PODUKA

2dana do
Uskrsa

Kontakt

© Nataša Sajko

Lektira

 Čitajući razvijamo intelektualne sposobnosti, povećavamo količinu neuronskih veza u mozgu, jačamo mogućnost koncentracije i svoju strpljivost, izgrađujemo sposobnost maštanja - a sve su to kvalitete kojima se rado ponosimo i koristimo - bilo kao savjesni radnici, akademski građani ili kompetentni roditelji. Da bih  vam olakšala početak čitanja i  pomogla usvojiti uspješne strategije čitanja i razumijevanja lektirnih, a potom i svih drugih tekstova, na ovoj sam stranici odlučila ponuditi prijedloge za tematsko iščitavanje lektirnih naslova te pitanja i zadatke koji će vam pomoći da lakše izgradite vlastito mišljenje o zadanom književnom tekstu.

Mnoga lektirana djela pronađite na sljedećoj stranici.

Pjesnici



Pjesnici su čuđenje u svijetu


Oni idu zemljom i njihove oči
velike i nijeme rastu pored stvari


Naslonivši uho
na ćutanje što ih okružuje i muči
pjesnici su vječno treptanje u svijetu


Antun Branko Šimić

Prijedlog vođenja dnevnika čitanja 


(Naputci o ocjenjivanju učenikova uspjeha, Glasnik Ministarstva prosvjete i športa br. 2., godina II, od 5. ožujka 1996.)

- Knjigu čitaj sjedeći za stolom.
-Osim knjige, potrebna ti je bilježnica (dnevnik čitanja) i olovka.
-Prije nego što počneš čitati, u dnevnik čitanja napisat ćeš puno ime i prezime pisca i naslov djela.
-Zatim ćeš zabilježiti podatke o knjizi: ime nakladničke kuće, mjesto i godinu tiska i ime prevoditelja, ako postoji (podatke ćeš naći na početku knjige ili u Enciklopediji Leksikografskog zavoda).
-Upiši najvažnije podatke o životu i radu pisca knjige koju čitaš. To će biti kratka bilješka o piscu.
-Zatim ćeš u dnevnik čitanja napisati podnaslov:
Bilješke tijekom čitanja
-Počinješ čitati knjigu.
Dok čitaš, u dnevnik čitanja bilježiš (u obliku rečenica ili natuknica) svoja zapažanja.
-Što ti se sviđa, što ne, zašto ti je nešto zanimljivo, što misliš o postupcima likova, što osjećaš...
- Dakle, pišeš svoj komentar o onome što čitaš. To pišeš za vrijeme čitanja, a ne pošto pročitaš cijelu knjigu. Iz tih se rečenica mora vidjeti da si čitanje pratio svojim bilješkama.
-Kad na taj način pročitaš cijelu knjigu, interpretirat ćeš djelo u cjelini. 
-U dnevnik čitanja napisat ćeš:
Doživljaj djela (kako ti se svidjelo cijelo djelo i zašto);
Najljepši ulomak (prepisat ćeš iz djela ulomak - nekoliko rečenica koji ti se najviše sviđa i objasniti zašto si ga odabrao, što ti je u njemu lijepo);
Tema djela (ono o čemu se u djelu govori);
Ideja djela (temeljna misao, pouka, poruka pisca);
Fabularni tijek i dijelovi kompozicije;
Kratak sadržaj (sažeto prepričavati temeljna zbivanja onim redom kako su ispričana u književnom djelu),
Mjesto radnje (navesti dokaze);
Vrijeme radnje (navesti dokaze);
Analiza likova:
a) glavni likovi (protagonisti)
b)sporedni likovi (ako postoje)
c) glavnim likovima odrediti značajke (karakterizacija) i svaku odabranu značajku potvrditi navodom  iz djela rečenicom ili rečenicama u kojima si uočio tu osobinu.
Analiza stila (navesti primjere izražajnih stilskih sredstava i imenovati ih).
Nadnevak i mjesto čitanja djela:
Ako želiš u svoju bilježnicu nacrtaj prizor koji si najsnažnije doživio!


