Radionice

Učenje u radionicama iznimno je korisno za učenike i proces učenja.

Osim što mogu steći kognitivna znanja, učenici imaju priliku vježbati i usavršavati svoju sposobnost rada u skupini (socijalna kompetencija) te kontrolirati vrijeme koje im je potrebno za usvajanje određene vještine i spoznaje. Usto taj je rad pogodan za rad s višestrukim inteligencijama.

Likovno izražavanje o književnoj temi, dramske tehnike u interpretaciji književnog teksta, forum-kazalište, debata, slušanje glazbe i imaginativno putovanje, rad u radnoj stanici, skupni puzzle ili slagalica samo su neke od metoda kojima se služimo u našim radionicama.

Predstavljam nekoliko ideja za uspješne radionice te učeničke osvrte na njih.

Različita lica ljubavi

Radionica je namijenjena učenicima prvoga razreda.

Cilj radionice je prepoznavanje obilježja ljubavne lirike te razgovor i rasprava o različitim tipovima ljubavnim odnosa i razvijanje tolerancije za različitosti. Može se povezati s građanskim i zdravstvenim odgojem.

Potreban pribor: nastavni listići s pjesmama

Predviđeno vrijeme: 2 školska sata

Tijek radionice

A. prije radionice

- pripremiti izbor ljubavnih pjesama od antike do suvremenosti koje prikazuju različite tipove ljubavi (heteroseksualnu, homoseksualnu, erotsku, bratsku, majčinsku i sl.), mogu se uvrstiti: Sapfo, Ljubavna strast; F. Petrarca, Što ćutim; W. Shakespeare: Sonet XVIII; Josip Pupačić, Zaljubljen u ljubav.

B. za vrijeme radionice

a)Učenici čitaju u skupinama  zadane pjesme i prepoznaju kome se obraća lirski subjekt, kakve osjećaje i doživljaje ljubavi iskazuje, na kakvo ga djelovanje ili razmišljanje potiče blizina voljene osobe, s kim ju uspoređuje i kako.

b) Učenici ispunjavaju zadanu tablicu i raspravljaju o različitim doživljajima i tipovima ljubavi.

c) Učenici samostalno pišu svoju pjesmu s naslovom Zaljubljen u ljubav. d) Učenici čitaju svoje pjesme i uspoređuju ih s pjesmom Josipa Pupačića.

C. nakon radionice

Učenici pišu sastavak pod naslovom Različita lica ljubavi.

Zašto čitati i stvarati poeziju?

Radionica je namijenjena učenicima prvoga razreda.

Cilj je radionice razvijanje i razmjena ideja i stvaranje prema zadanim smjernicama.

Potrebni pribor: papir, flomasteri u boji, škarice

Predviđeno vrijeme: 2 školska sata

Tijek radionice

A. prije radionice

- prikupiti primjere lirskih i epskih pjesama obrađivanih u osnovnoj školi

B. za vrijeme radionice

a) oluja ideja

- svi učenici pišu svoje ideje o tome koje su dobrobiti od pisanja i stvaranja poezije. Motivacijskoj je pitanje: Zašto je dobro čitati i stvarati poeziju?

b) zapisivanje ideja i primjera dobrih pjesama na poster

c) stvaranje vlastitih pjesama u obliku činkvine i haiku na neku od tema: proljeće, pjesništvo, nogomet, knjiga...

 C. poslije radionice

Izlaganje postera i objavljivanje e-knjige s učeničkim radovima.

Dijalektizmi i regionalizmi u lokalnim glasilima

Radionica je namijenjena učenicima četvrtoga razreda.

Cilj je radionice uočavanje i razumijevanje uporabe područno ograničenoga leksika u lokalnim glasilima.

Potreban pribor: tiskani i elektronički mediji, računalo, dlanovnik, pametni telefon i mrežni priključak

Predviđeno vrijeme: 2 školska sata

Tijek radionice

A. Prije radionice

Mjesec dana prije radionice učenicima se zadaje projektni zadatak: proučiti udžbeničku jedinicu o područnoj raslojenosti leksika, iščitavati tiskovine ili slušno/vidno pratiti elektroničke medije i zapisivati bilješke o uočenoj uporabi područno ograničenoga leksika, izrezivati članke u kojima je uočljiva funkcionalna uporaba dijalektizama, regionalizama i lokalizama, ali i one s neprimjerenom i neosvještenom uporabom dijalekata u javnoj komunikaciji.

Rad se prati i organizira radno-dokumentarnom mapom (portfolijem).

b. Tijekom radionice

Učenici sjede u krugu i svaki u pet do deset minuta izvješćuje učenike i nastavnika o rezultatima svojega istraživanja te iznosi svoje osvrt (stavove i mišljenja) o uporabi područno ograničenoga leksika u javnoj uporabi na temelju stečenih uvida. Učenici svoje izlaganje mogu poduprijeti PPT prezentacijama, plakatima ili drugim pomagalima (snimljenim radijskim ili televizijskim učenicima). Od učenika se očekuje da mogu izdvojiti najbolje primjere iz svoje radno-dokumentarne mape te da neće ponavljati već izrečene primjere.

Nakon predstavljanja rezultata učenici mogu razviti panel-diskusiju.

C. Nakon radionice

Učenici sažimlju rezultate svojega istraživanja i uobličuju ih u interpretativni esej s naslovom Uporaba dijalektizama, regionalizama i lokalizama u javnim glasilima s jasnom tezom, argumentacijom i potkrepama te iznošenjem stavova i mišljenja u zaključnome ulomku.

Osvrt

Učenici su analizirali niz glasila s kajkavskoga govornog područja: VTV, Srce TV, Radio Kaj, Radio Megaton Ivanečke novine, Regionalni tjednik, Varaždinske vijesti, Podravske vijesti, Narodni radio itd. i uočili da najčešće susreću etnografske dijalektizme u prilozima o kulinarstvu i narodnim običajima i tradiciji.

Čekamo Godota u 4. c 

Transliteriramo glagoljične tekstove u lapidariju Aleje glagoljaša

Vizualne bilješke izradila je Ivona Peharda, 2. d

Gospoda Glembajevi

Radionica je namijenjena učenicima četvrtoga razreda.

Cilj radionice  utvrditi je znanje o komunikacijskim tekstovima (vijest, obavijest, pozivnica, zahvalnica, čestitka, osmrtnica, nekrolog) te provjeriti poznavanje djela Miroslava Krleže Gospoda Glembajevi.

Potreban pribor: škarice, ljepilo, tvrdi papir, kolaž, bojice, omotnice, vrpce, računalo, printer i sl.

Predviđeno vrijeme: 2 školska sata

Tijek radionice

A. Prije radionice

Učenici moraju pročitati djelo Gospoda Glembajevi Miroslava Krleže te samostalno proučiti udžbeničku jedinicu o komunikacijskim tekstovima.

B. Tijekom radionice

a. Predaja radnog zadatka

Učenici dobivaju zadatak sastaviti:

-  pozivnicu na proslavu banke Glembaj

- obavijest o održavanju proslave banke Glembaj (u novinama)

- vijest o smrti Ignjata Glembaja (koju objavljuje novinar koji se spominje u tekstu)

- zahvalnicu gostima/gosta za poziv za sudjelovanjem na proslavi Banke

- čestitku za jubilej Banke (poslovnu)

- osmrtnicu o smrti Ignjata/Šarlote Glembaj

- nekrolog Ignjatu Glembaju 

Učenici se moraju oslanjati na podatke dostupne o tekstu (vrijeme, mjesto, osobe, novine i sl.) te tekstovi trebaju biti vjerodostojni tekstu, vremenu i stilu razdoblja u kojemu bi bili objavljeni.

b. rad u skupinama

Učenici će sami raspodijeliti zadatke i sastavljati tekstove te iz oblikovati prema zadatostima stila i oblika (grafičko oblikovanje primjereno čestitki, zahvalnici, osmrtnici i sl.)

c. predstavljanje radova

Svaka skupina čita svoje tekstove koji se potom objavljuju na školskome panou ili školskim zidnim novinama.

Nastavnik komentira i ocjenjuje radove:važno je osvrnuti se na stil (administrativno-poslovni i publicistički) te točnost podataka prema djelu.

Nacrt za pisanje eseja o novelama iz Dekamerona

Radionica je namijenjena učenicima drugoga razreda. 

Cilj  je radionice pripremiti bilješke i nacrt strukture školskoga interpretativnog eseja.

Predviđeno vrijeme: 2 školska sata

Tijek radionice

A. prije radionice

Učenici trebaju pročitati zadanu lektiru i donijeti na sat barem jedan primjerak književnoga teksta.

B. tijekom radionice

Učenici dobivaju zadatke za usmjereno čitanje teksta. Svi učenici rade prema istim smjernicama:

1. određuju okvir novele (tko je pripovjedač, o čemu će i zašto pripovijedati, kako ostali likovi iz okvira reagiraju na priču i sl.)

2. određuju temu novele i smještaju je u kontekst teme dana

3. karakteriziraju likove 

4. sažimaju fabulu na dvije do tri rečenice

5. utvrđuju ideju i poantu teksta

6. analiziraju diskurzivne postupke (opisivanje, pripovijedanje, dijalog, monolog) i njihovu zastupljenost u tekstu

Svaku smjernicu potkrepljuju citatom i daju osobni komentar na polaznu tvrdnju.

Nastavnik pomaže učenicima da što bolje pročitaju i razumiju tekst i točno odrede podatke te postavlja usmjeravajuća pitanja kojima skreće pozornost skupina na tražene ili skrivene podatke u tekstu.

Učenici odabiru zadatke na kojima će raditi (unutarnju raspodjelu nastavnik treba prepustiti učenicima kako bi razvijali osjećaj odgovornosti i vještinu rada u skupini) i međusobno si ispomažu. Svaki učenik ispunjava tablicu sa potkrepama i svi učenici trebaju imati iste bilješke kako bi se mogli usproređivati napisani eseji.

C. poslije radionice

Učenici samostalno na temelju bilježaka pišu svoje školske eseje i nastavnik ih procjenjuje prema svojoj ljestvici procjene i opisivačima.

Čitaju se i komentiraju najuspjeliji radovi i objašnjava što je u njiima bilo dobro.

Dante Alighieri, Pakao, ilustrirala: Eleonora De Lai, 2. d, 2014./2015.

Ilustrirala: Marta Risek, 2.d, 2014./2015.

Ilustrirala: Natalija Hoić, 2. d, 2014./2015.

