Profit banke 10.05.2011.

Već u članku o multiplikaciji novca (novac kao dug) bilo je govora o tome kako banke stvaraju novac preko multiplikacije depozita. Sada ćemo to malo objasniti preko primjera izračuna.

Gornja kalkulacija je napravljena kao simulacija djelovanja današnjeg bankarskog sustava. Uzeto je za obaveznu rezervu 13%, za rezervu 2% te kamatu banke od 3%. Ciklus polaganja kredita kao novog depozita je pola godine. Obavezna rezerva je dio depozita koji se koji izdavanja kredita izdvaja na poseban račun i postaje neupotrebljiv do vraćanja kredita. Rezerva je dodatni dio depozita koji se ne koristi za izdavanje kredita da bi banka imala slobodnih novaca i održavala likvidnost.

U gornjem primjeru imamo stupac vrijeme koji se mijenja svakih 0.5 godina, zatim stupac depozit koji pokazuje koliko se novaca ciklički polaže na račun. Prvi polog je polog realnih 1000 Eura. Ostali polozi se vrše nakon proteka vremena ciklusa (0,5 godine), a uplaćuje se iznos kredita umanjen za kamate koje su bile obračunate za to vrijeme na ukupan iznos kredita. Stupac kredit pokazuje koliko se dobiva kredita. Stupac o.r. je dio pologa koji se odvaja u trezor obavezne rezerve i nije u prometu. Stupac ukupna o.r. je zbrojena obavezna rezerva od svih pologa do tada. Stupac trezor je stvarni keš novac koji je u trezoru banke (zadano 2% od depozita). Stupac kamata cikl je obračunata kamata u tom ciklusu na sav iznos kredita do tada. Stupac zarada ba pokazuje zbroj svih naplaćenih kamata do tada. Stupac aktiva pokazuje koliko je izdano novca kao dug (glavnica kredita). Stupac uk depoziti je zbroj realnog pologa i cikličkih pologa izdanih kredita umanjenih za kamatu. Stupac uk pokriveno pokazuje koliko relanog novca postoji kao obavezna rezerva i rezerva u bankovnom trezoru. Obavezna rezerva se deponira u Finin trezor. Stupac zarada/aktiva pokazuje udio ukupne zarade banke do tada u odnosu na izdane kredite. Stupac zarada/realni novac pokazuje koliko je do tada banka na ime kamata uzela od početnog realno uplaćenog novca (dotok kapitala).

Ova tablica simulira što se događa, recimo sa novcima koje bi npr. neka uspješna država zaradila od izvoza, a kredite plasirala unutar države. Vremenski ciklus od uzimanja kredita do polaganja kao zarada je u ovom primjeru pola godine.

Pogledajmo rezultate poslije 4. godine tj. na kraju tog reda je 4,5 godina proteklo od pologa realnog novca. Ukupna o.r. je 553,33 eura. U trezoru banke ima 85,28 eura. Zarada banke u tih 4,5 godina je 358,23 eura. To je 35,82% od realno položenog novca. Znači da je više od 1/3 prvotnog dotoka kapitala (stvarnog novca) prešlo u zaradu banke za samo 4,5 godina premda je kamata bila samo 3%. Od realnog novca ostalo je samo 641,77 eura, a u sustav je plasirano duga 3624,49 eura. Tj. prividno na računu banke imamo 3,624 puta više novca nego što je bio realni dotok novca. Može se primjetiti da je trend zarade banke na godišnjoj razini (u 4. godini) oko 10% od početne realne količine novca. To je posljedica multiplikacije novca - 3,6 puta prividno veća količina na koju se primjenjuje 3% kamate iz primjera. Jedini raspoloživi novac koji se može podići iz banke je samo 85,28 eura. A to je 8,53% od početnog realnog pologa novca. 55,4% je zarobljeno u obaveznoj rezervi, a banka je zaradila 35,82%. Likvidni novac u vlasništvu banke je 4,2 puta veći od likividnog novca raspoloživog zajednici. Naravno da će banka na svoju zaradu platiti porez i jedan dio vratiti zajednici, ali je očigledan sustav koji prelijeva likvidna sredstva u vlasništvo banke, a štedišama ostaju depoziti pokriveni samo sa rezervom banke (2% od ukupnih depozita u primjeru).

