Embedded Files
7 izvrsnih online platformi za razvijanje novih vještina
7 izvrsnih online platformi za razvijanje novih vještina
(članak prilagođen sa stranice www.popularmechanics.com)
Online učenje je postalo sve češći oblik učenja, kako formalnog tako i neformalnog. U slučaju da želite pronaći nešto što će vas zaokupiti, online tečajevi su idealan izbor. Zadržati će vas okupiranima a osjećat ćete se korisno i produktivno.
Svejedno želite li naučiti osnove kodiranja, izoštriti matematičke vještine (link na zgodnu platformu za matematičk0 logičke zadatke: math skills) ili razviti umjetničke, ovih sedam online platformi nude vrhunske tečajeve. Neki od njih su i besplatni za vrijeme trajanja pandemije, pa je najbolje požuriti s prijavom!
1. COURSERA
1. COURSERA
Poveznica na platformu: SIGN UP
Coursera nudi široki raspon tečajeva koje drže fakulteti i različite organizacije, uključujući Yaleov popularan tečaj „Znanost blagostanja“ (poveznica: “The Science of Wellbeing” course) i Googleov tečaj Phytona (poveznica: Google’s Python Crash Course). Format i troškovi ovih tečajeva variraju. Možete birati između tečajeva koji traju nekoliko sati do profesionalne specijalizacije, čak master programa sa fakulteta.
2. SKILLSHARE
2. SKILLSHARE
Poveznica na platform: SIGN UP
Ovo je platforma popularna među umjetnicima i kreativcima. Skillshare nudi video tečajeve raznolikog sadržaja, od crtanja i ilustracije, preko fotografije, dizajna do kreativnog pisanja i još puno toga. Možete se registrirati besplatno i pristupati besplatnim tečajevima koji su najčešće kraće video lekcije u trajanju od jednog sata. Premium pretplata stoji 8.25 dolara mjesečno a nudi tisuće različitih tečajeva koje se mogu preuzeti i gledati i kada niste na mreži.
3. UDEMY
3. UDEMY
Poveznica na platformu: SIGN UP
Sa više od 100.000 online video tečajeva, Udemy je vodeća platforma u području biznisa i marketinga, IT, dizajna… Mnogitečajevi koštaju manje od 20 dolara a dostupni su i na više jezika. Dodatno, može se pogledati i najava svakog tečaja kako biste se uvjerili da ispunjava vaša očekivanja (prije nego platite!). Za početnike imaju posebnu podršku: samo napišite što želite, koji su vam ciljevi i Udemy će vas savjetovati kako/sa čime započeti.
4. CODEACADEMY
4. CODEACADEMY
Poveznica na platformu: SIGN UP
Ako ste oduvijek željeli naučiti kodirati, a niste znali gdje i kako započeti, ovo je prava platforma za vas. Na Codeacademy možete započeti bez obzira na vaše iskustvo – ima tečajeva za potpune početnike a ima i one za napredne. Na stranicama je dovoljno popuniti kviz kojim određujete sa čime započeti i – možete krenuti s učenjem. Postoje i besplatni tečajevi koji uključuju 180 sati sadržaja.
5. EDX
5. EDX
Poveznica na platformu: SIGN UP
Edx je sličan Courseri po tome što nudi mnogo fakultetskih tečajeva u područjima prirodnih znanosti, humanističkih znanosti, biznisa, tehnologije… Neki od njihovih top partnera su Harvard, Berkley, MIT i IBM i mnogi nude profesionalne potvrde i diplome. Većina tečajeva je besplatna.
6. PLURALSIGHT
6. PLURALSIGHT
Poveznica na platformu: SIGN UP
Ova platforma je za one koje zanima tehnologija. Pluralsight nudi tečajeve za individualce, poslovne grupe, predavače i studente u predmetima iz IT područja i zaštite podataka.
7. FUTURE LEARN
7. FUTURE LEARN
Poveznica na platformu: SIGN UP
Ovo je još jedna „općenita“ platforma, nudi tečajeve iz svih područja (biznis, umjetnost, mediji, zdravstvo, povijest, IT i tečajevce za neke osobne vještine). Besplatan pristup ćete imati nekim tečajevima a oni koji uključuju certifikate se plaćaju.
