Povratak Filipa Latinovicza

Pozorno pročitaj ulomak iz romana i odgovori na pitanja ispod njega.

- Te ruke, te božanske, nadzemaljske pesnice treba da se uzdignu nad sve zemaljsko u nama, uzvitlane gnjevnim furiozom, kakav se javlja u mračnim oblačinama za ljetnih predvečerja, kad se čuje daleka grmljavina pred potopom, kad se trese pozitivno tlo pod nogama, i kad je to titansko, astralno, mramorno golo Kristovo tijelo jedini most, po kome se može spasiti čovjek iz blata i smrada. Jedan dan gnjeva u blistavim fanfarama, kao borbeni signal truba pred bitku, kada se vijore zastave na fijuku tanadi, gibanje gudala po čelima i zvonjava harfa, mnogo sive boje, mnogo tmaste tinte, da bi se istaklo ono bijelo mramorno tijelo njegove nadnaravne pojave, a ne štajerski drajfarbendruk za molitvenik glupih sluškinja! Krist nije i ne smije da bude nikakav ahcigerjare blond bidermajerski sanjar s plavim kovrčicama i bradom - à la Alfred de Musset, Krist nije bio nikakav rafaelizirani hermafrodit, o kome sanjaju stare djevice po crkvenim klupama, i trebalo bi donijeti već na jednom platnu pravog Krista samo zato, da se već jedamput zauvijek razbije lažljivost svakog takvog pseudoreligioznog igranja slikarskim kičem i pretvaranja velikih slikarskih zamisli u sajamske oleografije! Baš taj sudar našeg poganskog, panonskog stanja s tim blijedim Čovjekom, kojega su objesili kao tata, a koji je ostao kao obješeni Čovjek suvremenim simbolom sve do dana današnjega, tu vidovitu mržnju toga superiornog Čovjeka, koji je sa svoga križa, s te čudnovate visine (s kakve nas gledaju svi obješeni) spoznao, da se to blato pod našim nogama može svladati samo u granitnim sudarima - to bi već jedamput trebalo naslikati!

* furioza -  jarost , bijes, pomama, astralno – bestjelesno, nematerijalno, drajfarbendruk – otisak u trima bojama, ahcigerjare blond bidermajerski sanjar – plavokosi sanjar naslikan u bidermajerskom stilu svojstvenom 80-im godinama 19. stoljeća,  Rafael – talijanski renesansni slikar, oleografija – ulje na platnu

1.       Gdje je Filip došao na zamisao da bi trebao naslikati Krista?

a)       u majčinoj kući                 b) na proštenju                c) u krčmi            d) na kočiji

2.       Sviđa li se Filipu uobičajena predodžba Krista kakva se prikazuje u molitvenicima? Koje slikare i slikarske pravce spominje? Obrazloži svoje tvrdnje.

3.       Kako bi Filip naslikao Krista? Što bi istaknuo na njemu? Kakav bi ga krajolik okruživao?

4.       Vidi li Filip Krista kao spasitelja čovječanstva? Citiraj dio teksta u koji potkrepljuje tvoju tvrdnju.

5.       S kim je Filip razgovarao o svojoj slikarskoj zamisli?

a)       majkom       b) Sergijem Kyrialesom c) Bobočkom Radajevom            d) Jožom Podravcem

6.       Razvrstaj likove iz romana na pripadnike kruga oko Silvija Liepacha i Bobočke Radajeve.

Vladimir Baločanski, Eleonora Rekettye de Retyezát, Sergije Kirijalovič Kiryales