Izlaz iz krize - prelaz na nekreditni sustav 09.06.2010.

   Postojeće stanje u isključivo kreditnom sustavu se može pojednostavljeno ilustrirati slikom:



    Crveno su troškovi, plavo su prihodi, ljubičasto su krediti i svijetlo plavo su novčane uštede. Država pogrešno razliku između troškova i prihoda 100% nadomješta kreditima. Uštede se u bankama plasiraju kao krediti, a nigdje se ne vidi trajni izvor novca za novčanu zaradu (kada je uvoz=izvoz). Kredit za državni deficit može biti i inozemni što ne mijenja bitno sliku niti mogućnost otplate kredita. Crveni subjekti imaju novčani minus, plavi profit, a bijeli rade bez novčane zarade. Vidljivo je da se banka sa svojom multiplikacijom novca (krivotvorenjem) ubacila u krug opskrbljivača kreditnim (jedinim novim) novcem. Štednja u bankama je samo djelomično pokrivena i većina je nepostojeća jer se nalazi u izdanim kreditima. Većina izdanih kredita je završila u novcu za cirkulaciju, uvozu i uštedama profitabilnih subjekata. Zbog toga se ti krediti neće moći svi vratiti. Jedina  mogućnost vraćanja je da se sve izokrene: Da imamo dobar izvoz, da banke i nekad profitabilne firme počnu raditi sa gubitkom (trošiti svoj novčani profit iz ranijih godina) te da se cijene vrate na razinu prije uzimanja kredita sve dok se krediti ne vrate. Takav scenarij jednostavno nije moguć i neočekivan je u kapitalizmu. 


      Prijedlog za ostvariv izlaz iz krize:
  1. Shvatiti da su nedostatak primarne nekreditne emisije i multiplikacija novca u bankama temeljni uzroci koji vuku u krizu (dugovi, inflacija, recesija, visoke kamate, ...)
  2. Provesti javnu debatu o novoj regulaciji novca, visokoj obaveznoj rezervi u bankarstvu, kontroli cijena, regulaciji tečaja i načinu korištenja nekreditnog novca
  3. Izmijeniti zakon o HNB-u tako da se nekreditna emisija kontrolira 
  4. Riješiti 15 godina bez primarne emisije (dokapitalizacijom banaka za iznos nepokrivene štednje)
  5. Racionalizirati državni aparat, iskorijeniti korupciju i preplaćivanje poslova za državu
  6. Uvesti realno bankarstvo (100% obavezne rezerve za depozite koji nisu ulaganje radi dobiti od štednje) te visoku obaveznu rezervu za štednju zbog dobiti (preko 50% čime se onemogućava multiplikacija depozita) za komercijalne banke
  7. Limitirati i vezati profit bankarskog sektora sa prosjekom realnog sektora (da se spriječi da servis gospodarstva jača brže od samog gospodarstva)
  8. Smanjiti uvoz tako da bude pokriven izvozom (ili da bude manji)
  9. Uvesti efikasnu kontrolu cijena radi održanja apsolutne stabilnosti valute
  10. Težiti energetskoj i prehrambenoj neovisnosti (zbog ravnoteže uvoza i izvoza)
  11. Razviti preciznu strategiju razvoja sa pravilno definiranim prioritetnim ciljevima
  12. Prenijeti rješenje na ostale države
MONETARNI SUSTAV KAKAV TREBA BITI

   

   Obrazloženje: 

   Kreditna ekspanzija je sve potrebe za kreditnim novcem iz ranijeg razdoblja faktički zarobila u imaginarnoj štednji (nepokrivenoj obaveznim rezervama). Stoga je logično da se ta imaginarna štednja pretvori u realnu na način da se dokapitaliziraju banke koje to same ne mogu učiniti. Time se faktički oslobađa štednja, a novac dokapitalitacije postaje temelj za pruzimanje banke. Zarada od kredita bi se vraćala u proračun kao ekstra prihod. Nekreditna emisija se treba dobro izračunati (ne emitirati po političkoj želji), a cijene se moraju kontrolirati jer rast cijena samo obezvređuje valutu. Banke će kredite na dalje moći davati samo iz dioničkih ulaganja ili izdavanjem obveznica sa rokom dospjeća, ali uz visoke rezerve kapitala da se spriječi (multiplikacija ulaganja-kredita). Svaka točka prijedloga je jako važna i zanemarivanjem se ne bi postigli planirani ciljevi.