Prema motivima iz romana Lovac u žitu izradila strip Mateja Kokot, 1. a

2014./2015.

Što je bilo dalje?

Radionica je namijenjena učenicima prvog razreda, slična se vježba može organizirati u bilo kojem razredu kad se želi motivirati učenike za čitanje književnih djela ili pisanje.

Cilj je radionice motiviranje učenika za čitanje lektirnih naslova i stvaralačko pisanje osvještavanjem procesa nastanka dobre priče.

Predviđeno vrijeme: 2 školska sata

Tijek radionice

A. prije radionice

S učenicima valja obraditi ili ponoviti obilježja epike (priča, pripovjedač, lik, pripovjedni postupci). Učenicima se može podijeliti nastavni listić kao podsjetnik na temeljne pojmove kojim će se služiti tijekom radionice.

B. tijekom radionice

a. motivacija

S učenicima se razgovara o tome što ih privlači čitanju određenog književnog teksta, zašto odustaju od čitanja ili djelo gutaju u jednoj večeri. Njihova se pozornost usmjerava na početak priče, traži se da navedu kakve početke smatraju zanimljivima, poticajnima. Ragovara se o jezičnoj realizaciji tih tekstova.

b. najava radionice - Što je bilo dalje?

Učenicima se objavljuje  zadatak i dijeli nastavni listić na koji je ispisano 5-6 početnih rečenica iz književnih tekstova predviđenih za radionicu (ja sam izabrala početne rečenice iz lektirnih naslova u cjelini Epika, tj. prvu rečenicu Potjeha, Carevog novoga ruha, Cvijeta s raskršća, Lovca u žitu, U glib i dr.). 

Učenicima se ne kazuje ni ne zapisuje iz kojih su djela preuzete rečenice već samo da su to početne rečenice nekih književnih tekstova. 

c. rad u skupinama

Zatim učenici započinju raditi u skupinama uz nastavničku pomoć. Zadatak im je pročitati rečenice i izabrati jednu prema kojoj će nastaviti priču, tj. odrediti žanr priče, temu, navesti likove, karakterizirati iz prema uputama s prethodnoga sata, podijeliti ih na glavne i sporedne, sastaviti redoslijed događaja, navesti kojim se pripovjednim postupcima namjeravaju služiti (opisivanjem, pripovijedanjem, raspravljanjem) u kojem dijelu priče. U zaključnom dijelu prvoga sata jedan učenik izvještava što je odlučila njihova skupina.

Tijekom drugog nastavnog sata učenici pišu nacrt priče ili pak završavaju priču. Čitaju jedni drugima svoje priče i uspoređuju ih, uviđaju da su se njihove priče razvile u različitim smjerovima.

d.sinteza 

Na kraju radionice nastavnik objavljuje iz kojih su djela preuzete početne rečenice i najavljuje da će se tim književnim tekstovima baviti nekoliko sljedećih sati/tjedana.

C. nakon radionice

Učenici pišu osvrt na radionicu i vrednuju što su naučili tijekom radionice i je li ona bila za njih korisna te po vlastitom izboru pišu svoju priču.

Bilo jedno drvo

Radionica je namijenjena učenicima prvog razreda.

Cilj je radionice pisanje priče/bajke. Pisanje priče priprema je za obradu bajka Ivane Brlić-Mažuranić i Hansa Christiana Andersena, a dio je obrade gradiva: obilježja epike (priča, pripovjedač, karakterizacija).

Predviđeno vrijeme: 2-3 nastavna sata

Tijek radionice

A. prije radionice

S učenicima se ponavlja osnovnoškolsko gradivo o epici i usustavljuje se nastavnim listićem o obilježjima epike koje učenici dobivaju kao radni listić za radionicu.

B. tijekom radionice

a. motivacija

Čitanje ulomka iz djela Priča o ljubavi i tmini Amosa Oza ili bilo kojeg zanimljivog uvoda u tekst kojem je glavni lik drvo o kojem se vodi heuristički razgovor s učenicima kojim se usmjerava čitanje na uočavanje i izdvajanje detalja koji priču čine zanimljivom. Zatim se uočava da priča nema središnju razradu, razgovara se o mogućim zapletima.

b. Promatranje drveta

Odlazak u školski vrt. Učenici izabiru svoje drvo koje će postati glavni lik njihove priče. Promatraju ga i bilježe u bilježnicu zapažanja (vidna, slušna, taktilna, njušna) i crtaju ga kao lik u svoju bilježnicu.

c. Karakterizacija lika

Učenici integriraju svoja zapažanja u mentalnu mapu u kojoj bilježe karakterne osobine svojega lika

- tjelesne (krupno, sitno, nježno i sl.)

- duševne (druželjubivno, svadljivo, pomirljivo povučeno, vedro, melankolično …)

- društvene (vođa, sluga, dijete, učenik i sl.)

- moralne (pošteno, zlo, pokvareno, licemjerno i sl.)

- govorne (muca, zateže vokale, govori u brk, govori dijelektom i sl.)

d. Stvaranje nacrta priče

1. Uvod (je li to opis, događaj, razgovor likova, razmišljanje o prošlosti, pouka i sl.)

2. Razrada (što se zbiva iznijeti događaj jednom rečenicom)

3. Zaključak (ima li priča poantu i koja je)

C. nakon radionice

a.Pisanje priče 

Učenici svoju priču završavaju kod kuće. 

b. razredni festival bajka/priča

Na zadnjem nastavnom satu priređuje se razredni festival bajka/priča. Za motivaciju može se spomenuti slični festival u Ogulinu i time pripremiti učenike na sat lektire i bajku Kako je Potjeh tražio istinu.

Učenici si komentiraju priče i stvaraju nove alternativne završetke.

Pričaonica

Danas sam starac.Staro drvo.Stari divlji kesten.Svjedočim raznim vremenima,ljudima i zbivanjima.Sve je počelo slučajno.Nisam stablo koje je neko želio,koje je netko zasadio.Sjeme iz kojeg sam izrastao donio je vjetar za vrijeme oluje.Rastao sam daleko od svojih roditelja,rodbine,daleko od drugih divljih kestena.Oko mene su rasle breze tanke,vitke,glatke,bijele breze,a ja sam kao dijete imao grubu koru poput starca,velike široke listove tamno zelene boje i bodljikave plodove.Nitko me nije primjećivao.Kad bi šetači prolazili,zastajkivali bi,gledali i divili se nježnim brezama,a na mene nitko nije obraćao pažnju.Osjećao sam se kao ružno pače.

Tako su prolazile godine,izrastao sam u veliko stablo,ponositog držanja,ali nesretan i odbačen.I onda su došli ljudi s mehanizacijom i počeli rušiti stabla oko mene.Bilo je strašno i jako sam se bojao,ali gle čuda! Mene nisu dirali,nisu me srušili.Dapače,ljudi koji su radili tim velikim strojevima,sjeli bi u hladovinu koju sam činio svojom bogatom krošnjom i odmarali se i pričali.Oko mene više nije bilo breza,istih onih na koje sam bio ljubomoran.U mojoj blizini postavili su klupice i ja sam postao važno drvo u dvorištu.Zvali su me pluća grada.Postao sam kultno mjesto.Ispred moje krošnje sastajali su se mladi,pjevali su,družili se,sklapali mladenačke ljubavi,a ponekad i doživotne.Bio sam sam u tom parku i trpio urezivanje srdaca i imena,ali nisam razumio taj čudni ljudski osjećaj,ljubav.Sve dok jednom nemarni dječak nije bacio polupojedenu jabuku nedaleko od mene.Već sljedeće godine tu je bila malena grančica koja je virila iz zemlje.Za par godina to je bilo sasvim solidno drvo jabuke.Nasuprot meni ona je izgledala tako krhko i maleno.Volio sam je promatrati i šaptom dozivati,kad bi vjetar zapuhao i zanjihao moje grane.Ubrzo mi je postala omiljeno društvo.Preko dana sam nastojao razmaknuti i raširiti svoje grane kako bi ona imala što više sunca.Naše dvorište postalo je još omiljenije mjesto jer su sad dolazila i djeca,osladiti se plodom jabuke.Nisam se više nikad osjećao usamljenim,ni preko jeseni,ni preko zime,jer imao sam nju,malu krhku jabuku.Ponekad bi povjetarac zapuhao i naše bi se grane nježno dotaknule što je u meni izazivalo čudan osjećaj koji nisam mogao objasniti.Više nisam mogao zamisliti život bez nje.Godine su prolazile,a ja ih nisam primjećivao jer sam imao nju.Nisam shvaćao ljude i njihovu privršenost jednom biću.Došla je jesen i počela je jaka oluja,ali ja se je nisam bojao zbog sebe jer sam ih preživio desetine,bojao sam se zbog nje,sitne i krhke koja se sva savijala pod naletima vjetra.Pokušavao sam je zaštiti svojim snažnim granama,ali bile su nedovoljno duge.Ona me je samo molećivo gledala znajući da su ovo njezini posljednji trenuci,zahvaljujući mi za sve provedene trenutke zajedno.Nisam je htio čuti,izvijao sam svoje grane pokušavajući je spasiti.Odjednom ju je vjetar prelomio i ona je pala na zemlju.Život se u njoj ugasio.Ostao sam sam.Sad sam shvatio taj čudni ljudski osjećaj koji mi je bio stran.Više nisam mario za ništa nisam mogao zamisliti život bez nje.

Prošla su proljeća i proljeća,nisam listao,više nitko nije dolazio pod moju ogoljenu krošnju,jer gole grane nisu pružale hlad.Predao sam se i čekao svoj kraj,a onda jednog dana na mjesto moje ljubavi pojavila se grančica ista onakva kakva je bila prije tri desetljeća.Da sam mogao skočio bih do neba.Shvatio sam to kao poruku moje ljubavi da se ne predajem i da dalje živim zbog nje.Probudila je opet život i ljubav u meni.Naravno da sam u proljeće prolistao i naravno da je naše dvorište opet postalo glavno okupljalište u kvartu.

Iris Latin, 1. d

Jesenje veče

Radionica je namijenjena učenicima prvog razreda.

Cilj je radionice uvježbati pisanje opisa nakon temeljite raščlambe lirskih pjesama V. Nazora, Cvrčak i A. G. Matoš, Jesenje veče.

Prediviđeno vrijeme: 1 školski sat

Za ovu radionicu nije potreban nikakav poseban pribor.

