Učionica hrvatskoga jezika

Erasmus+ projekt za neodlučne, posrnule i loše čitatelje


U desetoj zagrebačkoj gimnaziji "Ivan Supek" započeo je dvogodišnji Erasmus+ projekt kojemu je cilj istražiti čitateljske navike učenika od 15 do 18 godina te na temelju prikupljenih podataka sastaviti Priručnik za neodlučne, posrnule i loše čitatelje. Više o projektu čitajte na sljedećoj stranici 


Upitnik

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScxa-YgTs_8xaevSDt6Oa6Lh2-WKoVsQDTMajIqZ7oeWaZpUQ/viewform




Predstavljanje Kriterija i preporuka za izradu kvalitetnih e-lektira

Dugogodišnji marljiv rad na Mojoj (m)ucionici urodio je plodom. Odabrana sam u stručnu radnu skupinu za izradu Kriterija i preporuka za izradu kvalitetnih e-lektira na projektu e-škole CARNeta i NSK-a.


Hvala svim nastavnicima koji su odabrali naše udžbenike i čitanke.

Vjedi

Prelistajte ih na sljedećim stranicama: hrvatski.alfa.hr


Školovanje "u oblaku"


I Moja (m)učionica sličan je sadržaj koji omogućuje učenicima da samostalno biraju i organiziraju sadžaje učenja i metode kojima će organizirati učenje. Samoregulirano učenje nova je nastavna metoda o kojoj govori sljedeći video.


Ne tapkajte u mraku neznanja!


Besplatni izvori Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža


Proleksis enciklopedija: http://proleksis.lzmk.hr/

Enciklopedija Krležijana http://krlezijana.lzmk.hr/projekt.aspx


Hrvatska enciklopedija: http://enciklopedija.lzmk.hr/


Hrvatski biografski leksikon: http://hbl.lzmk.hr/abecedarij.aspx

Hrvatski leksikon:  http://www.hrleksikon.info/
Zajednički projekt Novog Libera i Srca:

Hrvatski jezični portal: http://hjp.novi-liber.hr

Izvori Instituta za hrvatski jezik  i jezikoslovlje
Hrvatski pravopis: http://pravopis.hr/

Bolje je hrvatski!: http://bolje.hr/

Hrvatski na maturi: http://matura.ihjj.hr/

Portali
Eduvizija: http://www.eduvizija.hr/portal/
Bujica riječihttp://bujicarijeci.com/

Međunarodni dan pismenosti, 8. rujna

Dosadne su vam priče o provjerama vaših čitalačkih kompetencija,. ne čita  vam se lektira, zamorno vam je pisati  sastavke i eseje? Razmislite kako bi bilo da ste se rodili u zemlji u kojoj pismenost nije dostupna svima. Znate li da na svijetu ima čak 123 milijuna nepismene mladeži a o toga su 76 milijuna žene. Žalosno je da 54 milijuna nepismenih mladih žena živi u svega 9 zemalja svijeta.

Čak su dvije trećine od 774 milijuna nepismenih ljudi žene. 54 milijuna od 76 milijuna nepismenih mladih žena živi u 9 zemalja svijeta - Indiji, Pakistanu, Nigeriji, Etiopiji, Bangladešu,Kongu, Tanzaniji, Egiptu i Burkini Fasso. 




Vaša (m)učiteljica gostovala je na 8. katu


(m)učiteljica Nataša Sajko i Danijela Trbović


Trebate li neki članak ili jezikoslovni primjer iz starih novina, pretražite sljedeće portale:


Stare hrvatske novine

Stari hrvatski časopisi
Novinstvo Varaždina


EMISIJA NAVRH JEZIKA 


Pogledajte zanimljive priloge o jeziku iz emisije Navrh jezika.

http://www.hrt.hr/htv/emisije/navrhjezika/grafika/naglasak1.swf



ZA LJUBITELJE POEZIJE


Ovo su stranice namijenjene ljubiteljima poezije i onima koji će to tek postati.


MJESEC HRVATSKE KNJIGE



Najbolja nova hrvatska riječ: zatipak


Više o natječaju koji se održava od 1993. godine  saznajte na stranicama časopisa Jezik.

Sudionici prvog međunarodnog TeachMeet'Int'l-a! 


http://yfrog.com/kfu2oqp




KNJIŽEVNOST NA NOVIM MEDIJIMA


Izvrsno oblikovan portal Miljenka Jergovića.


Tjedan dobre knjige

od 14.-20. travnja traje Tjedan dobre knjige. 