Jeste se već odlučili?
*********************************************************************************************************************************************************************************************
ZA SVE LJUBITELJE PUSTOLOVINE I ONE KOJI ĆE TO TEK POSTATI:
ZA SVE LJUBITELJE PUSTOLOVINE I ONE KOJI ĆE TO TEK POSTATI:
PUT OKO SVIJETA POMOĆU VIRTUALNIH DESTINACIJA
(prilagođen članak koji je objavljen na www.atlantic.com)PUT OKO SVIJETA POMOĆU VIRTUALNIH DESTINACIJA
Virtualno putovanje zvuči kao nešto iz budućnosti, no razvojem tehnologije dostupno nam je sada.
Ovdje je prijedlog nekoliko destinacija koje možemo upoznati virtualno, odnosno za koje nam treba samo udoban položaj u vlastitoj fotelji i priključak na Internet! Oni među nama koji imaju VR naočale mogu ih koristiti na nekima od ovih destinacija, kako bi taj osjećaj virtualnog putovanja bio što stvarniji. Da biste "posjetili" izabranu lokaciju, kliknite EXPLORE HERE na kraju svakog opisa lokacije. Pa, krenimo:
ISTRAŽIVANJE KORALJNIH GREBENA U AUSTRALIJI
Poznati istraživač Sir David Attenborough (čiji se dokumentarac Plavi planet aktualno prikazuje i na jednom od naših televizijskih programa) vodi nas na interaktivnoj platformi kroz ovo uzbudljivo putovanje! Na platformi je moguće i slušati zvuk oceana te putovati kroz pet ključnih lokacija.
PLANINARENJE NA MT. EVEREST
Evo prilika i za one koji se boje visine ili nisu toliko avanturistički raspoloženi! Google karte nude interaktivne karte 360◦ kojima možemo istražiti predivne a teško dostupne lokacije. Osim na Mt. Everest, uz pomoć 360◦ karata, možete istražiti i mnoge druge lokacije.
RONJENJE S DIVLJIM DUPINIMA
Neki od nas su o ovome oduvijek maštali. Zahvaljujući BBCjevoj VR seriji, oni koji imaju VR naočale mogu uroniti u ovu virtualnu stvarnost a mi ostali možemo gledati i uživati!
PROVEDIMO DAN NA PLAŽAMA RIO DE JANEIRA
Platforma Kayak nudi virtualne ture po cijelom svijetu. Ovdje su šetnje nekim od najljepših plaža na svijetu – onima u Rio de Janeiru, kao i mogućnost pogleda na grad iz helikoptera. A sve to dok slušate brazilski glazbu!
OBALA SJEVERNE IRSKE
Ova platforma omogućuje istraživanje obala Sjeverne Irske (360◦) uz mogućnost slušanja zvukova.
ISTRAŽIVANJE POTONULIH BRODOVA
Za sve poklonike Titanika, ova je destinacija po mjeri! Mnogo je virtualnih šetnji ove vrste, od potonulih brodova na Novom Zelandu do onih u Crvenom moru. Video 360◦ omogućuje korisnicima istraživanje brodova i njihove unutrašnjosti.
U EGIPATSKIM GROBNICAMA
Uđimo besplatno u 5000 godina staru grobnicu kraljice Meresank III. Kompjuterske simulacije i 3D modeliranje omogućuje nam dobivanje informacija i istraživanje slika i spomenika u unutrašnjosti.
BICIKLIRAJMO PO AMSTERDAMU
Platforma Kayak nam omogućava šetnju ili bicikliranje po Amsterdamu uz posjet nekima od najvećih atrakcija u gradu, poput kuće Anne Frank, znanstvenog muzeja NEMO i drugih popularnih lokacija, koristeći Google karte. Također je moguće ići u obilazak grada ali iz zraka, odnosno obilazak helikopterom iznad grada. Za one koji žele znati više i, na primjer, učiti nizozemski jezik ili pročitati literaturu kojom bismo se bolje upoznali sa nizozemskom kulturom, također su dostupni materijali.