Tijek radionice

A. prije radionice

Prije radionice treba temeljito raščlaniti lirske pjesme Cvrčak, Jesenje veče, Horvatska domovina i uočiti funkciju pejzažnih motiva u tim pjesmama. Može se povezati i s pjesmom Zaljubljen u ljubav.

B. za vrijeme radionice

a.obrada gradiva o opisu kao vrsti teksta

Učenici se prisjećaju što su naučili o opisu u osnovnoj školi. Zatim s obrađuju pojmovi: tekst, diskurs (opisivanje, raspravljanje, pripovijedanje). Nastavnik navodi osobine opisnih tekstova: prostor, imeničke konstrukcije, pitanja; koji? čiji? gdje?, načelo monologa, glagoli stanja i zbivanja. 

b. pisanje opisa

Na pisanje opisa učenike se potiče stihovima iz pjesme Jesenje veče. Učenici sami biraju stihove za moto koje potom razrađuju u svojem tekstu.

c. čitanje opisa i analiza

Učenike se upućuje na najčešće pogreške (uporabu neodređenih zamjenica, broja jedan u funkciji neodređene zamjenice, uporabu glagola radnje i osobito perfekta, ponavljanja istih riječ bez konkretizacije pridjevom i sl.) Zatim se zajedno ispravljaju pogreške i ističu se dobre strane njihovih opisa (slikovite usporedbe, uspjele metafore, personifikacije, retorička pitanja, asindetone i sl.)

d. ponovno pisanje opisa uz unošenje ispravaka

Učenici potaknuti primjedbama nastavnika i kolega ponovno pišu svoj opis unoseći izmjene.

C. poslije radionice

Učenici pišu 1. školsku zadaću u kojoj je zadatak napisati opis (npr. ja sam ih potaknula Krležinom Čežnjom čija je prva rečenica i moto novoga sastavka u kojem se treba napisti opis humaniziranoga krajolika u kojemu se ogleda lik voljene osobe za kojom lirski subjekt čezne).

Zvukovi i znakovi grada

Radionica je namijenjena učenicima 3. ili 4. razreda.

Cilj je radionice primijeniti spoznaje o fonostilistici i zvukovnoj simbolici stečene u nastavi književnosti (Baudelaire, Verlaine, Rimbaud) u dramskoj vježbi kojom se zvuk diže na razinu simbola. Zvuku se pridružuje i jednako vrijedan pokret pa se ujedno ponavlja i znanje o strukturi jezičnoga znaka.

Predviđeno vrijeme: 1 školski sat

Za ovu radionicu nije potreban nikakav pribor.

Tijek radionice

A. prije radionice

Dva tjedna prije radionice nastavnik učenicima zadaje istraživački zadatak usmjeren na razvijanje vještine slušanja s razumijevanjem. Dakle, treba pratiti medije (radio, TV, internet - YouTube i sl.) i bilježiti karakteristične zvukove za tri hrvatska grada: Zagreb, Split i Osijek. Tijekom istraživanja učenici uočavaju specifičnosti za svaku regiju (regionalizme, dijalektalizme i lokalizme) na različitim jezičnim razinama. Isto tako prate i karakteristično znakovlje grada (opće i individualno).

B. tijekom radionice

a. motivacija

U uvodu učenici iznose usmeno svoja zapažanja i poteškoće s kojima su se susreli tijekom istraživanja.  Zatim nastavnik razdijeljuje učenike u tri skupine koje će svojim zvukom i pokretom oživjeti tri hrvatska grada.

b. rad u skupinama

Učenici sjedaju u skupine i jedni drugima iznose koji su zvuk i pokret izabrali kao osobni simbol zadanoga grada (Zagreba, Osijeka ili Splita).

Zatim raspravljaju kako će se povezati u zvučni stroj, tj. kojim će se redoslijedom i tempom uključivati u zvučnu sliku i u kojem će trenutku tu sliku i u kojoj figuri i tonu zamrznuti. Nastavnik pomaže učenicima i upućuje ih u osnovnu ideju vježbe i ispravlja tipične pogreške (pokušaj glume, povezivanja likova, smišljanje sižea i sl.) ako je to prvi zvučni stroj u kojemu sudjeluju. 

c. izvedba

Na kraju sata svi učenici predstavljaju rezultate svoga rada ostalim skupinama. Nastavnik može zvučno i kamerom zabilježiti svaku zvučnu sliku.

C. nakon radionice

Učenici na kraju pišu pjesmu u prozi pod naslovom: Zvukovi i znakovi grada

Vuksan, Smolko i Jugovič na obavijesnom razgovoru

Radionica je namijenjena učenicima drugih razreda.

Cilj je radionice povezivanje gradiva jezičnoga izražavanja (privatna i službena komunikacija, komunikacijski bonton, zapisnik,priopćenje) s nastavom književnosti (Tituš Brezovački, Matijaš grabancijaš dijak) i jezika (kajkavski jezik 18. stoljeća).

Predviđeno vrijeme: 2 školska sata

Za snimanje radionice potrebna je videokamera.

Tijek radionice

A. prije radionice

Učenici trebaju pročitati lektirno djelo i upoznati se s njegovim sadržajem i likovima. Nastavnik može s učenicima proraditi Brezovačkog u zajedničkoj radionici: Hrvatska književnost 18. stoljeća (pregled) i dati temeljne obavijesti o isusovačkoj školskoj drami i obilježjima kajkavštine 18. stoljeća.

B. tijekom radionice

a. motivacija

Učenici dobivaju zadatak napisati jednostavnu poruku članu svoje obitelji. Zatim dobivaju zadatak napisati tekst koji bi objavili na Facebooku ili Twitteru i konačno e-poštu razrednici.  

b. učenje o vrstama komunikacije i komunikacijskom bontonu

Uočavaju se obilježja privatne i službene pismene i usmene komunikacije i bilježe se na ploču ili prikazuju slikokazom.

c. učenje o obilježjima službenoga (poslovnoga) razgovora i vođenje zapisnika tijekom razgovora

Učenicima se prikazuje kratki isječak i nekog filma ili dokumentarca u kojemu lica vode službeni (poslovni ili obavijesni) razgovor. Tijekom gledanja učenici bilježe zapažanja. Nastavnik usustavljuje spoznaje kraćim predavanjem (strukturiranost razgovora, praćenje verbalnih i neverbalnih poruka, ozračje, odjeća, psihološki pritisak i sl.) o obilježjima službenoga razgovora i zadaćama voditelja razgovora i ispitanika. Naglašava se važnost vođenja zabilješki tijekom razgovora zbog kasnije pisanja zapisnika.

d. dramska igra - Vuksan, Smolko i Jugovič na obavijesnom razgovoru

Učenje o javnoj komunikaciji zaključuje se dramskom igrom u kojoj učenici primjenjuju stečene spoznaje o vođenom razgovoru i vođenju bilježaka tijekom razgovora.

Učenici se dijele u skupine po četvero i uvježbavaju obavijesni razgovor (likovi: Vuksan, Smolko, Jugovič i istražitelj). Razgovor vode na kajkavštini. Na kraju se predstavljaju tri najuspjelije skupine pred čitavim razredom.

C. nakon radionice

Učenici kod kuće pišu zapisnik s obavijesnog razgovora sa Smolkom, Jugovičem i Vuksanom uz pomoć bilježaka vođenih tijekom razgovora.

Lirika -odlike i vrste

Radionica je namijenjena učenicima prvih razreda.

Cilj radionice je usustavljivanje spoznaja o lirici stečenih u osnovnoj školi.

Predviđeno vrijeme: 3 školska sata

Potreban pribor: primjeri lirskih pjesama, definicije, škarice, ljepilo, plakati

KORACI

A. prije radionice

Nastavnik tjedan dana prije radionice zadaje učenicima istraživačke zadatke:

1. lirika, 2. lirska pjesma, 3. stilske figure, 4. ritam, 5. stih, 6. strofa

Učenici prikupljaju materijal za rad u svakoj radnoj stanici, tek na satu doznaju u radu koje će skupine sudjelovati.

B. tijekom radionice

a. pregled  i vrednovanje donijetih materijala

Nastavnik pregledava i vrednuje materijale donijete za radionicu. Kriteriji vrednovanja su raznovrsnost materijala, primjenjivost, prikladnost, razumljivost.

b.  raspoređivanje materijala i učenika po radnim stanicama

Nastavnik na različite načine može razdijeliti učenike u skupine (po abecedi, interesima i sl.). Učenici razvrstavaju materijal na svaku radnu stanicu, uključuju se u svoju skupinu i razgledavaju prikupljene materijale.

c. rad u skupinama

Učenici se uz nastavnikovu pomoć dogovaraju koje će materijale iskoristiti za izradu svojih plakata, kako će predstaviti temu koja im je zadana, dobivaju nastavne listiće s konkretiziranim zadatcima za pojedinačan rad.

Nastavnik vrednuje rad u skupini (dogovaranje, brzina, točnost, poštivanje pravila, urednosti).

d. galerija plakata

Učenici razgledavaju izrađene plakate. Zapisuju važne činjenice i individualno uče i ponavljaju o lirici zapisujući u bilježnicu to što su zamijetili na plakatima.

Učenici vreduju svaki plakat uz pomoć skale procjene koju priređuje nastavnik (preglednost,točnost podataka, estetski doživljaj, primjeri).

Nastavnik u dogovoru s učenicima vrednuje svaki plakat. Konačna ocjena iz radionice proizlazi iz triju  sastavnica ocjene: 1. kvalitete materijala, 2. timskiog rad i poštivanje vremena, 3. izrađenoga plakata.

C.nakon radionice

Izrađeni se plakati izlažu u učionici za vrijeme obrade nastave lirike.

Tri istine i jedna laž

Radionica je namijenjena učenicima prvih razreda. Radionica se održava prvi nastavni sat.

Cilj radionice je međusobno upoznavanje učenika i razmjena iskustava, stavova i doživljaja s nastave Hrvatskoga jezika.

Predviđeno vrijeme: 1 nastavni sat

Potreban pribor: nastavni listići

KORACI

A. prije radionice

Nastavnik za prvi nastavni sat priprema nastavni listić s četiri započete rečenice, npr.

Zadatak 

Dovršite započete rečenice kao tvrdnje u kojima će biti iskazani vaši stavovi i osjećaji o predmetu Hrvatski jezik.