sastavila: Nataša Sajko

Čitanje pjesničke zbirke i pripremanje bilježaka za pisanje školskog eseja


Čitajući pjesničku zbirku odlučite se za jedan od istraživačkih zadataka predloženih u radionici (vidi radionice) - Lirika, odlike i vrste - i pokušajte otkriti što povezuje veći broj pjesama (tema, motivi, stih,oblik,  uporaba pjesničkih figura). 
Kad organizirate umnu mapu, zabilježenim natuknicama pridružite potkrepe iz pjesama (citate). Svakoj bilješci pridružite barem jedan citat. Izdvojite li više citata, lakše ćete birati pri pisanju školskoga eseja. Posegnite i za nekim književnokritičkim tekstom (recimo onim u predgovoru), pažljivo ga pročitajte i izdvojite one citate koji će potkrijepiti vaše tvrdnje o pjesniku. Proučite i biografiju pisca i zapišite najvažnije podatke (gdje je i kad rođen, koje je književne vrste stvarao, koja su njegova djela za pamćenje, čime je zadužio nacionalnu ili svjetsku književnost).
Pripremili ste sve potrebne materijale za pisanje eseja o pjesničkoj zbirci. Sad treba odlučiti čime započeti esej - analizom izabranog detalja (induktivno-deduktivna metoda) ili pak zaključcima o pjesniku pouzdanih autoriteta do kojih ste došli proučavajući književnokritičke tekstove (deduktivno-induktivna metoda). Pri pisanju eseja vodite brigu da svaka početna rečenica bude usklađena s prethodnom uvodnom i zaključnom rečenicom.

U bilježnici za školsku lektiru treba voditi računa o pravopisnoj i gramatičkoj točnosti. Provjerite točnost! Ako niste besprijekorni, još imate prostora za ispravke - ovo je tek vježba za nastup na satu i dokazivanje da ste pjesnika upoznali.



Čitanje prozne knjige i pripremanje bilježaka za pisanje školskog eseja



Prozni tekstovi duži su od lirskih, najčešće utemeljeni na priči (fabuli) pa je o njima, uglavnom, lakše pisati nego o lirskim pjesmama. I za pisanje bilježaka o proznom djelu dobro je odlučiti kojim će smjerom krenuti vaše istraživanje - pripremite umnu mapu i napišite u središte naslov djela pa izdvajate grančice na koje ćete upisivati ono što vas tijekom čitanja intrigira te povezujte svoje asocijacije. Dobro je razdvojiti u proučavanju elemente koji se tiču sadržajne analize (tema, fabularne linije/tokovi, glavna lica, karakterizacija/tipovi, mjesto i vrijeme radnje, svrha/poruka/poanta) od elemenata koji su povezani uz strukturiranje teksta (izraz) - kompozicija/siže, vrsta pripovjedača, pripovjedni postupci (opis, pripovijedanje, dijalog, monolog, pripovjedačev komentar). 

Već prilikom čitanja izdvojite intrigantne probleme i ideje koje želite komentirati, koje biste rado prihvatili ili pak raspravljali o njihovoj ispravnosti/prihvatljivosti. Uz citate navedite i svoje protuargumente ili obrazložite zašto ideju prihvaćate. Svoje istraživanje dobro je organizirati dvostrukom tablicom (T-tablicom) u kojoj ćete odmah dobiti raspravljačku strukturu - argument/protuargument.

Proučite i nekoliko književno kritičkih zapisa iz predgovora, potražite ih u povijestima književnosti, na internetu. Izdvojite nekoliko citata koje ćete upotrijebiti u razgovoru o djelu ili pak pri pisanju školskog eseja. Svakako zabilježite sve bibliografske podatke (ime autora, ime djela/teksta, izdavač, mjesto, godina, stranice).