ŽIVOT U MORIMA I OCEANIMA
Više je platformi koje omogućuju istraživanje dubina mora i oceana pomoću 360◦ videa. National Geographic, Seekr VR, Air Pano samo su neke od njih, potražite ono što vas zanima, ovdje je ronjenje s ražama.
RASHLADIMO SE NA ANTARKTICI
National Geographic nudi 360◦ videe nekih od najzanimljivijih lokacija na Zemlji. Ovdje je poveznica na Anarktiku. No, kada otvorimo poveznicu, u desnoj traci imamo još neke zanimljive lokacije, poput Viktorijinih slapova i mnogih drugih, koje čekaju da ih istražimo!.
U PIJESKU PUSTINJE NAMIB
Vjerojatno nismo nikada ni sanjali da bi nam pustinja Namib bila "na dlanu". Evo, zahvaljujući platformi AirPano i to je moguće! Istražimo pustinju kroz nekoliko lokacija, od kojih je jedna i dina Big daddy (Veliki tatica), najviša dina na svijetu.
UŽIVANJE U POLARNOJ SVJETLOSTI
Na ovoj platformi je dostupno uživanje u snimkama video kamera. Nakon što odgledamo polarno svjetlo (na ovoj snimci je lokacija Kanada), možemo pogledati i druge dostupne snimke.
ISTRAŽIMO LONDON
Kao u jednu od najpopularnijih svjetskih destinacija, u London sada možemo otići svi! Na platformi Kayak možemo istražiti najznačajnije lokacije unutar Londona ili ga razgledati iz zraka. Biramo sami!
************************************************************************************************************************************************************************************************
PREPORUČLJIVO JE UPOTREBLJAVATI EMOTIKONE I U SLUŽBENOJ KOMUNIKACIJI
PREPORUČLJIVO JE UPOTREBLJAVATI EMOTIKONE I U SLUŽBENOJ KOMUNIKACIJI
(prilagođeno prema članku objavljenom na stranici www.bigthink.com)
Istraživanja sugeriraju češću upotrebu emotikona kako bismo poboljšali komunikaciju, pogotovo u uvjetima pandemije, odnosno socijalne izolacije.
Istraživanje tima psihologa sa Chichester fakulteta u UK ukazuje na nedovoljno korištenje emotikona u komunikaciji u novonastalim uvjetima tijekom pandemije. Prisjetimo se, neverbalna komunikacija prenosi preko 70% informacija - uz ono što govorimo (sadržaj, riječi), važno je na koji način to izgovaramo a upravo u online komunikaciji nedostaje taj neverbalni dio. Zbog toga je online komunikacija osobito pogodna za nesporazume u komunikaciji! Da bismo smanjili vjerojatnost nesporazuma a povećali točnost prijenosa informacija, potrebno je koristiti emotikone. Emotikoni su zamjena za neverbalnu komunikaciju.
Emotikone je prvi kreirao Japanac Shigetaka Kurita, inženjer jedne telefonske kompanije u kasnim devedesetim godinama prošlog stoljeća. Riječ emotikon (engleski „emoji“) kombinacija je dvije japanske riječi: „e“ (za „sliku“) i „moji“ (za „karakter“). Danas, preko 5 milijardi emotikona (five billion emojis) se šalje svakodnevno na društvenim mrežama poput Facebooka, a najpopularniji je lice sa suzama radosnicama. U službenoj komunikaciji, emotikoni se mogu (i trebaju) koristiti kako bi nadomjestili nedostatak govora tijela, kojim se, pokazuju istraživanja, prenosi preko 55% neverbalne komunikacije ( 55 percent of non-verbal cues), dok ostalih oko 38% prenosimo tempom i tonom glasa.
Dr. Moitree Banerjee, voditeljica Odsjeka za psihologiju na Chichester fakultetu (University of Chichester) objašnjava da komunikacija putem emaila stavlja u fokus sami sadržaj, bez glasa i facijalne ekspresije. To jednostavno ne daje dovoljno naznaka, ne objašnjava dovoljno kako se osoba koja šalje poruku osjeća. No, slanjem emotikona ili slika uz poruku, olakšavamo osobi koja čita poruku „dekodiranje“ našeg tona, naših osjećaja.
