Job shadowing, Spojena skola Poprad, Slovačka – 3.6. – 7.6.2024.
Željka Frančić
Spojena škola Poprad prima učenike od vrtićke dobi pa sve do petnaeste godine (9. razred), a uz redoviti program nudi i program umjetničke škole. Promatrala sam nastavu povijesti, engleskog i njemačkog jezika te dramskih skupina u umjetničkoj školi s posebnim naglaskom na inkluziju, borbu protiv međuvršnjačkog nasilja i zeleno poduzetništvo. U posjet ovoj školi uključeni su i razgovori s ravnateljem i stručnom službom, odnosno koordinatoricom za školske preventivne programe. Glavni koordinator posjete bila je profesorica Alena Varadyova, voditeljica Odjela za dramu u Umjetničkoj školi. Nakon provedenih tjedan dana u slovačkoj školi doista se osjetilo da u školi vlada pozitivno ozračje, da se primjenjuju razne strategije za borbu protiv međuvršnjačkog nasilja te promovira empatija i zajedništvo.
Prvi dan promatranja nastave slovačkih kolega bio je jako zanimljiv. Na satu engleskog jezika promatrana je metoda interaktivnog učenja koja uključuje grupni rad, igrifikaciju i korištenje digitalnih alata. Učenici su aktivno sudjelovali u diskusijama i rješavali zadatke pomoću platformi poput Kahoota i Quizleta. Tijekom obilaska škole predstavljeni su prostori poput učionica, knjižnice, laboratorija i sportske dvorane. Poseban naglasak stavljen je na uređenje i opremu koja podržava interaktivno i moderno obrazovanje. Na satu povijesti naglasak je bio na analitičkom pristupu povijesnim događajima. Koristili su se primarni izvori i multimedijski materijali za podizanje svijesti o kontekstu i utjecaju povijesnih činjenica.
U ovoj školi, umjetnički predmeti nude se kao izborni programi u poslijepodnevnim satima. Svaka aktivnost ima specijalizirane prostore i stručne voditelje.
Likovni: Učenici rade na projektima koristeći različite tehnike, poticanje kreativnosti i individualnog izraza.
Dramska grupa: Rad na scenskim izvedbama i improvizaciji, razvijanje javnog nastupa i timskog rada s naglaskom na sudjelovanje na natjecanjima u zemlji i organizaciji školskih događaja povodom obilježavanja važnih datuma ili školskih projekata. Dramska skupina ostvaruje zavidne rezultate na natjecanjima, i to na državnoj razini.
Glazbeni: Praktično izvođenje i teorija glazbe, individualni i grupni rad s instrumentima i vokalom.
Uvidom u nastavu stekla sam dojam da su satovi vođeni interaktivnim metodama koje potiču suradničko učenje i kritičko razmišljanje. Ključna zapažanja:
· Povijest: Naglasak na kritičkom mišljenju i diskusijama o povijesnim događajima, uz poveznice s međuvršnjačkim nasiljem kroz povijest.
· Engleski i njemački jezik: Korištene metode simulacije i grupnog rada koje potiču uključivost svih učenika, neovisno o njihovim sposobnostima.
· Dramske skupine: Kreativni izrazi korišteni su za razvijanje empatije i osvještavanje problema diskriminacije i nasilja.
U nastavnom tjednu razgovarala sam s pedagoginjom kojoj je primarni rad rad s učenicima s poteškoćama i posebnim potrebama. Razgovori su se fokusirali na tri ključna segmenta:
· Inkluzija: Škola primjenjuje individualizirani pristup svakom učeniku, uz poseban naglasak na prilagodbu nastave učenicima s poteškoćama. Pedagoginja istaknula potrebu za daljnjim stručnim usavršavanjem nastavnika u području inkluzivne pedagogije.
· Borba protiv međuvršnjačkog nasilja: U školi su implementirani preventivni programi poput radionica o nenasilnoj komunikaciji. Preporučuje se nastavak rada na edukaciji nastavnika i učenika o strategijama rješavanja sukoba.
· Zeleno poduzetništvo: Škola provodi projekte reciklaže i ekoloških inicijativa. Predloženo je uključivanje u EU projekte i suradnja s lokalnim poduzetnicima za razvoj održivih praksi.
Ishodi promatranja:
Međuvršnjačko nasilje: Povećanje svijesti i usvajanje strategija za nenasilno rješavanje sukoba kroz radionice i dramske metode.
Inkluzija: Poboljšanje pristupa učenicima s posebnim potrebama kroz prilagodbu nastavnih metoda i individualizirani pristup.
Zeleno poduzetništvo: Razvoj svijesti o održivosti i ekološkim praksama kroz praktične projekte i suradnju s vanjskim partnerima.
Program job shadowinga u Spojenoj skoli Poprad uključivao je i obilazak povijesne jezgre Poprada te posjet Košicama. Bio je to raznovrstan posjet koji je omogućio uvid u rad slovačkih nastavnika i obrazovni sustav. Osim toga, kroz kulturne aktivnosti i izlete, imala sam priliku bolje upoznati povijest i prirodne ljepote regije. Job shadowing u Spojenoj školi Poprad omogućio je uvid u inovativne metode podučavanja, organizaciju školske infrastrukture te posebne programe koji potiču kreativnost i individualni razvoj učenika u odjelima za izborne predmete – Drama, Glazbeni odgoj, Likovna kultura. Stečena iskustva zasigurno će poslužiti kao inspiracija za implementaciju novih nastavnih metoda u vlastitom okruženju.