Proučite i biografiju pisca i izdvoji važne biografske podatke i popis djela kojima je pisac dao doprinos nacionalnoj ili svjetskoj literaturi.

Pri svom čitanju proučite i ono što od vas očekuje profesorica/profesor jer će nastavni sat biti usmjeren upravo na tu problematiku i ona će se objašnjavati. Vjerojatno je baš tu autor dao svoj doprinos nacionalnoj ili svjetskoj književnosti kao inovator, vizionar ili pak savršenstvom izvedbe. Dobro pripremljeni uživat ćete u nastavnom satu i zaslužiti najvišu ocjenu!




Čitanje dramskog teksta i pripremanje bilježaka za pisanje školskog eseja


Budući da su dramski tekstovi napisani da bi se izvodili na pozornici, najpametnije bi bilo pogledati neko kazališno uprizorenje prije čitanja dramskog djela. Tako i učenici slabije razvijenih sposobnosti vizualizacije i predočavanja mizanscenskih odnosa (odnosa lica na pozornici) lakše razumiju i tekstualne i netekstualne poruke dramskog djela. No, malo učenika ima priliku u kazalištu pogledati sve drame koje su na popisu lektirnih naslova. Kako ipak uspješno čitati drame?
Najprije treba dobro proučiti popis dramskih osoba i uočiti strukturu dramskih odnosa (dramska geometrija), uočiti tko su rođaci, prijatelji, ljubavnici i sl., koliko imaju godina, kakvog su društvenog statusa. Potom treba uvidjeti događa li se radnja u sadašnjosti ili prošlosti, je li ta prošlost naznačena povijesnom godinom ili pak je riječ o mitskom vremenu. Treba obratiti i pažnju na vremenski raspon - je li to drama u kojoj imamo jedinstvo vremena, mjesta i radnje ili nije. Pokušajte već pri upoznavanju lica uočiti je li neko izdvojeno u naslovu, podatke o njemu temeljito proučite.
Tek nakon što upoznate popis dramskih osoba, pristupite čitanju drame. Uočite vanjsku strukturu (broj činova/prizore/slike), a onda se pozabavite unutarnjom (odnosima lica i izvorima dramske napetosti). Poslužite se aktantskim modelom u kojem u središte stavljate lice koje proučavati uz njega dopisujte iznad njegove motive (lijevo), ciljeve (desno), ispod pomagače (lijevo), suparnike (desno).
I drama ima svoju idejnu strukturu - proučite koje su ideje sukobljene i kako se one realiziraju u sukobu lica. Zapišite kojoj dramskoj vrsti djelo pripada i potkrijepite to primjerima iz teksta ( T-tablica: definicija - potkrepe).

Proučite biografiju pisca i zapišite važne biografske podatke.
Usporedite gledanu kazališnu predstavu i pročitani dramski tekst ako ste gledali kazališnu predstavu. Uočite što je redatelj promijenio ili drugačije interpretirao. To je polazište za pisanje dobrog usprednog i raspravljačkog eseja. Proučite i književnokritičku literaturu, izdvojite važne citate u kojima se uočava doprinos dramatičara nacionalnoj ili svjetskoj književnosti i kazališnoj umjetnosti.

Čitanje publicističkog teksta (književno-znanstvenog) i pripremanje bilježaka za pisanje školskog eseja