21. veljače - Međunarodni dan materinjeg jezika

"O jeziku rode da ti pojem/o jeziku mom i tvojem",
pjevao je Petar Preradović u jeku ilirskoga pokreta, kad smo konačno dobili vlastiti standard utemeljen na tad najrasprostranjenijem hrvatskom narječju - štokavskome. Put, od prvih kamenih ulomaka iz 9. stoljeća i Bašćanske ploče s prijelaza iz 10. u 11. stoljeće, pisanih na sjevernočakavskim govorima Istre i Kvarnera, do izabrane novoštokavske osnovice, bio je dugačak i krivudav. Taj se povijesni put bitno razlikuje od onoga koji je prošao srpski ili crnogorski ili bošnjački standardni jezik i doista je nevjerojatno da i početkom 21. stoljeća, dvadesetak godina od državnog osamostaljenja moramo dokazivati postojanje svoga jezika i opravdavati postojanje  standarda, ovaj put pred jezičnim divovima koji gutaju malene jezike - jezicima EU i SAD-a.


PISCI NA MREŽI

"Pisce na mreži" vode Mirela Barbaroša-Šikić i Miroslav Mićanović.



 23. 10. Hrvatski kao službeni jezik u RH (1847.)



Međunarodni dan pismenosti - 9. 9.


Hrvati se u povijesti pismenosti diče s tri pisma:
latinicom, glagoljicom i zapadnom ćirilicom.

 Tri pisma, a toliko nepismenih!

Više  o opismenjivanju u Hrvatskoj čitajte na stranicama Državnog zavoda za statistiku.




Dani hrvatskoga književnog jezika - 11. do 17. ožujka


U Hrvatskoj se svake godine, od 11. do 17. ožujka, obilježavaju Dani hrvatskoga jezika. Ta kulturna manifestacija utemeljena je odlukom Hrvatskog sabora 1997. godine, na spomen Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.

Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika objavljena je u tjedniku Telegram 17. ožujka 1967. s potpisima osamnaest hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova. Tekst Deklaracije sastavila je tjedan dana ranije u prostorijama Matice hrvatske skupina znanstvenika, književnih i kulturnih radnika (Miroslav Brandt, Dalibor Brozović, Radoslav Katičić, Tomislav Ladan, Slavko Mihalić, Slavko Pavešić, Vlatko Pavletić), a Upravni odbor Matice hrvatske tekst je 13. ožujka 1967. prihvatio i razaslao na potpisivanje. Već 15. ožujka Deklaraciju je potpisalo tadašnje Društvo književnika Hrvatske, a ubrzo zatim i druge ustanove.
(preuzeto iz Kola, 1-2/2009)


["Telegram", jugoslavenske novine za društvena i kulturna pitanja, br. 359, 17. ožujka 1967]

Deklaracija je bila borba za hrvatski jezik, njegov samostalni razvitak bez ičije nadređenosti, borba da hrvatski narod svoj jezik naziva vlastitim imenom, dakle hrvatski jezik, bez ikakvih drugih atributa ili dvosmislenosti. 

Više o Deklaraciji pročitajte u Kolu proljeće - ljeto 2009. posvećenom 40. obljetnici Deklaracije koja se obilježavala prošle godine.

Kolo


Više o hrvatskom jeziku čitajte na stranicama Instituta za jezik i jezikoslovlje.

Prvonagrađeni rad na natječaju Kaja 2014. za učenike srednjih škola Republike Hrvatske, sonet s akrostihom učenika Kristijana Županića.

 

Kajkavsku blagu



Kajkavsku blagu, kaj tua za lude znači? 

A je tua kaku zlatu ili srebru? 

Ja znam, da je tua naše srce vedru 

Kaj zna reči kokuši, svije, kači. 



A kaj pa vi niaznate kaj je tua? 

Već dugu liat te reči postojidu 

Samu kaj se nič već ne koristidu, nek stujidu! 

Kaj još uvijek nia znate kaj je tua? 



Uhh, ja bum vam rekiu ze 

Blagu keru mamu, treba čuvati! 

Lehku reči, ali se taj jezik muara urati! 



A sad znate kaj vam očem reči? 

Guaske, race se te liape reči, 

Ukrasili budu naš kaj, naše liapu kajkavsku blagu!
Kristijan Županić, 1. a



Samoglasnici


A crveno,I bijelo,E crno, O žuto
U plavo - svako svoju ulogu ima;
A, crveno ko ruže koje ispunjavaju snove
i vode me do mjesta, gdje ti ležiš.

E, crna, tamna pomrčina, pogled sove
koji osjetiš na koži, šapat sjena što skriva tajnu.
I, bijeli, hladni vječni led, svira violinsku strunu,
što čezne za savršenstvom.

U, plavi, nebrušeni dijamant
koji reflektira svjetlost stvarajući svoj odraz
ko zvijezde na površini mora.

O, žuta ljepota gori zlatno
ko mjesec, sunce ljetno,
prsten bez početka i kraja.

Monika Grgić 4.d



Hrvatski jezik

Nigde v svetu takvoga jezika ni,
kak v Lepoj našoj ga imamo mi.
Uz Dravo naš se kaj daleko ori
jer jednoga narječja on v Hrvatskoj tvori.

Čim za bregove hrvatske usnulo sunce padne
što nam ljepotu našeg jezika dadne.
U gradovima silnim hrvatskog jezika nije
bez štokavskog se narječja
čak ni ponosan barjak ne vije.