   Otežavajući faktori:
  1. Medijska blokada i trenutno zabrinjavajuća neobrazovanost ekonomskih stručnjaka
  2. Nesposobnost Vlade da shvati da druge alternative ne postoje
  3. Nezainteresiranost stranaka, sindikata i gospodarstvenika za rješenje monetarne regulacije
  4. Zaduženje SAD prema FED-u se udvostručuje svakih 4 do 5 godina što je nerealno velik rast novčane mase koji ne prati niti jedan rast BDP-a na svijetu te se teško može očekivati da će amerikanci pristati to smanjiti
  5. Veliki bankari i banke bi izgubili svoju zlatnu gusku te je mogućnost događanja "nesreća" važnih državnika  
  6. Smanjenje energetskih rezervi ukazuje na vjerojatnu mogućnost rasta cijena energenata i destabilizaciju monetarnog sustava inflacijom
  7. Postojeći dug se neće moći otplatiti isključivo devizama nego u domaćoj valuti !? Kuna mora imati vrijednost u razmijeni ili će se morati uvesti svjetska moneta sa pravom izdavanja prema ekonomskom ključu! 

   Što dobivamo:
  1. Stabilnost cijena (aktivnom kontrolom)
  2. Sustav baziran na novcu koji nije opterećen dugom
  3. Manje troškove gospodarstva jer nema nepotrebnih kamata u cijenama te niže cijene
  4. Konkurentije gospodarstvo
  5. Nema mogućnosti dužničkog ropstva jer imamo realni novac za otplatu dugova (novac koji ne generira novi dug)
  6. Smanjenje pojave firmi gubitaša
  7. Klizni tečaj sa jačanjem kune (ostale valute u pravilu inflatiraju)
  8. Deficit proračuna financiran realnim novcem iz primarne emisije
  9. Smanjenje budućeg inozemnog zaduživanja 4 puta (pa će nas ostale zemlje preteći u dugovim izraženima u % bdp-a)
  10. Veću zaposlenost
  11. Mirovinske fondove koji će realno rasti i omogućiti pristojne mirovine
  12. Neovisnost o krizi financijskog sustava jer će biti skoro nemoguća
  13. Štednja građana je 100% sigurna i može se garantirati i za visoke iznose
  14. Povećanje isplativosti ulaganja (jer nema krize potrošnje)

   Što gubimo:
  1. Mogućnost dužničkog ropstva
  2. Inflaciju zbog kreditne ekspanzije multiplikacijom novca
  3. Visoku cijenu proizvoda
  4. Stabilan tečaj prema euru
  5. Rasprodaju djedovine za dugove
  6. Članstvo u EU (što je ustvari dobra stvar)
  7. Zarađivanje na nekretninama mešetarenjem jer nema rasta cijena
  8. Zarađivanje bez rada (kontrola cijena)

    Kako se kontrolira inflacija u takvom sustavu:
  • Prema nekim preporukama deficit proračuna realnim novcem bi trebao iznositi 3..5% novčane mase
  • Deficit proračuna treba iznositi koliko i zbroj novčanih profita (+ušteda, -gubitak) svih subjekata minus platna bilanca prema inozemstvu. Praktično to treba biti nešto manje ili više, ovisno o ekonomskoj politici.
  • Točan način regulacije će lako riješiti ekonomski stručnjaci 

    Što nam je za činiti (kako da svoju zemlju učinimo manje zaduženom i bogatijom):
  1. Proširiti ovaj prijedlog dalje svojim prijateljima i kolegama sa posla. 
  2. Izbjegavati kupovinu stranih proizvoda (npr. voća, povrća, vina, prerađevina, slatkiša, itd.) jer se njihovom kupovinom povećava ukupan dug države te se orijentirajte na slične domaće proizvode
  3. Utjecati na sindikate da prihvate ovaj prijedlog kao temelj zahtijeva za reformu i da im to bude prvi cilj u budućem djelovanju
  4. Koristite gotovinu za plaćanje (dignite je besplatno na bankomatu) - ispraznite račune, a veće količine držite u iznajmljenim bankovnim sefovima. Time onemogućavate multiplikaciju novca. Bolje je novac imati u sefu nego ga dati banci da ga koristi!! Osobna dobit je minimalna prema dobiti za društvo.
  5. Ljetujte i zimujte u Hrvatskoj
  6. Glasajte protiv pristupa u EU jer članstvo u EU neće riješiti naše probleme, ali će onemogućiti provođenje navedenog plana i završiti ćemo kao Grčka i Španjolska

   Ostanak u postojećem sustavu vodi samo u jednom smjeru - u dužničko ropstvo te okljevanje sa odbacivanjem tog sustava izaziva samo povećanje postojećih dugova i rasprodaju svih bogatstava naše države.