    Čitanje znanstvenog i publicističkog teksta razlikuje se od čitanja beletrističkog jer je čvrsto utemeljen na stvarnim i znanstveno provjerljivim činjenicama. Upravo ta činjenica i olakšava čitanje. Iskusni čitatelj lako će u dobro organiziranom neknjiževnom tekstu otkriti ključne riječi i rečenice. To su prve i zadnje rečenice ulomka, a ključne se riječi nalaze na početku ili na kraju rečenice. Upravo se tako ulančavaju rečenice u smislenu i čvrstu cjelinu. 
    Tehnike brzog i učinkovitog čitanja primjenjive su na znanstvenim i publicističkim tekstovima. Kad vam je potrebna tek osnovna informacija,  možete preskakati cijele rečenice pa i ulomke. Ono što uvijek morate pročitati  uvod je i zaključak. U njima se kriju najvažnije informacije. Izdvojite te riječi i stvorite bilješke koje će vam pružiti uporište za stvaranje vlastitih stavova. Njih ćete uobličiti ili kao slaganje s autorovim izjavama ili kao neslaganje koje morate potkrijepiti primjerenim protuargumentima. Raspravljačku strukturu možete postići korištenjem citata iz čitanog teksta, ali i tekstova drugih pisaca koji su pisali o istoj temi kako bi postigli raspravljački i polemički ton. Želite li temu dublje sagledati,i tada treba čitati i razradu, argumente i protuargumente, potkrepe (citate, parafraze, aluzije). 
    Želite li naučiti sastavljati školske eseje morate čitati i znanstvene, osobito književnoznanstvene tekstove te pratiti publicističke tekstove u periodici (književnim časopisima, novinama i magazinima): Oni nude i uzorke prikladnog esejističkog stila koji trebate usvojiti želite li stvarati dobre školske eseje.