Uputa

Dopunite sljedeće rečenice.Tri tvrdnje trebaju biti točne i jedna lažna. Vaši će kolege kasnije postavljajući vam pitanja pokušati odgonetnuti koja je tvrdnja lažna. Zabranjeno je izravno postaviti pitanje o točnosti ili lažnosti tvrdnje.

 Hrvatski jezik je ................................. .

Jezično izražavanje .....................................

Književnost ..........................................

Gramatika................................

B. tijekom radionice

a. motivacija

Nastavnik se predstavlja učenicima. 

Uvodni dio sata nastavnik motivira učenike za sudjelovanje u radionice. Za razbijanje leda koristi svoje tvrdnje. Na ploču piše naslov: Tri istine i jedna laž. Zatim zapisuje svoje tvrdnje. Učenicima objašnjava pravila radionice (nedopuštanje izravnog pitanja o istinitnosti tvrdnje). Učenici mu postavljaju pitanja.

b. najava radionice

Nastavnik sad učenicima objavljuje da će se bolje upoznati sudjelujući u radionici u kojoj će tema biti Hrvatski jezik. Dijeli nastavne listiće i raspoređuje učenike u skupine.

c. raspravljanje u manjim skupinama

Na ploču se zapisuju jednostavna pravila govornoga bontona.

Učenici dopunjuju svoje nastavne listiće i raspravljaju u manjim skupinama međusobno se upoznavajući.

Na kraju rasprave svaki učenik otkriva jesu li kolege pogodili koja je njegova tvrdnja bila lažna. Na nastavnom listiću zaokružuju lažnu tvrdnju i predaju listić nastavniku.

d. evaluacija radionice

Na kraju radionice učenici pišu 2-3 rečenice o svojim osjećajima tijekom radionice i stavovima o predmetu Hrvatski jezik.

C. nakon radionice

Nastavnik obrađuje prikupljene nastavne i evaluacijske listiće koji su mu vrijedno vrelo o stečenim učeničkim vještinama i stavovima o nastavnom predmetu koji će im predavati i usklađuje svoja nastavna očekivanja s prikupljenim rezultatima.

Uvod u dramu

Radionica je namijenjena učenicima prvih razreda. Cilj je prepoznati elemente drame kao dramske umjetnosti i drame kao dramskog teksta namijenjena izvođenju na pozornici.

Predviđeno vrijeme: 1 školski sat

Za ovu radionicu nije potrebna nikakva prethodna priprema.

KORACI

A. tijek radionice

A. motivacija

Učenici raspoređuju razred tako da klupe odmaknu uz zidove, a oni sjednu u dva polukružna reda. Učenicima se zadaje da razmisle kako bi se predstavili jednom riječju i jednim pokretom. Zatim jedan po jedan učenik izlaze pred publiku i predstavljaju se svojom riječju i pokretom. Ostali učenici pokreću se za jedno mjesto s lijeva na desno. Važno je pripaziti na koncentraciju predstavljača i publike na čin predstavljanja.

B. najava teme: Drama 

a. uvodno izlaganje

Nastavnik održi kratko uvodno izlaganje u kojem obrazlaže da će danas razgovarati o odlikama drame kao književne vrste i scenskoga djela. Heurističkim razgovorom saznaje što učenici o drami znaju iz osnovne škole.

Nastavnik utvrđuje da se drama razvila iz dramskoga kora i da je svoj klasični oblik dobila u antici. Učenike dijeli u dva polukora.

b. igranje kratkih dramskih situacija

1. situacija: KOR

Učenici ustaju i podijele se u dvije skupine (polukora). Prva skupina dobiva zadatak da se predstavi rečenicom: MI SMO PLEMENITI I DOBRI.

druga skupina dobiva zadatak da se predstavi rečenicom: MI SMO ZLI I OHOLI.

Prvo nastupa kor DOBRiIH, a zatim kor ZLIH. Jedni stupaju prema drugima i postiskuju ih na njihovo prvobitno mjesto. Nakon što tri puta izvedu vježbu, s učenicima se komentira kako su se osjećali kad su izgovarali zadani tekst i jesu li mijenjali modulaciju glasa tijekom vježbe.

2. situacija: LICE I KOR

Nastavnik objašnjava da je njegova pozicija redatelja te da on bira glumce, zadaje im dramske uloge i određuje što će i kako govoriti. Iz kora izabire učenike prema tome kako su se predstavili i traži da sad izgovore svoj kraći monolog (ja sam izvukla HUMORSTIČNOG, VESELU I POTIŠTENU)

Kor svojim komentarom mijenja smisao tekst koji izgovara lica:

npr., Vesela je sretna što je dobila mobitel. Kor joj odgovara podrugljivo i ironizira je.

Nakon svake dramske situacije komentira se viđeno i uočava odakle izvire dramska napetost.

3. situacija: LICA I KOR

U završnome dijelu sata nastavnik uzima po dva lica i među njima razvija dijalog (ja sam uzela POTIŠTENU I HUMORISTIČNOGA, gdje Humoristični nastoji razvedriti Potištenu, ali ne uspije.) Kor se ponovno pojavljuje kao  komentator, no dijeli se na dvije skupine : npr., Jedna podržava Humorističnoga, druga nastoji razumjeti Potištenu).

C. sinteza

U zaključku nastavnik kaže da upravo tako funkcionira antičko kazalište s kojim ćemo se upoznati na primjeru Sofoklove tragedije Antigona. 

B. nakon radionice

Učenici će se podijeliti u četiri skupine i uvježbati po jednu scenu iz Antigone s dva lica i korom do sljedećega tjedna kad se obrađuje Antigona.

Diskurzivne vrste

Radionica je namijenjena učenicima prvih razreda. Cilj je naučiti razlikovati uže publicističke vrste (vijest, proširena vijest, izvještaj, reportaža) od književno-umjetničkih vrsta (putopis, esej, pismo) primjenom dramskih metoda i tehnika.

Predviđeno vrijeme: 2 školska sata

tijek radionice

A. motivacija - "zaustavljeni prizor"

Učenike se pozove da ustanu i krenu šetati razredom. Nakon nekoliko minuta uputi ih se da se tijekom šetnje prisjete jednog izleta koji im se urezao u sjećanje. Učenici nastavljaju šetati, ali dobivaju uputu da na riječ stani zaustave i ukipe u prizoru koji će nam pokušati dočarati gdje nalaze i što rade. Kad svi učenici "zalede prizor", proziva se nekoliko kipova da unutarnjim monologom predstave situaciju u kojoj su se ukipili. Ako nitko ne otkrije gdje se nalaze i što rade, može ih se pozvati da odlede prizor i odigraju nekoliko scena koje prethode "zamrznutoj slici". Zatim učenici nastavljaju šetati razredom. Sljedeća je uputa da se na znak stani zaustave uz najbližeg učenika i ispričaju mu najuzbudljiviji doživljaj s tog izleta koji im je ostao u sjećanju obogaćujući ga što zanimljivijim detaljima.

Nastavnik šeta i sluša učeničke priče.

b. publicističke vrste - vježba pisanja vijesti

Nakon motivacijske igre učenici sjedaju na svoja mjesta i dobivaju prvi radni zadatak: napisati vijest o događaju o kojem im je pričao njihov kolega. Učenici će, naravno, imati poteškoća s pisanjem vijesti jer uputa koju su dobili nije bila usmjerena na iznošenje objektivnih, već subjektivnih činjenica o događaju. 

c. vijest, proširena vijest, izvještaj, reportaža, putopis

Nastavnik na ploču piše niz:

vijest/proširena vijest/izvještaj/reportaža

S učenicima komentira svaku vrstu i osvježava osnovnoškolska znanja o novinskim vrstama. Piše se kratka definicija svake vrste (ili dijeli nastavni listić). Raspravlja se s učenicima zašto nisu mogli napisati objektivnu vijest (tko, što, gdje, kad, zašto) i upućuje ih se da sad prikupe od kolege one podatke koji su im potrebni za kvalitetnu vijest. Zatim učenici pišu proširenu vijest, a nastavnik tumači u čemu se razlikuje ta vijest od izvještaja i reportaže. Zatim se uvodi sljedeća opreka:

reportaža/putopis

Učenici pokušavaju objasniti što je reportaža, a što putopis. Pokušavaju napisati reportažu o izletu. Tumači se zašto ne mogu napisati putopis.

d. domaća zadaća - pismo

Napisati pismo kolegi s kojim se na početku sata razgovaralo. Pismom oblikovati svoj doživljaj prijateljeva putovanja te asocijacije i misli povezane uz razgovor s početka sata (ova domaća zadaća ima dvije svrhe: uvježbavanja pisanja osobnoga pisma i produbljavanja prijateljstva među učenicima prvoga razreda).

e. dnevnik, uspomene, biografija, autobiografija

Sljedeći sat učenici jedan drugome predaju svoja pisama i čitaju ih u tišini. Nastavni ciklus zaključuje se razgovorom o diskurzivnim vrstama i njihovim obilježjima (znanstvenost/objektivnost; umjetnički stil/subjektivnost) i obrađuju se preostale četiri vrste: dnevnik, uspomene, biografija i autobiografija. Čitaju se priređeni ulomci iz izabranih dnevnika, memoara, biografija i autobiografija znemenitih pisaca, glumaca, političara i sl. Za stvaralački zadatak na kraju radionice učenicima se zadaje da dramskom tehnikom "zamrznutog prizora" prikažu svoj doživljaj održane radionice i sliku koju će zadržati u svojim uspomena.

Kuća znanja

Radionica je namijenjena učenicima trećih razreda. Cilj je upoznati realističku karakterizaciju likova opisom i piščevim komentarom na predlošku iz romana Otac Goriot.

Predviđeno vrijeme: 2 školska sata

Cilj radionice: vježba analize i raščlambe književnoga teksta prema zadanim smjernicama

KORACI

A. prije radionice

Učenicima se zadaje da  sa sobom donesu književni tekst i pripreme jedan veliki papir za izradu plakata te škarice, flomastere i ostali pribor potreban za izradu plakata (fotokopije ilustracija romana, crteže likova i sl.)