    Molim sve da podrže ovaj prvi ostvarivi prijedlog za izlaz iz krize (prekidanje ekonomskog ropstva i vraćanje monetarne vlasti državi) jer boljeg provedivog plana nema (a ne vjerujem ni da će ga skoro biti). Pročitajte i ostale članke (npr. Inflacija bez primarne emisije Balansirani državni proračunGrčki sindromNovac kao dugDokaz potrebe primarne emisije novcaIzvori novčanog profitiranjaEkonomske zabludeFinancijski sustav na bazi kreditiranjaVeza profita zajednice sa deficitom proračuna, itd. Ti članci će vam pomoći da shvatite bezizlaznost postojećeg sustava i jedini izlaz u njegovoj reformi na gore opisani način.


     Usporedba kreditnog i nekreditnog sustava na konkretnom primjeru Hrvatske

      Svima koji ne vjeruju da je ovo najbolji plan, izložiti ću posljedice plana pokretanja investicija u iznosu 100 milijardi kuna inozemnog kredita tokom slijedeće 2 godine i daljnjeg razvoja događaja u još dvije godine.

   100 milijardi investicija se pretvara u depozite na bankovnim računima i otvara mogućnost bankama da se razvije u cca 500 milijardi kuna kredita, tj. oko 600 milijardi kuna dugova (postupkom multiplikacije novca depozita). Dodamo li tome barem 130 milijardi kuna duga za dignuti inozemni kredit imati ćemo 730 milijardi kuna novog duga u državi. A to je dvostruko više nego danas i može se dogoditi u samo nekoliko godina (4 godine). To se zove kreditni bum.

   Stoga mislim da je moj prijedlog rješenja krize više nego povoljan u odnosu na ono što ćemo dobiti ovako velikom investicijom i rješenje je za sva vremena. Mojim prijedlogom ćemo se zaduživati samo za uvoz i to u 4 godine iznosi oko 31 milijarda kuna (4 godine po 7 milijardi kuna plus kamate od 5%).  Za to vrijeme (4 godine) bi mogli imati emisiju nekreditnog novca od 48 milijardi kuna (uz sprečavanje multiplikacije novca za kredite) te teoretski povećanje unutrašnjeg duga za najviše 60 milijardi kuna (novi novac+kamate). Zbrajanjem dolazimo do sume od 91 milijardu kuna povećanja duga, a to je 8 puta manje povećanje duga nego na dosadašnji način. Istina je da će mnogo manje novca biti uloženo nego kreditnim investicijama, ali taj novac sa sobom ne nosi još veći dug i stoga je nekreditni novac u konačnici neizmjerno bolji i efikasniji.

    Krenemo li u reformu prvi, steći ćemo u samo nekoliko godina veliku prednost pred ostalim državama koje će ostati u isključivo kreditnom sustavu. Efekt ovog plana bi bio kao povlačenje ručne kočnice na rastu zaduženja i sve ostale zemlje bi nas u 4 godine daleko pretekle u stvaranju dugova.  Ova reforma nije kompatibilna sa EU zakonima (statut ECB-a) te stoga cilj ulaza u EU treba odgoditi dok EU također ne prihvati ovaj sustav. 

   Sličnih rješenja ima već na internetu (Pozitivan novac - rješenje za Englesku). Navedeno rješenje, prema mom mišljenju ima veliko poklapanje, ali razliku u načinu rješenja multiplikacije novca kod kreditiranja. Rješenje na linku neće moći spriječiti multiplikaciju novca preko kredita te ga uzmite sa rezervom. Puno bolje rješenje je podizanje obavezne rezerve za kreditne banke na barem 50%. 

   Za lakše shvaćanje problematike pročitajte i članak Od problema do rješenja. Tu je objašnjeno kako se od pretpostavke dobrog funkcioniranja gospodarstva dolazi do rješenja.

    Vaš  Nostradurus