Dr. Banarjee: „Emotikoni mogu neizmjerno pomoći u što točnijem dekodiranju stava komunikatora. Oni su kvazi-neverbalni znakovi. Emotikoni omogućuju primatelju poruke da bolje prepozna i razumije razinu i smjer emocija, stav i izražavanje pažnje. Osim prenošenja stava, emotikoni omogućuju dodatno osiguravanje pravilnog dekodiranja poruke, koju primatelj ponekad treba.
Znači li to da trebamo stalno slati mršteće emotikone ili palčeve gore kolegama i šefovima? Dr. Banarjee pojašnjava da je potrebno češće koristiti jednostavne emotikone koji nemaju dvosmislena značenja, kako bismo našu komunikaciju učinili što preciznijom i „pozornijom“ (korišten je izraz „mindful“ – više o mindfulnessu možete pročitati u Psiho kutiću u odjeljku emocionalna inteligencija).
„Vrijeme je da povećamo svijest o ovome i izbjegnemo nesporazume i osuđivanja; da pošiljatelj i primatelj poruke stalno budu svjesni mogućeg velikog jaza u komunikaciji uzrokovanog ovim novim načinom komunikacije“, naglašava dr. Banarjee i dodaje „Iako korištenje emotikona u službenoj komunikaciji nije inače preporučljivo i uobičajeno, trenutna situacija zahtijeva kršenje ovih standardnih pravila službene komunikacije, kako bi se nadoknadili njezini nedostaci.“
************************************************************************************************************************************************************************************************
Glazbena lista za dane kod kuće
Glazbena lista za dane kod kuće
(prilagođeni članak objavljen na www.theatlantic.com)
Ovu pandemiju i neuobičajeno dugo vrijeme koje provodimo u našim kućama i stanovima možemo iskoristiti za više uživanja u glazbi. U ovom članku prijedlozi glazbenih brojeva objavljeni su na zanimljiv način: usklađeni su sa nekim našim mogućim raspoloženjima, dijelom dana ili aktivnostima koje obavljamo ili smo već obavili tijekom ovih mjera opreza!
Za mentalno teleportiranje na omiljenu destinaciju: “Makeitliveforever” od Knxwledgea
Za buđenje: “Second Hand News” od Fleetwood Mac
Kad nam je previše biti u zatvorenom: Phoebe Bridgers: “Scott Street”
Za plesnu pauzu usred dana: Dua Lipa: “Don’t Start Now”
Za šetnju susjedstvom dok izbjegavamo druge ljude: David Bowie: “Watch That Man”
Kada iščekujemo ljeto: Mumm-Ra: “Summer”
Kada trebamo nekoga da nam kaže kako će sve biti u redu: BTS: “00:00 (Zero O’Clock)”
Pogodno za razmišljanje o svemu: The Temper Trap: “Trembling Hands”
Kada trebamo biti posebno snažni: “6’s to 9’s” od Big Wilda
Za podizanje raspoloženja i razine sreće: Pharell Wiliams: “Happy”
Kada nam nedostaju izlasci: Courtney Barnett: “Nobody Really Cares if You Don’t Go to the Party”
Za ples sa samim sobom: National: “Apartment Story”
Da ne zaboravimo koliko je svemir velik (a mi mali): Kaitlyn Aurelia Smith: “Expanding Electricity”
Trenutak prije nego utonemo u san: The Jones Girls: “I Close My Eyes”
Jedna prigodna: R.E.M.: „It's the end of the world as we know it“ https://www.youtube.com/watch?v=8OyBtMPqpNY
Za ljubitelje starijeg zvuka:
Dok se pripremamo da nam ništa ne nedostaje (hrane, toalet papira, pića i svih potrepština), poslušajte “Let’s Go,” grupe Cars.