B. tijekom radionice

a. motivacija

Razgovor o ljudima koje uočavamo na ulici i osobinama koje na njima odmah uočavamo, odijelu koji čini/ne čini čovjeka i sl.

b. rad u skupinama

Učenici se podijele u šest skupina koje se bave opisima iz romana Otac Goriot

1. skupina: Mjesto i vrijeme zbivanja (uvodni opis)

2. skupina: Pansion Vauquer (eksterijer i interijer)

3, skupina: Otac Goriot i kćeri Anastazija i Delfina s obiteljima

4. skupina: Vautrin, Victorine, gđa Taillfer

5. skupina: Eugene de Rastignac i ostale "ptice selice"

6. skupina: Budoar vikontese de Beussaunt

Učenicima se zada da nacrtaju skice pansiona i budoara, a ostali se mogu poslužiti ilustracijama i crtežima likova koje su pronašli u knjigama i na internetu. Mogu nacrtati i operu i druge zanimljive interijere te izdvojiti iz teksta njihove opise. 

Za svaku skupinu treba pripremiti nastavni listić sa smjernicama za rad na tekstu u kojem će uočavati odlike realističkoga opisa lica:

a) tjelesni opis

b) društvena situacija: odnos lica prema drugima, odnos drugih prema licu

c) psihološke osobine

d) piščev komentar

te karakteristike opsivanja prostora:

- prostor kao ogledalo ljudi koji u njemu borave

- prostor kao mjesto društvenih i intimnih susreta (salon, budoar)

- detaljizacija i načelo tipičnosti

c. umjesto sinteze

Učenici na kraju radionice rad svoje skupine predstavljaju zajedničkim oblikovanjem plakata na temu Realistički opis u romanu Otac Goriot na koji lijepe osnovne zaključke svoje skupine i ilustracije.

C. nakon radionice

Učenici svoje plakat izlažu u učionici i služi njima i njihovim kolegama kao podsjetnik i sredstvo za učenje.

Dan za pamćenje

Radionica je namijenjena učenicima prvih razreda, ali se može organizirati i u svim ostalim razredima kao vježba usmenoga izražavanja ili stvaralačkoga pričanja.

Predviđeno vrijeme: 20 minuta do 1 školski sat

Cilj radionice: vježba usmenoga izražavanja, izražajnoga i stvaralačkoga govorenja

Radionica se organizira kao uvod u temu: Epika

tijek radionice

a. uvod

U uvodu u radionicu nastavnik najavljuje učenicima da će govoriti o epici, rodu koji je utemeljen na priči i pripovijedanju i da osnovno značenje riječi dolazi iz grčkoga jezika i znači riječ, pjesnička pripovijest.

b. rekreativno pripovijedanje

Nastavnik zadaje učenicima da partneru iz klupe ispripovijedaju zanimljiv događaj iz vlastitoga života. Partneri se izmjenjuju - dok jedan pripovijeda, drugi sluša i postavlja pitanja. Potom se partneri izmjenjuju u ulogama.

c. predavanje o vrstama diskurza (opis, pripovijedanje, raspravljanje)

U središnjem dijelu sata nastavnik drži kratko predavanje o vrstama tekstova i njihovim karakteristikama.

d. stvaralačko pripovijedanje

U zaključnom dijelu sata nastavnik proziva 3-5 učenika da ispričaju priču s naslovom "Dan za pamćenje". Upućuje ih da u svoje pripovijedanje uključe sve vrste diskurza (opis: dana, eksterijera, interijera, ljudi, vremenskih prilika i sl.; upravni govor, a pripovijedanje oživi korištenjem različitih glagolskih vremena i načina).

e. zaključna rasprava 

Na kraju sata može se prokomentirati koji je učenik bio najuspješniji u svojem nastupu, a svaki ocjenjivač treba obrazložiti i argumentirati svoju ocjenu.

Ja sam danas ispio sunce plamno!

Radionica je namijenjena učenicama prvih razreda.

Predviđeno vrijeme: 1 sat

Cilj radionice: vizualizacija pjesničkih slika i motiva, uživljavanja u pjesnički tekst, interpretacija pjesme Cvrčak

Za ovu radionicu nije potrebna nikakva prethodna priprema.

A. tijek radionice

A. dogovor oko načina rada

Već na početku sata nastavnik učenike zamoli da se opuste u svojim sjedalima i neka lagano zatvore oči. Nastavnik je voditelj i moderator imaginativnoga putovanja i treba se truditi opustiti učenike i navesti ih da sudjeluju u dramskoj vježbi. Objašnjava učenicima da će ih na suradnju i usmeno  objašnjenje pitanja pozvati laganim dodirom po ruci.

B. motivacija

Nastavnik učenicima odašilje neki šum koji smatra da je karakterističan za ljeto i more. Ne objašnjavajući ništa, nekoliko puta odašilje isti šum. Zatim dodiruje prvog učenika i postavlja mu pitanje o tome gdje se on sada nalazi. Budući da će učenički odgovori biti vrlo različiti, pušta dva-tri učenika da opišu prostor, vrijeme, ljude i dr. što ga okružuju u imaginarnome prostoru. Nastavnik ustrajava da učenici budu zatvorenih očiju i da nastoje ostati koncentirirani na vježbu (neka vas ne iznenade smijuljenje i žmirkanje na jedno oko!,virenje i varanje, a ne obeshrabre učenici koji neće htjeti sudjelovati u vježbi i opisat će da su u razredu - tim učenicima smireno recite: Hm, ti se nisi uspio opustiti i otputovati na neko lijepo mjesto, no ipak pokušaj, tvoj prijatelji imaju tako sretan izraz lica!) 

C. uputa o mjestu i vremenu radnje

Zatim nastavnik učenike upućuje da se nalaze u primorskom krajoliku, da su na moru, čuju ga, ali ne vide, da je podne. Nakon uputa ponovno traži da opišu prostor koji ih okružuje (uključiti što više podražaja pitanjima: Što vidiš?, Kako miriše zrak oko tebe?, Čuješ li neke zvukove? Jesu li ugodni ili ne?, Jedeš li što ili piješ? Je li to ugodno tvome nepcu? i sl.) Nastavnik nastoji uključiti što više učenika u imaginarno putovanje, proziva one za koje primjećuje da pristaju sudjelovati u vježbi i da su se uživjeli. MOže reći i da smiju zauzeti neki drugi položaj u prostoru (moji su učenici legli na pod, klupe, stali i sl.), ali zatvorenih očiju.

D. uputa o promjeni identiteta

Nastavnik zatim učenicima kazuje da su oni sad mali cvrčci na boru (djeca s kontinenta ne znaju što je smrča). Moli ih da kažu kako se osjećaju, neka proizvedu zvuk kojim se glasaju, zatim opisuju kako se osjećaju, što vide, čemu se dive... 

E. interpretativno čitanje pjesme Cvrčak V. Nazora

(Moji su učenici spontano popratili stihove i cvrči, cvrči cvrčak svojim glasovima za cvrčka i nastalo je prekrasno zborsko cvrčanje.)

F. završetak vježbe

Na kraju vježbe nastavnik najavljuje učenicima da će vježba završiti, no prije no što otvore oči neka se nekoliko puta protegnu, zjevnu i duboko udahnu (ovo je nužno za učenike koji su se iznimno unijeli u vježbu kako ne bi doživjeli nesvjesticu). Kad učenici otvore oči zaključuje se razgovorom je li ih vježba pripremila za bolje razumijevanje i tumačenje pjesme i teme: Pjesnička slika i njezino oblikovanje jezikom (što se može odraditi na sljedećem satu zajedno s tumačenjem ditiramba i intertekstualnim vezanjem uz basnu Cvrčak i mravi).

Moj idealni sat hrvatskoga jezika

Radionica je namijenjena učenicima prvih razreda.

Predviđeno vrijeme: 1 sat

Cilj radionice: međusobno upoznavanje nastavnika i učenika, provjera vještina pisanja i usmenoga izražavanja

A. prije radionice

Nastavnik priprema kraće predavanje o strukturi nastavnoga predmeta i njegovim područjima. Učeničku motivaciju za predmet provjerava kratkom anketom s više ponuđenih odgovora među kojima učenici mogu izabrati više njih koji govoođre o tome što učenik očekuje od nastavnoga predmeta Hrvatski jezik. (nastavni listić)

Potom učenicima postavlja pitanja koja ih vode u oblikovanju sastavka: Moj idealni sat hrvatskoga jezika. 

pitanja:

Gdje se održava tvoj idealni sat? Je li to učionica ili pak školska knjižnica, vrt, gradske ulice?

Kako u njemu sudjeluješ? Što radiš: čitaš, pišeš, recitiraš, raspravljaš s prijateljima, vježbaš, oblikuješ plakat ili što drugo?

Kako se boriš za ocjenu i trudiš da budeš primjećen? Što radi nastavnik, a što ostali učenici u razredu? 

Opiši prostor i ljude. Navedi temu o kojoj se raspravlja na tome satu.

Neka tvoj tekst bude oblikovan kao priča u kojoj si baš ti glavni junak!

B. tijekom radionice

Učenici pismeno odgovaraju na pitanja iz ankete. Potom čitaju i uspoređuju svoje odgovore, a zatim na temelju natuknica opisuju svoj idealan sat hrvatskoga jezika.

C. nakon radionice

Najuspjelije radove objavljuje se na internetskim stranicama škole ili pak zidnim novinama.

Idealni sat hrvatskog jezika

Svoj idealni sat hrvatskog jezika zamišljam u jednostavnoj učionici s uredno posloženim klupama.

Profesorica dolazi na sat poslije zvona.Svi učenici se smire i sjedaju na svoja mjesta. Profesorica otvara dnevnik i zapisuje koga nema na satu. Malo pročavrlja s učenicama,a onda zamoli učenike da otvore svoje knjige i zapišu današnji naslov. Učenici otvaraju svoje knjige na određenoj stranici i primjećuju da će danas čitati jednu kraću lirsku pjesmu poznatog pjesnika. Svi pročitaju pjesmu u sebi. Nakon toga profesorica ispituje učenike o njihovim dojmovima o pjesmi. Svi razmjenjuju svoja mišljenja o pjesmi. Zajedno s profesoricom učenici analiziraju pjesmu. Zamjećuju uporabu različitih stilskih sredstava te svoja zapažanja zapisuju u bilježnicu. Ako ima nekih novih pojmova ili stranih riječi profesorica će ih sa zadovoljstvom objasniti.

Bliži se kraj sata. Učenici su zapisali sve što su trebali. Profesorica je odlučila da bi bilo dobro ponoviti što je sve danas naučeno kako bi učenici imali manje posla kod kuće. Zvonilo je. Učenici odlaze sa sata bogatiji za jedno novo znanje. Tako ja zamišljam svoj idealni sat hrvatskog jezika.

Komunikacija 

Radionica je namijenjena učenicima prvih razreda.

