FAQ Pitanja i odgovori 04.10.2010.

• Koja je razlika između kreditnog i nekreditnog novca?

Kreditni novac izdaju banke uz plaćanje najamnine (kamata) do povratka, a nekreditni (realni novac) izdaje država prema ovlastima. Nekreditni novac u korištenju ne stvara dodatni trošak (onaj bi stvarao dug).

• Od kuda dolazi visok trošak na kreditni novac?

Od zakonskih odredbi (zakon o hnb-u, statut ecb-a) kojima je kreditni novac jedini novi novac. Svako povećanje novca u opticaju dolazi od kredita.

• Zašto država ima deficit proračuna?

Jer se novac izvlači iz opticaja zadržavanjem profita (uštedom) i zbog uvoza većeg od izvoza. Razlika se u kreditnom sustavu mora nadoknaditi kreditima. Država može imati nizak deficit jedino kad ima velik izvoz u odnosu na uvoz. Problem sa deficitom državnog proračuna je što se on financira kreditom, a ne nekreditnom emisijom. Kad se financira kreditom, mogućnost vraćanja tog kredita je mala i ovisi o izvoznoj orjentaciji zemlje.

• Što je dužničko ropstvo?

Pojam kojim se obilježava skoro nikakva šansa da se dugovi otplate. Uvećanje dugovanja zbog kumulacije kamata na kamate koja prelazi mogućnosti otplate.

• Što je monetarna vlast?

Vlast nad izdavanjem vlastitog novca u realnom obliku (nekreditno).

• Što su centralne banke?

Centralne banke su banke za banke. Stvorene su sa funkcijom prevladavanja problema emisije kreditnog novca jer postoji konačan iznos multiplikacije novca po principu bankarstva djelomične rezerve. Osim toga, reguliraju tečaj i utječu na stabilnost cijena. Centralna banka je dosjetka skupine bankara kojom se zakonski omogućava beskonačna kreditna emisija (prevara).

• Zašto Hrvatska ne radi nekreditno financiranje deficita proračuna?

Zakonom o HNB-u od 1994 ta je mogućnost ukinuta. Zakon o HNB-u je usklađen sa statutom ECB-a.

• Što je monetarna reforma?

Monetarna reforma je pojam kojim se opisuje niz promjena propisa u monetarnoj regulaciji da bi se sustav transformirao tako da više ne stvara beskonačan dug. Osim same reforme u emisiji novca tu se podrazumijevaju i promjene u bankarskom sektoru sa ciljem onemogućavanja multiplikacije novca.

• Da li postoji politička stranka u Hrvatskoj koja zagovara nekreditni novac?

Za sad niti jedna se nije zauzela za njega.