 Misli o čitanju i pisanju 

   Počinješ čitati novi roman Itala Calvina Ako jedne zimske noći neki putnik. Opusti se . Priberi se. Odbaci od sebe svaku drugu misao. Pusti neka svijet koji te orkužuje iščezne u neodređenost. Vrata je najbolje zatvoriti; iza njih je uvijek upaljen televizor. Reci im odmah: "Ne, ne želim  gledati televiziju." Podigni glas, ako te ne čuju: "Čitam!Neću da me ometate!" Možda te nisu ni čuli kad je tamo takva buka; reci glasnije, viči: "Počinjem čitati novi roman Itala Calvina!" Ali, ako nećeš, nemoj to reći, nadajmo se da će te pustiti na miru.
    Zauzmi najudobniji položaj: sjedni, opruži se, skutri se, lezi. Lezi na leđa, na bok, na trbuh. U naslonjač, na divan, na stolicu za ljuljanje, na ležaljku, na tabure. U mrežu za spavanje, ako imaš mrežu za spavanje. Na krevet, naravno, ili u krevet. Možeš se postaviti i glavačke, u jogi-položaj. S knjigom naopako, razumije se.
    Naravno, idealan položaj za čitanje teško je pronaći. Nekad se čitalo stojeći, ispred stalka. Ljudi su bili navikli stajati. Tako su se odmarali kad su bili umorni od jahanja. Nikome nije padalo na pamet da čita na konju; a tebi se sada čini privlačnom ideja da čitaš jašući, naslonivši knjigu na konjsku grivu, ili čak objesivši je konju o uši s pomoću osobitog hama. S nogama u stremenima svakako bi bilo vrlo ugodno čitati; držati stopala na povišenom mjestu - prvi je uvjet za užitak u čitanju.
    Dobro, što čekaš? Opruži noge, nasloni stopala na jastuk, na dva jastuka, na priručje divana, na naslon stolice, na stolić za čaj, na pisaći stol, na klavir, na globus. Izuj se, ponajprije. to jest ako želiš držati stopala podignuta, ako ne, opet se obuj. Nemoj sad stajati tako, s cipelama u jednoj ruci i s Knjigom u drugoj. Namjesti svjetlo tako da ti ne zamara vid. Učini to sada, jer kad se zadubiš u čitanje, neće ti se više dati da prekidaš. Pazi da ti stranica ne ostane u sjeni, sa zgusnutim crnim slovima na sivoj podlozi, jednoličnima poput čopora miševa;  ali nasotj da ti u stranicu ne udara ni prejako svjetlo i da se ne odbija od okrutne bjeline papira izgrizujućisjene slova, kao o podne negdje na jugu. Nastoj da sad preduhitriš sve ono što bi te moglo prisiliti da prekineš čitanje. Cigarete nadohvat ruke, ako pušiš, pepeljara. Što još? Moraš piškiti? Sam znaš najbolje.
    Ne može se reći da očekuješ nešto posebno upravo od ove knjige. Iz principa više ni od čega ništa ne očekuješ. Ima ih mnogo mlađih od teme, ili starijih, koji žive u iščekivanju izvanrednih doživljaja, od knjiga, od ljudi, od putovanja, od događaja, od onoga što krije sutrašnjica. Ti ne. Ti znaš da je najviše što čovjek može očekivati da izbjegne najgore. To je zaključak do kojega si došao u osobnome životu, a i u vezi s općim, pa čak i svjetskim pitanjima. A kod knjiga? Eto, upravo zato što si to isključio na svakome drugom području, vjeruješ da je samo pravo da sebi dopustiš još to mladenačko uživanje u iščekivanju, i to na jednome strogo ograničenom području kao što su knjige, gdje sve može krenuti ili po dobru ili po zlu, ali rizik od razočaranja nije prevelik.
(..)
    Već u izlogu knjižare uočio si korice s naslovom koji tražiš. Slijedeći taj vidljivi trag, probio si se knjižarom kroz gustu baražnu vatru Knjiga Koje Nisi pročitao, a koje su te namršteno gledale s pultova i polica nastojeći da te postide. Ali, ti znaš da ne smiješ dopustiti da te zbune i da se ondje hektarima i hektarima prostiru Knjige Koje Možeš I Ne Pročitati. Lmkoge Lpke Sči
e Drugoj Svrsi, A Ne Čitanju, Knjige Koje Si Pročitao A DA  Ih Nisi Morao Ni Otvoriti Jer Pripadaju Kategoriji Onoga Što Je Pročitano Još Prije Nego Što Je Napisano. Tako prolaziš prvi pojas utvrda, i na tebe se sručuje pješadija Knjiga Koje Bi, Da Imaš Više Života, Također Rado Pročitao, Ali, Na Žalost, Dana Koje Ti Je Dano Proživjeti Ima Toliko Koliko Ih Ima. Brzo ih prelaziš i padaš usred falange Knjiga Koje Namjeravaš Pročitati, Ali Prethodno Moraš Pročitati Druge, Knjige Koje Su Preskupe, Pa Se Nadaš Kupiti Ih Kad Se Budu Prodavale U Pola Cijene, Knjiga Idem Kao Gore, Kad Ih Tiskaju U Džepnom Izdanju, Knjiga Za Koje Bi Nekoga Morao Zamoliti Da Ti Ih Posudi, Knjiga Koje Su Svi Pročitali, Pa Je, Dakle, Gotovo Isto Kao Da Si Ih I Sam Pročitao. Izbjegavši tim nasrtajima, dolaziš u podnožje tvrđave, gdje se još upiru
    Knjige Koje Odavno Planiraš Pročitati
    Knjige Koje Si Godinama Tražiš A Nisi Ih Našao
    Knjige Koje Govore o Nečemu Čime Se Trenutno Baviš
    Knjige Koje Želiš Imati Da Bi Ti Bile Pri Ruci Za Svaki Slučaj,
    Knjige Koje Ti Nedostaju DA Bi Ih Stavio Do Drugih Knjiga Na Svojoj Polici
    Knjige Koje Te Ispunjavaju Iznenadnom, Pomamnom I Ne Sasvim Opravdanom Znatiželjom.
    Eto, uspio si neograničen broj snaga na bojnom polju svesti na količinu koja je , doduše velika, ali ipak presdtavlja konačan broj, premda ti to relativno olakšanje kao zamku iz zasjede namještaju Knjige Koje Si Davno Pročitao, Pa Bi Bilo Vrijeme Da Ih Pročitaš Opet, i Knjige Za Koje Si Uvijek Tvrdio DA Si Ih Pročitao, Pa Bi Bilo Vrijeme Da Ih Pročitaš Doista.
Italo Calvino, Ako jedne zimske noći neki putnik (uvod)