Prva aktivnosti: Vršnjačka medijacija
📜 Kartice s opisima sukoba
📝 Radni listovi s koracima medijacije
🎭 Improvizacijski rekviziti (po izboru)
1. Uvodna aktivnost (10 min) – Što je sukob?
🔹 Kratka rasprava:
Što je sukob?
Zašto dolazi do sukoba među vršnjacima?
Kako obično rješavamo sukobe?
🔹 Igra: „Da, ali…“
Učenici u parovima simuliraju neslaganje (npr. „Želim slušati glazbu dok radimo zadatke.“ – „Da, ali ja se ne mogu koncentrirati.“).
Cilj je osvijestiti kako način komunikacije može eskalirati ili smiriti sukob.
2. Objašnjenje uloga i postupka medijacije (10 min)
📌 Koraci vršnjačke medijacije:
Pozdrav i predstavljanje pravila (slušamo jedni druge, ne prekidamo, ne vrijeđamo).
Svaka strana iznosi svoju verziju događaja.
Medijator sažima problem i postavlja pitanja.
Prijedlog rješenja – obje strane daju prijedloge.
Zajednički dogovor i zaključak.
🗣 Razgovor: Što je uloga medijatora? Kako treba izgledati njihovo ponašanje (neutralnost, aktivno slušanje, postavljanje pitanja)?
3. Glavna aktivnost (20 min) – Simulacija medijacije
🎭 Podjela uloga:
Učenici rade u skupinama po troje (medijator + dvije sukobljene strane).
Svaka skupina dobiva karticu s opisom sukoba.
✍ Primjeri sukoba:
Dvojica prijatelja su se posvađala jer jedan nije pozvao drugog na rođendan.
Učenica je ljuta jer joj je prijateljica prepisala zadaću i dobila bolju ocjenu.
Dvojica učenika su se sukobila jer jedan stalno kasni na zajedničke projekte.
🔹 Izvođenje medijacije:
Učenici igraju uloge i pokušavaju kroz vođeni razgovor doći do rješenja.
Nakon svake simulacije, kratka refleksija – što je dobro funkcioniralo, što treba poboljšati?
4. Zaključak i refleksija (5 min)
💡 Pitanja za razgovor:
Kako ste se osjećali u ulozi medijatora/sudionika?
Koji su izazovi u mirnom rješavanju sukoba?
Kako biste ove tehnike mogli primijeniti u svakodnevnom životu?
✍ Kratka pisana refleksija: Učenici napišu jednu rečenicu o tome što su naučili danas.
Razred: 6. i 8. razred
Trajanje: 45 minuta
Cilj: Učenici razvijaju empatiju i razumijevanje izazova s kojima se susreću vršnjaci s poteškoćama te promišljaju kako mogu pružiti podršku.
✅ Učenici prepoznaju izazove učenika s različitim poteškoćama u svakodnevnom školskom životu.
✅ Razvijaju vještine pisanja iz perspektive druge osobe.
✅ Promišljaju načine kako stvoriti inkluzivnije školsko okruženje.
📜 Kartice s opisima poteškoća (disleksija, ADHD, invaliditet itd.)
📖 Papir ili bilježnice za pisanje priča
🖊 Olovke/flomasteri
1. Uvodna aktivnost (10 min) – Empatija i inkluzija
🔹 Razgovor:
Što znači inkluzija u školi?
Koje poteškoće mogu imati naši vršnjaci u učenju i svakodnevnom životu?
Jeste li se ikada osjećali izostavljeno ili imali poteškoće u učenju?
🔹 Igra "Zamisli da…"
Učitelj postavlja situacije, a učenici zatvaraju oči i zamišljaju kako bi se osjećali:
"Zamisli da koristiš invalidska kolica i moraš se kretati kroz školu s puno stepenica."
📌 Kratka refleksija – kako su se osjećali u tim situacijama?
2. Glavna aktivnost (25 min) – Pisanje priča iz tuđe perspektive
🎭 Podjela uloga:
Učenici nasumično izvlače kartice s opisima poteškoća. Svaka kartica sadrži kratak opis osobe (ime, dob, poteškoća, svakodnevni izazovi).
Primjeri:
Marko (14 g.) – Invaliditet: Koristi kolica, teško mu je sudjelovati u igrama i sportu.
✍ Pisanje priče:
Učenici pišu kratku priču (5-10 rečenica) iz perspektive te osobe.
Mogu koristiti ove smjernice:
Kako izgleda jutro te osobe?
Kako doživljava školu?
S kakvim se izazovima suočava?
Što bi joj pomoglo da se osjeća bolje?
📖 Čitanje priča u grupama/parovima
Učenici u malim skupinama čitaju priče jedni drugima.
Razgovaraju o tome kako bi mogli pomoći vršnjaku iz priče.
3. Diskusija i zaključak (10 min)
💡 Pitanja za razgovor:
Kako su se osjećali pišući iz tuđe perspektive?
Što su naučili o izazovima svojih vršnjaka?
Kako bi razred mogao biti podrška učenicima s poteškoćama?
📌 Zajednički prijedlozi za inkluzivniju školu
Učenici predlažu ideje koje učitelj zapisuje na ploču