Nije lako raditi od kuće i biti produktivan, a nekima od nas treba i dodatni poticaj. Za poticanje produktivnosti i možda nekih novih vještina i znanja, malo jazza Ahmad’s Waltz,” Ahmada Jamala
Nedostaju nam izlasci sa prijateljima, nekima noćni izlasci i općenito više dinamike koja podrazumijeva ljude “Drunk Girls,” od LCD Soundsystema.
U novim smo okolnostima i učimo na daljinu “School’s Out,” od Alice Cooper.
************************************************************************************************************************************************************************************************
Kako iz vlastitog stana posjetiti svjetske muzeje?
Kako iz vlastitog stana posjetiti svjetske muzeje?
Zvuči nemoguće, no upravo ću pokazati kako su često stvari samo naizgled nemoguće!
Na sljedećim poveznicama možete ući u neke od najpopularnijih muzeja svijeta i virtualno obići njihov postav. Uživajte!
Uživajte u djelima impresionista, postimpresionista, moderne i suvremene umjetnosti!
Pogledajte Van Goghov autoportret i ostala vrijedna djela, virtualno se šetajući kroz nedavno obnovljeni muzej.
National Portrait Gallery, Washington D.C.
Zadivite se s portretima u ovoj Nacionalnoj Galeriji u Washingtonu.
Obilazak ovog muzeja je nešto drugačiji nego prethodnih. Jer ne ide preko Google Arts&Culture tour. Ukoliko ste zainteresirani, ovaj muzej možete „obići“ preko njegove mrežne stranice, na kojoj birate u kojem periodu i sa kojeg dijela svijeta želite interaktivno ući i učiti o djelima izloženima u muzeju.
Ova galerija ima jednu od najljepših umjetničkih kolekcija na svijetu.
Ako ste ljubitelj arhitekture, ovo je poveznica za vas!
National Museum of Modern and Contemporary Art, Seoul
Kako i samo ime muzeja kaže, idealno mjesto za ljubitelje suvremene umjetnosti.
Ovaj muzej je zatvorio svoja vrata (closed its door indefinitely), no vi iz svog stana možete uživati u njegovim ljepotama.
Ukoliko želite postići mir, napravite virtualni obilazak ovog muzeja i uživajte u Monetovim djelima.
Ako ste ljubitelj Van Gogha, preporučujemo ovu stranicu koja ima najveću kolekciju umjetnikovih djela.
***********************************************************************************************************************************************************************************************
IZOLACIJA U SVEMIRU I PSIHOLOGIJA ASTRONAUTA
IZOLACIJA U SVEMIRU I PSIHOLOGIJA ASTRONAUTA
Piše: Goran Nikolašević, samostalni svemirski konzultant
Niste u zatvoru. Niste kriminalac. Niste bolesni. A svejedno ne možete nikuda, odnosno kretanje vam je ograničeno. Kandidati za astronaute prolaze rigorozna testiranja, kako fizička, tako i psihološka. Jedan od najstrožih kriterija za izbor astronauta je psihička stabilnost osobe. Obuka za astronauta traje najmanje dvije godine i odvija se u različitim uvjetima: u učionicama, u bazenima, na poligonima za vježbu, na moru, u divljini.
Kada uspješno završe obuku, dobivaju status astronauta, raspoređuju se na neku od budućih misija i nastavljaju s obukom za tu točno određenu misiju. U obuci za misiju sudjeluju dva tima: prvi tim i zamjenski tim. Timove mogu sačinjavati iskusni astronauti i početnici kojima je to prvi let u svemir. Definira se što će raditi na međunarodnoj postaji, koje eksperimente će provoditi, hoće li ići u svemirsku šetnju i vršiti popravke na vanjskom dijelu postaje i slično. Do leta može proći još dvije ili više godina.
Prije samog lansiranja astronauti ulaze u strogu karantenu. U slučaju bilo kakvih zdravstvenih problema, pa i obične prehlade, astronaut se skida s misije i umjesto njega dolazi jedan od članova rezervnog tima.
