što je sindrom policističnih jajnika?

Sindrom policističnih jajnika (PCOS) je najrašireniji hormonalni poremećaj u žena reproduktivne dobi. Ime tog stanja potječe od izgleda jajnika. Naime, u većine žena oboljelih od tog poremećaja jajnici su povećani i puni malih cista koje se nalaze uz vanjski rub svakog jajnika (policistični izgled).

Kod žena oboljelih od sindroma policističnih jajnika menstruacije su rijetke ili dugo traju, javljaju se pojačana dlakavost, akne i pretilost. Menstrualni poremećaji upućuju na to stanje već u adolescentnoj dobi, ali se sindrom policističnih jajnika može otkriti i kasnije.

Točan uzrok sindroma policističnih jajnika nije poznat. Žene sa sindromom policističnih jajnika obično teže zatrudne zbog neredovite ovulacije ili zbog izostanka ovulacije. Rano postavljanje dijagnoze i liječenje sindroma policističnih jajnika može smanjiti rizik od dugotrajnih komplikacija kao što su dijabetes tipa 2, srčana bolest i moždani udar.