Do sada si već shvatio da sam uložio velik trud kako bih te upropastio. Da si predmet moje mržnje. Da si jedini mogući način kako da se osvetim Stvoritelju koji me želi zauvijek uništiti. Shvatio si mi je cilj da ti sam odgovaraš za grijeh koji si učinio umjesto da ja odgovaram za njega. Onoga trenutka kada te odvojim od Stvoritelja na duhovnoj razini, kada prijeđeš granicu nakon koje Mu se više ne možeš vratiti, bit ćeš potpuno u mojoj vlasti. Najbolje je od svega toga što si cijelo vrijeme sve to sam izabirao.

Stvoritelj te je upućivao na jedno, a ja na drugo. Cijelo vrijeme. A ti nisi shvaćao da se vodi bitka za tebe. Znaš li zašto Stvoritelj gubi bitku za tebe? Zato što ti On sugerira da radiš ono što je od vječnih vrijednosti. Da uspostaviš svoju vezu s Njim preko Njegove Riječi. Da uz Njegovu pomoć izgrađuješ karakter u skladu s Njegovim. Da vladaš nad svojim osjetilima. Željama.

A ja? Kako ti rekoh, ja sam na strani tvoga ega. Ja sam učinio da ono što On traži od ljudi bude proglašeno zaostalim. Da karakterne vrline koje On zahtijeva, budu proglašene manama. Da želje kojima On želi da vladaš i da im ne popuštaš, budu proglašene najvećim užitcima. Zato On gubi bitku za tebe! Ne želiš biti proglašen zaostalim, ne želiš biti proglašen slabićem, želiš uživati u svim osjetilima koja imaš... Nije bitno što te sve to u Stvoriteljevim očima duhovno, moralno i tjelesno unižava. Bitno je da ti uživaš u tome. Da si poput ostalih.

Vidiš li koliko je moj posao jednostavan. Udaljio sam te od istina do kojih Stvoritelj želi da dođeš. Uvjerio sam te da je religija za starce i djecu. I sada te baš ništa ne može sačuvati od zabluda kojima sam te zapleo. Moj glas prepoznaješ kao glas svoga razuma, dok Stvoriteljeve sve slabije pokušaje da dođe do tebe tumačiš glasom savjesti koji treba zanemariti jer od njega nema nikakve koristi. Samo štete. Morao bi biti požrtvovan, ponizan, strpljiv, nesebičan, obazriv, pokazivati osjećaje... nije važno što bi ljudi iz tvoje okoline zbog toga bili sretniji – tebi je to naporno i ponižavajuće.

Na koncu, ne možeš se sada promijeniti. Svi su navikli na tebe baš takvog. Što će misliti o tebi? Zamisli, postigao sam to da će ljudi svaku osobu koja i uspije napraviti jedan takav iskorak u bolje, ismijavati. Vrlo ih lako nadahnem na to jer tako opravdavaju svoju nemogućnost da i sami postignu isto. Recimo, ismijavat će te ljudi koji su nepristojni jer si ti postao pristojan. Ismijavat će te ljudi koji nezdravo žive jer si ti počeo zdravije živjeti. Ismijavat će te ako postaneš moralan, ljudi koji su nemoralni. Vidiš, ovakve stvari bez moje umiješanosti gube smisao. Njima te JA sprječavam da se promijeniš.

Iz stanja u kojem se nalaziš, put do Stvoritelja će ti se činiti nemogućim. Morao bi proći kroz mnoge prepreke da bi došao do Njega. Morao bi otkriti sve duhovne i moralne zablude. Morao bi prihvatiti novootkrivene istine i promijeniti svoj život u potpunosti. A zbog čega? Zbog jedinstva sa Stvoriteljem? Zbog vječnoga života? Vječnog života u potpunoj radosti, pravdi, sreći, zdravlju, iskrenoj ljubavi...?

Pomoći ću ti da zaključiš kako je za tebe bolje da ostaneš takav kakav jesi, ništa ne mijenjajući, kako bi proživio svojih bijednih, bolešću, patnjom i nepravdom obilježenih, sedamdesetak godina života i propadneš zajedno sa mnom, nego da postigneš ono što bi Stvoritelj za tebe želio.

Misliš li da ne znam što govorim? Da nitko takav glupi zaključak ne može donijeti? Da nitko takav glupi izbor ne može učiniti? O, može! Ti možeš. Poput milijardi tebi sličnih. Zaboravljaš da imam gotovo šest tisuća godina iskustva u pomaganju ljudima da odluče upravo to?

U poglavljima koja slijede vidjet ćeš da si i sam na najboljem putu da i ti učiniš isto.