Došao je dan lansiranja, astronauti se penju na vrh 70 metara visoke rakete i ulaze u svemirski brod koji će ih prevesti do niske orbite, na 400 km visine gdje se nalazi Međunarodna svemirska postaja. Većina astronauta je rekla da u tom trenutku osjećaju tremu. Kako i ne bi, kad sjede na bombi od 200 tona (Saturn V za put na Mjesec je imao 1500 tona) i čekaju da pojure prema svemiru i dostignu konačnu brzinu od 28.000 kilometara na sat.
Put do ISS-a je uobičajeno trajao dva dana, no nakon usavršavanja navigacijskih sustava putovanje je skraćeno na samo šest sati. Kada pristanu uz ISS i otvore vrata, ulaze u svoj novi dom za sljedećih šest mjeseci, a možda i više.
Ne mogu otvoriti prozore da prozrače prostorije, spavaonice su veličine telefonske govornice, blagovaonica je bez stolica, u „hodniku“, toalet je bučan kao jedan veliki usisivač, vodu i zrak recikliraju (astronaut Koichi Wakata je rekao: „Ovdje na ISS-u od jučerašnje kave pravimo sutrašnju kavu“). Ako se razbole, najbliži liječnik je dolje na Zemlji i može im pomoći samo savjetima. Astronauti su prošli i osnovnu medicinsku obuku te imaju jako dobar priručnik u kojemu su detaljno objašnjeni svi postupci i imaju dosta dobre opreme koja je razvijena specijalno za njih.
Sve to, i još puno drugih stvari značajno utječe na psihičko stanje astronauta.
Koji su najvažniji i najčešći stresori kod astronauta, jesu li neki od navedenih stresora smanjeni s vremenom?
Izolacija i mali prostor za kretanje.
Na međunarodnoj svemirskoj postaji astronauti imaju na raspolaganju 915 kubičnih metara „stambenog“ prostora pod tlakom. To je otprilike prostor četverosobne kuće na Zemlji. Nalaze se na 400 kilometara visine i ne mogu se vratiti na Zemlju kada oni požele. S kontrolom misije komuniciraju na daljinu.
I konačno, odvojeni su od svojih obitelji na duže vrijeme. Današnjim astronautima je nešto lakše jer imaju internet pa se redovito čuju s obitelji i prijateljima (ne samo koristeći Skype, već i društvene mreže), ali starijim generacijama astronauta to nije bilo moguće.
Ograničena mogućnost prekida misije
Danas misije na ISS-u prosječno traju oko 6 mjeseci, uz nekoliko izuzetaka kada su astronauti boravili i do godinu dana u jednom komadu. Astronaut ne može reći nakon tri mjeseca „Meni je dosta, ja bih kući.“
Uvjeti visokog rizika i mogućnost gubitka života
Rizik je vrlo visok, počevši od trenutka lansiranja pa do drugih opasnosti koje vladaju u svemiru na ISS-u. Požar unutar postaje, otrovni plinovi, sudar s meteorom ili svemirskim otpadom i slično. Iako je u drugim svemirskim misijama bilo smrtnih slučajeva (osobito Space Shuttle tragedije), na ISS-u još nije bilo ozbiljnijih problema. U jednom slučaju je kod astronauta na ISS-u došlo do začepljenja krvnih žila, ali je to uspješno riješeno.
Složenost sustava na ISS-u i komplicirane misije
Astronauti za vrijeme boravka moraju održavati sve životno važne sustave postaje (čak i wc), odrađivati eksperimente iz različitih područja znanosti i tehnologije i održavati opremu za eksperimente, odrađivati svemirske šetnje koje su zapravo teški fizički radovi i znaju trajati preko sedam sati u jednom komadu, moraju prihvaćati svemirske brodove koji ne pristaju samostalno uz postaju, i puno drugih zadataka. To znači da astronautu nisu dovoljna samo znanja koja je stekao u svojem redovitom školovanju, već u okviru dodatne obuke stječe znanja iz drugih područja (npr. biologije, medicine, tehnologije materijala, fizike...).
