depresivnost
Depresivnost je potrebno razlikovati od depresije. Depresivnost je stanje u kojem osjećamo tugu, neraspoloženje, utučenost, a depresija je stanje bolesti u kojem intenzitet i trajanje ovih neugodnih emocionalnih stanja nisu u skladu sa životnim okolnostima, uz gubitak samopoštovanja. Dijagnozu depresije može postaviti jedino psihijatar, na temelju međunarodnih kriterija.
Iako mislimo da je depresivnost kod djece lako prepoznati - to su djeca koja su tužna, nemotivirana, sve im je teško, zabrinuti su, pognute glave i sl., to baš nije tako. Nerijetko oni svoje osjećaje drže u sebi i prema van ne odaju dojam koliko im je teško. Čak mogu dobro funkcionirati u školi, imat dobar uspjeh i ponašanje. Uz to, ponekad depresivnost može izgledati suprotno od očekivanog - neka depresivna djeca su agresivna, drska i sklona izazivanju.
Evo simptoma depresije obzirom na dob i spol:
RANA ŠKOLSKA DOB: loše raspoloženje, teškoće koncentracije, problemi u učenju, plačljivost, izbjegavanje škole, izbjegavanje kontakata s vršnjacima, tjelesni simptomi, misli o samoubojstvu
ADOLESCENCIJA: loše raspoloženje, manjak zanimanja za aktivnosti i zadovoljstva u obavljanju istih (hobiji, sportske aktivnosti), osjećaj beznadnosti, krivnje, povlačenje od društva, poremećaj sna, ovisnosti, promiskuitet, smetnje ponašanja, sklonost samoubojstvu
DJEVOJKE: osjećaj žalosti, praznine, dosade, ljutnje, anksioznosti, zabrinutost zbog odnosa s vršnjacima, nezadovoljstvo fizičkim izgledom, nisko samopoštovanje
MLADIĆI: osjećaj prezira, iskazuju suprotstavljanje i smetnje ponašanja poput bježanja iz škole/kuće, sklonost tjelesnom nasilju, zlouporaba sredstava ovisnosti (osobito alkoholu)
Depresija se u školskoj dobi pojavljuje kod 1 - 2 % djece, u adolescenciji nešto češće, kod 3 - 8 % adolescenata. Do adolescencije se pojavljuje podjednako kod dječaka i djevojčica, ali od adolescencije je češća kod djevojaka i to čak dvostruko češća.
Kako prepoznati depresivne smetnje? Obratite pažnju ako vaše dijete / učenik iskazuje :
tugu i potištenost, plačljivost, apatiju; učitelji jezika (hrvatski i strani jezici) obratite pažnju na sastavke u školskim zadaćama
pretjerano samokritičnost, nezadovoljstvo sobom
neprijateljstvo prema članovima obitelji ili prijateljima koje traje duže vrijeme
pojačanu ljutnju (posebno kod adolescenata) koja se očituje kroz ometanje nastave, prkošenje, bahato ponašanje, agresivnost
povlačenje od drugih i osamljivanje koje traje dulje vrijeme; izbjegavanje aktivnosti u grupama
neobjašnjiv pad u kvaliteti školskog rada
teškoće u donošenju odluka
gubitak zanimanja za školu, izostajanje iz škole
gubitak zanimanja za aktivnosti u kojima je do tada uživao/la
kod adolescenata zlouporabu sredstava ovisnosti
zanemarivanje vanjskog izgleda, neurednost i neodržavanje higijene
promjene u prehrambenim navikama: premalo ili previše jedenja, što dovodi do gubitka ili dobivanja na tjelesnoj masi
umor, iscrpljenost (spavanje i na nastavi)
tjelesne smetnje bez jasnog uzorka - glavobolje, trbuhobolje...
Što može pomoći depresivnoj osobi?
POTRAŽITI PODRŠKU OD OBITELJI / PRIJATELJA - iako je depresivnoj osobi najmanje do druženja, trebala bi činiti upravo to, odnosno provesti razgovor s osobom s kojom osjeća bliskost. Samo dijeljenje toga kako se osjećamo već nam malo olakšava. Razgovor, dijeljenje iskustava ili savjeta, rame za plakanje - sve nam to može biti osoba u koju vjerujemo.
USMJERITI SE NA POZITIVNO - naše misli utječu na naše osjećaje, pa se treba potruditi da se negativne misli koje su karakteristične za depresivno raspoloženje, preoblikuju u ipak malo pozitivnije. Znamo već da ono što nam se događa ili nečije ponašanje možemo protumačiti na više različitih načina, a kod depresivnosti se u pravilu događa da se tumači na negativan način. Stoga je važno prepoznati takve misli i pokušati dati pozitivnije tumačenje. Također, važno je osvijestiti svoje jale strane i ono u čemu smo dobri, kako bismo održali samopoštovanje i pozitivnu sliku o sebi (kognitivno restrukturiranje je preoblikovanje naših misli, a više o tome možete pročitati na kraju ove stranice)
SLOBODNO SE ISPLAKATI - kad nam je teško, normalno je isplakati se. Suze nam pomažu jer tako izbacujemo neugodne osjećaje. I ne samo to - kroz suze iz našeg tijela doslovno izlaze hormoni stresa!
VOLONTIRATI - uključivanje u volonterske aktivnosti jako doprinosi mentalnom zdravlju!
PRONAĆI HOBIJE - bavljenje aktivnostima koje volimo nas ispunjava osjećajem zadovoljstva. Svejedno je jesu li to šetnje u prirodi, slikanje, plesanje, izrađivanje nečega, vrtlarenje, sportske aktivnosti - važno je da za njih imamo interesa i da nam se sviđaju!
BRINUTI O SEBI - važno je održavati brigu o sebi kroz uravnoteženu prehranu, kvalitetan san i redovitu tjelovježbu!
ISKORISTITI MODERNU TEHNOLOGIJU - na tržištu postoji veli broj različitih aplikacija koji pomažu održavanju našeg zdravlja. Neke od njih koji pomažu održavanju mentalnog zdravlja su: Moodmeter, Happify, 7Cups
kognitivno restrukturiranje.pdf