Predviđeno vrijeme: 2 sata

Cilj radionice: uočiti i spoznati dvije vrste komunikacije: verbalnu i neverbalnu, vježbati verbalnu i neverbalnu komunikaciju, uspoređivati ih, vježbati usmenu i pismenu komunikaciju kao oblike jezične komunikacije.

KORACI

A. prije radionice

Nastavnik će pripremiti nekoliko sadržaja koji upućuju na neverbalnu komunikaciju. Korisni za ovu radionicu kratki su video radovi studenata Sve je komunikacija.

B. tijekom radionice

a. objava zadatka

Učenicima se najavljuje da će gledati nekoliko kratkih videoradova

bez riječi. Zadaća im je zapisati značenje svake viđene geste.

b. gledanje video radova

Učenici bez riječi prate video radove i u bilježnicu zapisuju značenje svake geste.

c. razgovor  o temi: Vrste komunikacije

Fronatalnim razgovorom nastavnik provjerava jesu li učenici razumjeli viđeno i učenici međusobno uspoređuju rezultate. Rezultat ovog dijela radionice trebala bi biti spoznaja o konvencionalnosti neverbane komunikacije, ali i o njezinoj nedovoljnoj pouzdanosti.

d. predavanje o vrstama komunikacije

Na kraju prvoga sata nastavnik drži kraće predavanje o komunikaciji i vrstama komunikacije te jeziku kao najvažnijem ljudskom postignuću - upravo jezik ljude čini ljudima. Protumačiti tko su jezikoslovci i što je jezikoslovlje.

e. priprema kraćeg skeča bez riječi

Drugi nastavni sat učenici u skupinama od četiri samostalno oblikuju kraći neverbani skeč u kojem će koristiti uobičajene konvencionalne geste i grimase (pantomima) kako bi predstavili neku situaciju.

f. izvedba

Nakon izvedbe ostali učenici koji sjede polukružno riječima objašnjavaju viđenu scenu i jezično je zapisuju.

C. nakon radionice

Domaća je zadaća napisati tekst skeča koji je skupina uvježbavala bez riječi (nastat će više različitih dijaloga i monologa) koji se mogu izložiti na razrednim zidnim novinama ili pak školskom blogu.

Glasovne promjene

Radionica je namijenjena učenicima prvih razreda.

Predviđeno vrijeme: 2 sata

Cilj radionice: ponoviti i utvrditi znanje o glasovnim promjenama i uočiti i razumjeti pravopisnu reformu od morfološkoga ka morfonološkome pravopisu (Zagrebačka filološka škola).

KORACI

A. prije radionice

a. uvodno tumačenje i ponavljanje

Prije radionice nastavnik učenicima tumači da se hrvatski jezik nije oduvijek zapisivao na jednak način. Utvrđuje se znanje o ortografiji i pravopisnoj normi. Najavljuje im da će se susresti s tekstom koji će biti pisan na način koji su koristili pisci s kraja 19. stoljeća (predstavnici Zagrebačke filološke škole koje su pogrdno zvali ahavcima).  

b. objava zadatka

Nastavnik najavljuje da će se tijekom radionice baviti tekstovima u kojima neće biti zapisane glasovne promjene i da će zadaća biti te riječi uočiti i kasnije tekst prepisati suvremenim pravopisom.

B. tijekom radionice

a. priprema skupina i podjela materijala

Učenici dobivaju fotokopirane stranice iz romana Urota Zrinsko-frankopanska Eugena Kumičića koji je za Školsku knjigu (Zgb, 1998., II.izdanje) priredio Stjepko Težak. 

Nastavnik će prirediti one stranice na kojima se može naći primjera za sve glasovne promjene ili barem većinu njih i priredit će 5 lingvometodičkih predložaka. 

b. rad u radionicama (rad na tekstu)

Učenici zajedno čitaju tekst lingvometodičkog predloška i zaokružuju riječi zapisane drugačije no suvremenim pravopisom. 

Ispisuju riječi na prozirnicu. Raščlanjuju je na morfeme i uočavaju o kojim se suglasnicima radi te određuju o kojoj se glasovnoj promjeni radi te je tumače.

*npr. sgradba - s+gradba=zgradba (jednačenje po zvučnosti)

c. učeničko izlaganje i tumačenje

U završnom dijelu radionice učenici poučavaju učenike uz pomoć priređene grafoprozirnice i na vlastitim primjerima tumače glasovne promjene koje su uočili u tekstu.

C. nakon radionice

Učenici za domaći rad prepisuju rečenice u kojima su se susreli sa starim pravopisom suvremenim pravopisnim rješenjima.

Šrti dijalozi

Radionica za sintezu gradiva o temi škrtosti 

Prediviđeno vrijeme: 2 sata

Cilj radionice: stvaralački interpetirati i usporediti likove iz dramske književnosti (Plaut, Držić, Moliere) te aktualizirati suvremenim doživljajem teme škrtosti

Radionica je namijenjena učenicima 2. razreda.

KORACI

A. prije radionice

Pročitati djela Plauta, Držića i Molierea. Donijeti sa sobom na sat književna djela.

B. tijekom radionice

organizacija radionice

Učenici se dijele u skupine po šest. Dobivaju zadatak da pripreme scensku igru i kojoj će tri učenika/učenice utjeloviti tri literarna škrtca, a tri učenika/učenice predstavnike suvremene mladeži od kojih će jedan biti rastrošan, drugi škrt, a treći površan.

rad na tekstu

Učenici zajedno osmišljavaju tekst koji će predstaviti njihove škrtce i suvremene/tipične učenike, mogu se poslužiti različitim dramskim tehnikama (unutarnji i vanjski monolog, vrući stolac), učenike se upućuje da bi govor literarnih likova bilo dobro uskladiti sa djelom iz kojega potječu a suvremena lica bi mogla govoriti razgovornim stilom tipičnim za učeničju populaciju)

dramatizacija

Poslužit ćemo se dramskom tehnikom vrućega stolca. Svaki škrtac sjedi na svome stolcu, a učenice/učenici čine dramski kor koji će intervjuirati osobe na vrućemu stolcu.

UPUTE UČENICIMA

Stavite na scenu tri stolca. Na prvi posjednete Plautova, na drugi Držićeva i na treći Moliereova škrtca. Ispred njih stavite kor učenika (ostale tri učenice/učenike). One intervjuiraju škrtce, a oni se međusobno uspoređuju: dobivate usporednu analizu, uživljavanje u likove, predstavljanje epoha i sl. Isto tako ostale se učenice/učenici mogu ponašati kao tipične današnje djevojke/mladići (od kojih je jedna/jedan i sama škrt/a, druga je velikodušan/a, a treća površan/a). U njihovoj konverzaciji postiže se dijalog prošlosti i sadašnjosti, literature i svakodnevice (djevojke/mladići mogu govoriti razgovornim stilom tipičnim na učeničku populaciju), a likovi jezikom svojstvenim svojim djelima.Ujedno osmislite mizanscenske odnose te scenografiju i kostimografiju u skladu sa svojim mogućnostima.

scenska izvedba

Konačno uvježbavanje i predstavljanje radova skupina. Zadužiti nekoliko učenika koji će fotografirati ili snimati predstavljanja.

C. nakon radionice

Prirediti izložbu fotografija ili snimaka snimljenih tijekom scenske izvedbe.

Charles Baudelaire, Suglasja

Radionica je održana u svibnju 2011. u 3.a

Predviđeno vrijeme: 1 školski sat

Cilj radionice:stvaralački interpretirati Baudelaireovu programatsku pjesmu Suglasja.

Radionica je namijenjena učenicima trećih razreda.

KORACI

A. prije radionice

Školski sat prije radionice nastavnik s učenicima temeljito (metoda pomnog čitanja) interpetira pjesmu i tumači odnose: priroda-jezik (riječ) - društvo; prirodno-artificijelno/stvoreno/umjetno; duhovno-materijalno; referencijalna i poetička uloga jezika po Jakobsonu; prijenos osjetilni podražaj-osjećajni ili spoznajni odaziv- umjetnička obrada; osobni i društveni simboli; civilizacija i kultura kao simbolički sustavi; njuh kao primarno osjetilo (djetetov prvi dodir sa svijetom), sinesetezijska moć jezika; lapurlartizam (riječ-slika-riječ)

domaća zadaća

Istražiti obilježja vlastitog simboličkog svijeta  s kojim su učenici prisni i kojem se dive te pripremiti materijale (ikone, piktogrami i sl.) kojima će vizualizirati svoj put kroz svijet simbola.

B. tijekom radionice

Učenici samostalno likovno obrađuju tekst i tumače ga tehnikom kolaža, crteža ili slike.

C. nakon radionice

Učenici usmeno tumače kako su predočili Suglasja suvremenoga simboličnog svijeta i pišu svoju pjesmu istovrsnoga naslova: Suglasja.

Priređuje se izložba crteža i pjesama.

Radionica kreativnog pisanja - Realistička priča

Radionica održana u siječnju 2011. u 3. d

Predviđeno vrijeme: 2 školska sata 

Cilj radionice: učenike motivirati za bavljenje realističkom literaturom, pisanje vlastite realističke priče te kritičko promišljanje svijeta koji nas okružuje i uči. 

Radionica je namijenjena učenicima trećih razreda.

KORACI 

A. prije radionice 

- dogovoriti se s učenicima da istraže pisane i elektroničke izvore i pripreme što više zanimljivih materijala kako bi prikazali stvarnost koja ih okružuje i zanima. 

Učenike se upućuje da biraju teme i primjere koji su im bliski i zanimljivi, a smatraju da bi mogli privući i zainteresirati i njihove kolege (suvremenike).

B. tijekom radionice

a. Motivacija 

- nastavnik prikazuje različite naslovnice različitih novina i navodi učenike na to da uvide kako svake novine predstavljaju na različit način stvarnost koja ih okružuje birajući teme koje su njima bliske i zanimljive. (prezentacija)

b. Izrada konceptualne mape 

- učenicima se objašnjava što je konceputalna mapa i kako je izraditi (bliska je asociogramu i umnoj mapi, samo što se uredotočuje na nizanje asocijacija uz ponuđeni pojam, stečenih predodžbi i znanja koje se onda organiziraju po uzoru na umne mape uz bogatu vizualizaciju 

- učenici izrađuju svoju mapu samostalno ili u timu 

c. zaključni dio 

- mape se predstavljaju ostalim učenicima i objašnjava se vlastiti koncept stvarnosti 

- razvija se mala rasprava/diskusija o modelima stvarnosti i tipičnim društvenim problemima koji nas okružuju 

- nastavnik održi kratko predavanje o realističkoj poetici i upućuje učenike kako iskoristiti prikupljeni materijal za pisanje vlastite priče

- učenici za domaći zadatak dobivaju uobličiti svoj koncept u kratku priču ili novelu s realističkim zapletom 

C. nakon radionice

- na internetskoj stranici škole i zidnim novinama predstavljaju se najbolje priče i konceptualne mape

Hipertekst kao odgovor na izazove stvarnosti 

Radionica je održana u četvrtim razredima u siječnju 2011.