Neprijateljski vanjski okoliš
Astronauti znaju da se nalaze u vrlo neprijateljskom okruženju, nepogodnom za život. Ne mogu izaći slobodno iz postaje, ne mogu prozračiti postaju, moraju svoja svemirska odijela održavati ispravnim (često se kaže da je svemirsko odijelo, tzv. skafander, najmanji svemirski brod na svijetu s ljudskom posadom). Izvan postaje vlada vakuum, nema zraka. Temperature na sunčanoj strani dosežu 200 stupnjeva Celzijusa, a u sjeni Zemlje do minus 150 stupnjeva.
Promjene u osjetilnim podražajima
Zbog uvjeta mikrogravitacije („bestežinskog stanja“) organizam astronauta se ponaša drugačije nego na Zemlji. Srce pumpa krv drugačije, izmjena tekućina na staničnoj razini je promijenjena, astronauti izgube dobar dio osjeta okusa u ustima i mirisa u nosu jer im popucaju sitne kapilare zbog nedostatka gravitacije koja inače usmjerava krv u noge, imaju problema s vidom, imaju pojačani gubitak kalcija iz kostiju (osteoporoza), atrofiju mišića, promjene u vestibularnom sustavu i još puno drugih nuspojava. Naravno, s godinama su se razvile metode za ublažavanje ovih promjena, ali svejedno su one i dalje značajne.
Poremećaji spavanja
Međunarodna svemirska postaja obiđe Zemlju 15-16 puta u toku 24 sata. To znači da jedna orbita traje 90 minuta: 45 minuta je dan i 45 minuta je noć. Astronauti izgube osjećaj vremena i dolazi do promjena u dnevnom cirkadijskom ritmu na kojega su navikli na Zemlji. Ovi problemi se rješavaju dobrom organizacijom rada i odmora, pravilnim osvjetljenjem radnog prostora i spavaonice, korištenjem jedinstvenog vremena (UTC ili Griničko vrijeme). No, svejedno radovi često iziskuju dulju budnost (na primjer kada dolazi nova posada ili kada treba prihvatiti teretni svmierski brod u dolasku), ili situacije kada prijeti sudar sa svemrskim otpadom pa je cijela posada pod uzbunom... Osim toga, spavanje u bestežinskom stanju nije jednako spavanju na Zemlji, gdje ste navikli da vas sila teže drži uz krevet i glavu na jastuku.
Postoji još nekoliko kategorija stresora koji se isprepliću s ovima koje sam naveo. Na primjer: fiziološki/fizički stresori, psihosocijalni stresori, ljudski faktori i uvjeti boravka/stanovanja u svemiru.
U zadnjih desetak godina se rade i analogne simulacije života na Mjesecu ili Marsu gdje se izolira skupina od nekoliko članova, tzv. analognih astronauta, i promatra se njihovo ponašanje u novom izoliranom okolišu te se iz toga uči kako riješiti probleme koji nam u normalnom životu možda nisu poznati. Postoji odličan rad mag. psihologije Tajane Lučić iz Osijeka na temu analognih astronauta (potražite u Repozitoriju Odjela za psihologiju na FFOS-u), s obzirom da je g. Lučić sudjelovala u dvije takve misije na poziciji psihologa u kontroli misije.
Sigurno možemo pronaći neke sličnosti između astronauta u svemiru i današnje situacije gdje se traži izolacija ili samoizolacija zbog pandemije korona virusa. Ljudi su prisiljeni živjeti nekoliko tjedana u zatvorenom prostoru, najčešće kod kuće ili u bolnici u karanteni, moraju se držati dalje od ostalih ukućana kako ne bi prenijeli bolest na njih, ovise o pomoći drugih koji ih opskrbljuju hranom i drugim potrepštinama jer ne mogu/ne smiju izaći do trgovine, imaju ograničeno kretanje i samo pod određenim uvjetima smiju otići k liječniku. Za neke kategorije stanovništva je bolest opasna po život i možda žive u strahu od smrti, što je sigurno veliki stres i psihičko opterećenje za ionako slabiju populaciju.
Ukoliko vam se sviđa ova tematika, možete pratiti blog gospodina Nikolaševića na ovoj poveznici https://astrogoran.blogspot.com/
Zahvaljujem gospodinu Nikolaševiću na ustupljenim materijalima! Veselim se novim prilikama za suradnju!
Page updated
Google Sites
Report abuse