Doli, gdi veli su naši škoji,
pisma se čakavska po cilem mistu poji.
jazika našega vsako dite voli,
svak pomorac dvigne jidra
i Bogu se na jaziku milom pomoli.

Ana Rabuzin, 2. d


Tiha-božica sreće



Oj, Tiho, najdraža Tiho,
Ti, visoka, uzvišena,
Najviša među svima
Pruži nam ruke svoje,
Uzmi nas u zagrljaj svoj!


Ojačaj nam dušu našu,
Svojom ljubavlju napuni naše srce
Budi nam prijatelj najbolji
I istjeraj naše sve neprijatelje.


Oj, Tiho, najdraža Tiho
Ulij svu sreću svijeta u nas,
I čvrsto nas drži uza se!


Rea Njegovec

1.b



MOJ JEZIK


Ja imam svoj jezik
I unutar tog jezika još mojiji
Dio je svih jezika
Dio smo svih jezika
ali pogovaramo svojim, kojem pripadamo
Star je kao i mi sami
Korijen mu se gubi u vremenima
Cvijet se njegov drži na suncu
I opire se vjetrovima
Jest i raste
On je višemilenijska biljka
Na kraju će urasti u samo nebo
(i u svevremenost)
I ostaviti nas ondje

Milivoj Slaviček


Drevni i lijepi jeziče Hrvata


Drevni i lijepi jeziče Hrvata,

sretni pjesnici govore o sebi,

ni u snu neki pomislio ne bi

da još i danas o jeziku gata,


a m

ene strah i snomorica hvata

jer ugrožen sam na vlastitim tlima:

tu vlast mi jezik ukida u zlima

razdora, laži - čim sve ne barata. 


Optužuje me što svoj sam na svome,

jezikom pretka što govorim k tome,

u svoga što ne pretvorim se brata ...


I dok je tako - meni pisati je

o opstanku - svom i poezije,

drevni i lijepi jeziče Hrvata.


Stijepo Mijović Kočan




MOJI SNI


Čudili se, što još hrvatski znadem, premda sam već toliko godina od kuće. -

 Pa kako to, da nisi zaboravio?

- A kako bih?! Ako i ne govorim hrvatski, to ipak hrvatski snivam, - a snivam vrlo često...

Bog zna, hoće li se ti moji hrvatski sni ikad obistiniti!?!

Fran Mažuranić



Pročitajte i dokument Europske parlamentarne skupštine o položaju materinjeg jezika u školskom obrazovanju


Moj jezik hrvatski



Prva riječ koju sam izgovorila na svojem materinjem hrvatskom jeziku bila je “mama”. Učim ga već šesnaest godina, no svakodnevno čujem barem jednu novu riječ koja je bila zaboravljena ili se nalazi samo u knjigama, poput onih koje trenutno čitam za lektiru. No, nažalost, mnogi ne znaju koja se vrijednost i pravi smisao nalazi u čitanju starih knjiga, pa ih i malo čita.


Naš jezik je bogat, obiluje narječjima i idiomima, no rijetko tko ga poštuje i koristi u punini. Što je najgore, i sami mediji prenose nam poruke na naslovnicama riječima koje nemaju veze s hrvatskim jezikom. Često se pojavljuju i na televiziji i novinama izreke naših pjevača i glumica poput ovih:”Užasno mi je lijepo!”, ili “Užasno je pametna!”. Alergična sam na te i takve izraze jer je sramotno da uz toliko bogatstvo riječi ne mogu sročiti neku pametniju rečenicu. Gdje gode se pojavim, više-manje, svi slušaju strane pjesme ili narodnjake, dakako, srpske. I nitko se više ne sjeća što su nam Srbi radili prije samo nekoliko godina. Kao što je moj tata rekao: “Kaj naše pjesme smrde?!” Ne osuđujem nikoga jer je slušanje glazbe stvar osobnog izbora, ali sramotno je da tako malo mladih ljudi sluša izvorne hrvatske pjesme.


Često posjećujem forume i različite društvene mreže koje mi samo “dignu živac”. Tamo s trudom treba tražiti barem jednu normalno sročenu rečenicu. Koriste se izrazi poput: btw, ofc, hey, kissy, mno, vtp i sl. ponekad poželim zaplakati nad tim izrazima jer se uistinu pitam kud će nas to odvesti. Mnogima se to ne sviđa, no svejedno koriste te riječi jer misle da su tako “in” – omiljeni, suvremeni, a zapravo su samo pomodni.


Ne mogu se pohvaliti odličnim poznavanjem našeg jezika, no svakim se danom trudim što bolje ga upoznati i upotrebljavati ga što bolje. Ako svi započnemo koristiti strane riječi i skraćenice, zatupit ćemo uz takvo bogatstvo jezika i svi će nas “prevesti žedne preko vode”!


Marta Hokman, 2. d


Pozdrav s terenske nastave u Istri


2. d posjetio je najmanji grad na svijetu Hum.