Predviđeno vrijeme: 2 školska sata 

Interdisciplinarni pristup može se ostvariti s nastavnikom informatike u informatičkoj učionici.

Cilj je radionice sintetizirati spoznaje o modernističkoj književnosti izradom konceptualne mape (pisane/likovne/digitalne) i potaknuti učenike na kritičko mišljenje i spoznajno sintetiziranje usvojenih činjenica o modernizmu i avagardnim pokretima. 

Krajnji ishod učeničko je stvaralačko pisanje i oblikovanje hipertekstova i glogstera te aktivna uporaba modernih tehnologija u nastavi književnosti.

KORACI 

A. prije radionice 

- učenicima se objašnjava pojam konceputalne mape i hiperteksta te glogstera

- upućuje ih se na sakupljanje građe za izradu plakata /elektroničkog postera i prikazuju im se neki uradci

B. tijekom radionice 

- učenici dobivaju zadatak da predstave kako vide svijet koji iz okružuje i da odluče kojom će ga modernističkom poetikom tumačiti: ekspresionistički, nadrealistički, kubistički, egzistencijalistički

- predstavljanje plakata i rasprava o vlastitom konceptu stvaranosti 

- i zadavanje domaće zadaće i predstavljanje nekoliko hipertekstova

C. nakon radionice 

- pisanje postmodernističkog hiperteksta o vlastitoj stvarnosti kao blog stranice ili glogstera

- predstavljanje vlastitih blogova i glogstera na školskoj internetskoj stranici poveznicama

Samoglasnici, Arthur Rimbaud

Radionica je održana u rujnu 2009./2010.,  u tri razredna odjela -  4. a , 4. b i 4.c. Predviđeno vrijeme: 1 školski sat. 

Radionica je zamišljena kao likovno izražavanje doživljaja pjesme Samoglasnici Arthura Rimbauda. Poticaj je kreativnom i kritičkom izražavanju osobnog dojma o pjesmi i njezinog doživljaja. 

Ciljevi radionice su poticanje kreativnog izražavanja te samostalna likovna interpretacija teksta (lapurlaritizam, esteticizam i impresionizam na djelu).

Koraci:

A. priprema na satu

- objava radnog zadatka (tjedan dana prije)

- podjela na skupine A, E, I, O, U

B. rad kod kuće 

- samostalno čitanje i doživljavanje pjesme 

- prikupljanje materijala za izradu kolaža (novine, časopisi)

- dogovori za rad u skupini

C. rad na satu

- izrada kolaža uz pomoć donijetog materijala, razmjena ideja i stavova, suradnja

- galerija i galeristi (po jedan učenik drži rad svoje skupine)

- čitanje pjesme ( predstavnik skupine čita one stihove koji se odnose na njihov samoglasnik)

- vrednovanje radionice i samovrednovanje

D. javno predstavljanje

- zidne novine (svaki tjedan po jedan samoglasnik)

- PowerPoint-prezentacija 

- školski list

DOJMOVI

Radionica me se dojmila zbog dobro raspoređenog vremena za rad i unaprijed raspoređenih grupa. Tema radionice bila je odlična.

Ivana Stančić, 4.a

Ova radionica bila je zanimljiva i dobro je došla za opuštanje.

Danijela Gložinić, 4.a

Radionica mi se sviđala. Na početku sam mislila da je zadatak težak i da ga nećemo baš najbolje obaviti. No, ubrzo sam shvatila da je jednostavan i zabavan. Mislim da su sve grupe odlično obavile zadatke.

Danijela Pintarić, 4.a

Radionica mi je bila zanimljiva, zabavna i poučna. Vremena je bilo dosta budući da smo zadatak dobili unaprijed pa smo imali vremena osmisliti plan rada. Zanimljivo je raditi kao grupa i čuti mišljenja drugih.

Jurica Magić, 4.a

Ova radionica mi se svidjela jer smo se izražavali na drugačiji način a ne samo pisanjem.

Petra Križanić, 4.a

Paul Verlaine, Jesenja pjesma

Radionica je održana u rujnu  2009./2010. u četvrtim razredima. 

Previđeno vrijeme: 1 školski sat

Radionica je zamišljena kao korelacija nastave glazbene umjetnosti, pismenog izražavanja i interpetacija lirske pjesme. Polazeći od osobnog iskustva učenici uče što je to larpurlartizam (umjetnost o umjetnosti), impresionizam i "glazba riječi" te upoznaju stvaralaštvo Paula Verlainea.

Cilj radionice bilo je razvijanje sposobnosti slušanja violinskog koncerta i potom vizualizacija glazbe i pretvaranje doživljaja u pjesničke slike i konačno stvaranje pjesme. 

KORACI

A. prije radionice

- pripremiti CD Antonija Vivaldija "Četiri godišnja doba",  "Jesen"

- nastavnik priprema PowerPoint prezentaciju s nizom radnih zadataka 

B. tijekom radionice

motivacija

- slušanje dva stavka iz violinskog koncerta Antonija Vivaldija "Četiri godišnja doba - Jesen".

- promatranje jesenskog krajolika i bilježenje dojmova (vizualnih, slušnih i dr.) te doživljaja (raspoloženja, osjećaja , misli) koji učenika zaokupljaju tijekom slušanja skladbe

pisanje pjesme prema zadanim tematskim riječima

- na prozirnici ili prezentaciji nude se tematske riječi ispisane iz Verlaineove Jesenje pjesme u kanonskom obliku (N, jd. , infinitiv)

- učenicima se sugerira da potaknuti skladbom koju su slušali i uz pomoć ponuđenih riječi napišu svoju pjesmu (upućuje ih da se riječi mogu ponavljati, a po potrebi uključiti veznike, prijedloge i druge gramatičke riječi).

čitanje učeničkih pjesama

- čita se nekoliko uspjelijih radova koji su se svojom obradom uspjeli približiti originalu ili pak su iznimno dobro artikulirali jesenje raspoloženje i ideju prolaznosti života

interpretativno čitanje i analiza Verlaineove Jesenje pjesme

- Verlaineov pjesnički tekst nudi se kao poslastica na kraju nastavnog sata raščlanjuje se i tumači na njegovom primjeru teoretsko gradivo: impresionizam, larpurlartizam, "glazba riječi" te obrazlaže da je pjesnik sam rekao da ga je na pisanje te pjesme potaklo slušanje jednog violinskog koncerta.

C. nakon radionice

- samostalno pisanje Jesenje pjesme bez tematskih riječi

- satavljanje razrednog plakata od  nastalih pjesama

- proučavanje biografske činjenice o Paulu Verlaineu iz čitanke

Primjer pjesme nastale na satu:

Holden i prof. Spencer, epizodu izradila: Elena Nemec, 1. a, 2014./2015.

Lirika - Izrada plakata u radionici o lirici, I. d, 2013./2014.

1. b - Svađa do vječnosti, dramski dijalog Eshila, Sofokla i Euripida, napisala Marta Kopjar, izvele: Marta Kopjar, Dragana Sakač, Petra Šafran i Ana-Marija Strupar, radionica: sinteza antike

Bilo jedno drvo

1. d. 2014.

4.b. 2010./2011. Samoglasnici

ilustracija Baudelaireovih Suglasja, Josip  Rajić

Interpretacija Baudelaireovih Suglasja, Mario Sambolec  

Interpretacija Baudelaireovih Suglasja

Zvukovi i znakovi grada, Split,  4. d., 2014.

Zvukovi i znakovi grada, Zagreb, 4. d, 2014.

Antun Gustav Matoš, Jesenje veče, ilustrirala: Ruža Jozepović

Antun Gustav Matoš, Jesenje veče, ilustrirala: Ruža Jozepović

Naša stvarnost, Ana Rabuzin i Nikolina Ciglar (u sredini)

radionica: Realistična priča - priprema za pisanje:izrada 

konceptualne mape "Naša stvaranost"

radionica: Rimbaud, Samoglasnici

radionica: Lirika- odlike i vrste

radionica: W. Wortsworth, Sunovrati, ilustrirala: Ana Jakovina

Biblija, Pjesma nad pjesmama, Zaručnik i zaručnica

ilustrirala: Laura Lisjak

Vizualizacija pjesničkih slika, motiva i stilskih figura

Biblijska Zaručnica 

komunikacijska radionica: Čovjek u tri riječi - dobrota, ljubav, dostojanstvo

učeničko interpretativno čitanje pjesme

Smješkići: Vrijeme je za...

Smješkići: Nije vrijeme za... (učeničke poruke)

Miroslav Krleža, Kraljevo (uvodna didaskalija)

Miroslav Krleža, Kraljevo , Ivana Divjak, ilustracija

Miroslav Krleža; Kraljevo, Marija Cecelja (ilustracija)

Homer, Ahilejev štit (digresija)

Jur ni jedna na svit vila Hanibala Lucića, ilustrirala Ana Jakovina

Likovna interpretacija Jur ni jedne na svit vile, ilustrirala:

Lisica i p

ile, ilustrirala: Anita Gladović

Radionica "Drvo božićnih želja"

 Drvce božićnih riječi

Dadaistička pjesma Dragice Vuk

Dadaistička pjesma Aleksandre Krznar

Dan

Jesenji vjetar bruji zao.

Pjesma luta, nošena listom.

Dan dug, tuga, čemer…

Jesen muklo tišti.

Strune me prenu, spominju plač.

Lutam amo-tamo…

Pjesma guši…

A ura tuče, tuče…

Petra Šantić

Početci žanrovske proze

Radionica je namijenjena učenicima drugih razreda. Održana je 7. 10. 2009. 

Svrha radionice: razgraničenje "visoke", umjetničke. lijepe književnosti i "niske", žanrovske, popularne ili trivijalne književnosti.

KORACI

A. prije radionice

Lektirno pročitati djelo trivijalne književnosti po vlastitom izboru.