Ovi primjerom se vidi koliko emisija novca kao duga pogubno djeluje na ostale subjekte stvaranjem velike ponude novca (kredita) i kako u kratkom roku stvara dobar prihod bankama

Svi vi koji bi sami željeli mijenjati parametre i proučavati rezultate, možete to u tablici profit_banke_vrijeme.xls. U nastavku evo još jednog primjera:

Ova tablica je slična, a pokazuje kako banka može u samo 2,5 godina prebaciti 32% prvotnog dotoka kapitala u svoju zaradu, zajednici ostaviti tek 10% i stvoriti dug od 430%. Računicom se da pokazati da bi dotok kapitala morao rasti stopom 80% godišnje da pokrije stvoreni dug (a da se više ne uzimaju krediti). To je razlog zbog kojeg se i zemlje sa dobrim izvoznim rezultatima ne mogu otrgnuti od dugova. Zbog gladi za novcem i "povoljnim" kamatama ulazi se olako u investicije kreditima, a sve rezultira preljevanjem novca u banke i stvaranjem neotplativih dugova.

Ovu tablicu možemo promatrati i kao primjer što se događa sa novcem koji dolazi od inozemnih kredita i zaduživanja umanjeno za uvoz i plaćanje prema inozemstvu. On se može u nekoliko godina pretvoriti u višestruko veći dug, a dobar dio tog početnog novca pretočiti u ruke banaka (barem trećina). Pri tome će slobodnog novca u opticaju ostati jako malo.

Ovo su više nego dobri razlozi da se bankarskom sektoru mora onemogućiti multiplikacija novca (duga) preko depozita i prijeći na realnu emisiju novca države.

U nastavku imamo tablice sa simulacijom konstantnog rasta kredita kroz vrijeme. To se postiže skraćenjem perioda polaganja depozita kako pada količina izdanog kredita.

Mali dijagram pokazuje kako tokom vremena raste zarada banke u iznosu realno unešenog novca. Veći dijagram pokazuje Kredite (emitirani novac kao dug) te slobodni novac u opticaju, pokriće realnim novcem te zaradu banke. Najvažnija stvar za primjetiti je da razvoj računice staje kada više nema slobodnog novca za emisiju kredita. U tom momentu se simulacija prekida, ali se u realnom životu tada pojavi problem naplate kredite, tj. problem ispliva na vidjelo u vidu ovrha, nelikvidnosti, krize u proizvodnji, itd. Velika količina izdanih kredita stvara veliku presiju na financijski sustav da dođe do novaca za kamate. Doslovce je velika većina novca koja se vodi na računima nečiji kredit i nemoguće je da se na sav taj novac plati kamata. A osobito, ako je novac kojim se plaćaju kamate opet nečiji kredit (tako piše u zakonu o HNB-u i statutu ECB-a - oni izdaju novac samo kao kredit i nešto sitno kamate na novac obavezne rezerve).

A sad objavljujemo kalkulaciju uz visoku obaveznu rezervu.

U ovom primjeru se vidi da krediti nemaju ekspanziju, ali također sa vremenom dolazi do manjka slobodnog novca. To nije problem jer bi se monetarnom reformom, državi vratila vlast nad emisijom novca koju do sada rade banke stvaranjem novca kao duga koji se ne može vratiti. Što znači da će postojati globalna isplativost i manja potražnja za kreditima kao jedinim izvorima novog novca. Također nema ni buma u ponudi novca, čime se stabilizira gospodarstvo i sprečava inflacija.

Prilog: profit_banke_vrijeme.xls - tablica za simulaciju bankarske zarade sa slobodnom izmjenom parametra