    Smisao čitanja jest u užitku, radosti druženja s nepoznatim čovjekom - piscem. Dakle, nismo sami kada čitamo i naše pravdanje da nemamo dovoljno vremena za samoću da bismo čitali, posve je krivo. Dapače, čitanje je intenzivno druženje s piscem, a njegove riječi poput melema liječe naše strahove, ublažuju našu tugu, otvaraju prostore naše mašte i izazivaju osjećaje kakve nam ni jedno drugo druženje ne može ponuditi.
Knjiga ne može objasniti našu sudbinu, ali tka oko nas fino predivo osjećaja i spoznaja koje na neki čudan način postaju sporazum sa životom. Čitanje, doista, nema drugog najvišeg cilja osim učiniti pojednica sposobnim da uživa, a uživati znači voljeti.

Majda Bekić-Vejzović



    Glagol čitati ne podnosi zapovjedni način. Tu odbojnost dijeli s još nekima: glagolom "voljeti"... glagolom "sanjati"...
Naravno, uvijek možemo pokušati. Pogledajte: "Voli me!", "Sanjaj!", "Čitaj!" "Čitaj! Ma čitaj, pobogu, naređujem ti da čitaš!"

- U sobu i čitaj!

Ishod?
Nikakav. 
Zadrijemao je nad knjigom.
.... 



Kao i svako nabrajanje "prava" koja se poštuju, i ovaj popis prava na čitanje morao bi započeti s pravilom da se ne zloupotrijebi - u ovom slučaju pravo da ne čitamo - bez kojega se više ne bi radilo o popisu prava već o podloj klopci.



10 prava čitatelja

1. Pravo da ne čitamo.

2. Pravo da preskačemo.

3. Pravo da ne dovršimo.

4. Pravo da ponovo čitamo.

5. Pravo da čitamo bilo što.

6. Pravo na zanos.

7. Pravo da čitamo bilo gdje.

8. Pravo da probiremo.

9. Pravo da čitamo naglas.

10. Pravo na šutnju.

Daniel Pennac, Od korica do korica (esej o knjigama i čitanju)


Ahmed nije knjigu samo držao u rukama, on je i čitao, nakratko, sad ovdje sad ondje, ako su bile jedna cjelina, ili jedno pa drugo, ako su sastvljene od dijelova. Tako je saznavao što u njima piše, ali nikada ne bi obujmio cijeli sadržaj ni dosegao cilj za kojim pisac teži. Njemu književnost, bez obzira o čemu govorila, nema druge svrhe osim stilističkim ljepota.

Ivan Aralica, Psi u trgovištu


Loš čitatelj je kao ljubavnik psihopat koji navali trgati odjeću žene koja mu je dopala ruku,  i onda kad je već gola nastavlja i skida joj kožu, grozničavo baca na stranu njeno meso, komad kostur, i na kraju, kad joj već oglođe kosti svojim grubim žutim zubima, tek onda konačno doživljava zadovoljenje , i to je to. Sada sam konačno u njoj . Stigao sam na cilj.

Amos Oz, Priča o ljubavi i tmini


Koji bi pisac znao reći kako i zašto se neki lik rađa u mašti?

Zagonetka umjetničkog stvaranja ujedno je i zagonetka prirodnog rađanja. Žena može, kad ljubi, poželjeti postati majkom; no sama želja, ma kako snažna bila, nije dovoljna. Jednog lijepog dana dogodit će joj se da postane majkom, a da ni sama ne zna točno kada se to zbilo. Tako i umjetnik, krećući se kroz život, prima njegove lice, a nikada nije u stanju reći kako i zašto mu se, u određenom trenutku, jedna od tih životnih klica zavlači u maštu kako bi i sama postala živim bićem na jednoj drugoj životnoj razini, koja se uzvisuje nad nepostojanom svagdašnjicom.

Luigi Pirandello