Dogovoriti s učenikom da priredi prezentaciju o začetnicima žanrovske književnosti 

B. tijekom radionice

motivacija

- razgovor o naslovnici djela (bombastičnost, oslonjenost na sadržaj i dr.)

- povezivanje sadržaja sa djelom Pavla Pavličića Dobri duh Zagreba (djelo koje povezuje karakteristike visoke i niske književnosti)

skupna interpretacija i  pisanje komentara

- rad na tekstu Krešimira Nemeca "Od feljtonskih romana i "sveščića" do sapunica  i BigBrothera

(metodički obrađeni nastavni listići)

- pisanje komentara

- razgovor o književno kritičkom tekstu

sinteza

- uopćavanje o odlikama "visoke" i "niske" književnosti

- učeničko izlaganje o začetnicima žanrovske književnosti

C. poslije radionice

- učenici dobivaju za domaći zadatak tjedan dana pratiti televizijski program i u trodjelnu tablicu upisivati

- razgovor i statatistička obrada podataka

Suze sina razmetnoga

Radionica je održana u drugom razredu (2.d) 2009./2010.

Cilj je radionice bilo navesti učenike na stvaralačko pisanje prema zadanoj temi (obrada biblijske priče o razmetnom sinu). Razumijevanje barokne religiozne i komične poeme kao hibridnog žanra.

Predviđeno vrijeme: 1 školski sat

KORACI

A. prije radionice

Učenici trebaju pročitati Suze sina razmetnoga Ivana Gundulića.

B.tijekom radionice

stvaralačko pisanje

Učenici pišu prema usmenim ili pisanim uputama. Riječ je o samostalnom stvaralačkom zadatku koji učenika navodi da tekst strukturira kao ispovjednu poemu.

1. zadatak: Zamislite da ste se posvađali s roditeljima i tražili svoj mjesečni džeparac s namjerom da odete od kuće i nikad se više ne vratite. Jako ste ljuti i odlučni. 

Iznesite tijek svojih misli. 

2. zadatak: 

Dok ste imali novac, svi su vam bili bliski, a sad bez novca, ostajete i bez "prijatelja." Živite bijedno, razmišljate o tome kao se dogodio taj razlaz s obitelji.

3. zadatak:

Odlučite što ćete učiniti - vratiti se kući ili pokušati sami izmijeniti život! Kako vas primaju? Što očekujete da će te čuti?

čitanje učeničkih inačica

Čitanje učeničkih radova uvodi u interpretaciju djela i književne vrste:

- duhovno religiozna poema

- komična poema

Neki učenici odlučili su se za ozbiljan, a drugi komični pristup temi. Na kraju se tumači pojam baroknog plača/suza i načine njihova nastajanja.

razgovor o temi i obliku

Aktualizira se tema: učenici uviđaju da su i danas učestale svađe između očeva i sinova/kćeri, a uspješno rješenje sukoba utemeljeno je u povjerenju, ljubavi i razumu.

Debata o Emmi Bovary

Cilj radionice usmeno raspravljati o krivnji Emme Bovary, razvijati učeničke verbalne i pismene izražajne sposobnosti, kvalitetno pripremanje teza/antiteza i argumenata.

predviđeno vrijeme: 3-4 školska sata

KORACI

A. prije radionice

Dva tjedna prije radionice s učenicima se dogovori čitanje lektire prema zadanim smjernicama: priprema argumenata prema uputama iz udžebenika za jezik (jezično izražavanje: dokaz, argumentacija).

Svaki učenika treba pripremiti pet argumenata u prilog  i protiv teze: Emma Bovary zaslužila je strašnu smrt kojom umire na kraju romana! 

Zadatak je usvojiti znanje o argumentaciji iz udžbenika i primijeniti ga na zadani roman.

B. tijekom radionice

1. sat

motivacija

1. prvi nastavni sat učenici rade u malim skupinama prema načelu suradničkog učenja (Kad se razbrojene glave slože, Vruća olovka)  - nastavnik može učenike razdijeliti u skupine načelom bombona, cvjetića, redoslijeda u imeniku i sl.

- raspoređuje se 6 skupina od 3 do 5 učenika

- svaki učenik čita svoje argumente za i protiv, ostali učenici bilježe i nakon njegova izlaganja postavljaju pitanja ili komentiraju, vježba je to govorenja i slušanja i gospodarenja vremenom

 - redoslijed izlaganja određuju metodom vruće olovke (olovka se zavrti, a uperen vrh određuje prvog govornika)

- na kraju izabiru uspješne teze/argumente koji potvrđuju ili opovrgavaju zadanu tezu i potkrijepljuju ih dokazima iz teksta (citatima, parafrazama, prepričavanjem radnje romana) i odbacuju loše oblikovane ili netočne tvrdnje

- učenici izabiru svojeg debatanta i predstavnika za suca

2. sat

debata

Učenicima se objavljuje koje će mišljenje zastupati afirmacijsko ili negacijsko.  Najbolje je to prepustiti izvlačenju iz vrećice i sl.

Debatiranje prema pravilima debate: 

1. najprije iznosi argumentaciju prvi debatanat - suprotna mu skupina replicira 

2. zatim slijedi prvi debatant druge skupine, a prva mu redom replicira

I tako se izredaju sva tri debatanta.

Nakon njihovog nastupa slijedi rasprava u velikoj skupini (plenumu) prema općim pravilima raspravljanja (poštivanje sugovornika, neupadanje u riječ, poštivanja vremena i dr.)

Svaka skupina na kraju iznosi završnu riječ.

Na kraju rasprave suci presuđuju koja je skupina bila uspješnija.

3. sat

samovrednovanje i vrednovanje

Na ploču se napiše:

Sad 

a) znam (znanje, spoznaje)

b) mogu učiniti (vještine)

c) imam stav (stavovi)

o djelu Gospođa Bovary.

Učenicima se obrazloži da napišu što misle da znaju nakon održane radionice, što mogu bolje učiniti, koje su vještine uvježbavali ili stekli, koje stavove izgradili.

Svi učenici čitaju svoje zapise (skratiti ako se previše ponavlja, naći vrijeme za sve učenike kako bi svi osvjestili što su naučili - ostvarivanje ishoda učenja)

Tek nakon toga nastavnik se osvrće na ostvarene ciljeve i tumači ono što učenici nisu zamijetili ili spomenuli tijekom radionice o djelu i autoru teksta.

Sažimanje spoznaja o romanu i uopćavanje uz pomoć prozirnica, ploče ili prezentacije. Učenje o Flaubertu.

Igramo se riječima

radionica je održana u lipnju 2010. u 2. razredu

Cilj radionice je dramskim metodama obraditi nepromjenjive vrste riječi.

Potrebno vrijeme: 2 sata

KORACI

A.prije radionice

S učenicima dogovoriti rad u skupinama: 1. prilozi, 2. uzvici, 3. veznici, 4. prijedlozi, 5. čestice

motivacija

Uputiti učenike na uporabu dramskih metoda u pripremi radionice. UČenici se mogu odlučiti za igrokaz (čiji će tekst biti zasićen potrebnom vrstom riječi), recitaciju/pastiš, dramski monolog. Tekst sastaviti uz pomoć udžbeničke jedinice

B. tijekom radionice

1. sat 

oluja mozgova/oluja pisanja/umna mapa

Učenici zajedno pripremaju nacrt dramske igre, recitacije,m pastiša, čitaju udžbenički tekst, olujom mozgova biraju način na koji najbolje predočiti temu, razgovaraju o kostimografiji i scenografiji, uvježbavaju nastup. Nastavnik pomaže u pročišćavanju ideja i nudi savjete kako biti učinkovit (navesti definicije, upotrijebiti karakteristične i lako prepoznatljive primjere, uzeti situacije u kojima se koriste baš te vrste riječi).

2. sat

1. pripremanje dramskog prostora

Učenici brzo transformiraju učionicu u mali amfiteatar (prvi red gledatelja i drugi na klupama) i pripremaju što im je potrebno za njihovu dramsku igru. 

2. izvedba

Dok grupe izvode svoje dramatizacije ostali ih ohrabruju i prate njihova uprizorenja, komentiraju i ocjenjuju.

3. sinteza

U zaključnom dijelu sata nastavnik sintetizira heurističkim razgovorom, ali i prozirnicom što su učenici naučili i ponovili o nepromjenjivim vrstama riječi. 

osvrt na radionicu

Izvrsno odrađena radionica odvijala se u atmosferi smijeha, veselja i zajedništva. Učenici su se iznimno povoljno izrazili o toj vrsti učenja dramom.

Drvce božićnih želja

Radionica je održana u prosincu 2010. u školskoj knjižnici. Sudjelovali su učenici svih razreda, a ponajviše 3. d te četiri profesora. 

Cilj radionice bilo je stvaralačko pisanje  i izrada božićne čestitke.

Potrebno vrijeme : 1 školski sat

KORACI

prije radionice

S šestero učenika dogovoreno je interpretativno čitanje božićne lirike

(Domjanić, Šop, Vida, Zidić, Golub) hrvatskih pjesnika koje su mogli prema vlastitom afinitetu izabrati u školskoj knjižnici.

Ostali učenici dobivaju zadatak da pripreme materijal za izradu božićne čestitke

(reciklirani papir, vata, boje, sjajna ljepila i drugi ukrasi).

tijekom radionice

1. motivacija

Budući da sudionici radionice nisu svi iz istoga razreda kao ledolomac korišteno je upoznavanje sudionika u kojem svatko izgovara svoje ime  i svoju osobinu koja započinje na prvo slovo njegova imena te želju koju ima na to isto slovo.

2. najava teme

Umjesto najave čita se iz Biblije ulomak iz Lukina evanđelja o Isusovu rođenju i izvodi jedna božićna pjesma.

3. interpretativno čitanje

U središnjem dijelu sata učenici interpretativno govore božićnu liriku, a ostali u tišini zapisuju lijepe misli i stihove koje će iskoristiti u pisanju svojih božićnih čestitaka.

4. izrada i darivanje čestitke susjedu slijeva (bliže srcu)

U zadnjem dijelu sata svaki sudionik radionice izrađuje čestitku i čita je svojem susjedu s lijeve strane, a konačno je viješa na drvce božićnih želja. 

nakon radionice

U školskoj knjižnici izloženo je Drvce božićnih želja na koje i svi drugi učenici i ljudi dobre volje mogu na pripremljene pahuljice napisati svoje čestitke i lijepe božićne želje.