Balansirani državni proračun 25.09.2010.

Balansirani državni proračun je vječita tema u ekonomiji. Jednim jednostavnim primjerom sa nekoliko subjekta može se objasniti što je to balansirani državni proračun i kako se postiže. Rezultat će biti pravo iznenađenje.

Zamislimo da imamo državu kao servis, cestara, poljoprivrednika i mlinara. Cestar je u javnoj službi. On godišnje dobiva 99 zlatnika za svoj rad. Od toga plaća hranu poljoprivredniku 66 zlatnika. Poljoprivrednik od primljenih 66 zlatnika plaća mlinara 33 zlatnika, a dio trampom u hrani. A država, da bi opet imala državni proračun 99 zlatnika svakom od njih uzima 33 zlatnika na ime poreza te na kraju opet ima 99 zlatnika za financiranje javne službe.

Što tu imamo? Država posjeduje 99 zlatnika i njih troši na financiranje javne službe. Taj novac zarade njeni stanovnici, ali ga opet moraju vratiti preko poreza da bi održali balansiran proračun u sljedećoj godini. Imamo 100% poreza na dobit. Novčana zarada u sumi je nula. Od trajnih dobara, država je dobila novi dio ceste.

Da li je to ono što se očekuje u kapitalističkom sustavu? Vjerojatno nije. U ovom primjeru, kad je proračun balansiran, tada nema mogućnosti da stanovnici u sumi ostvare novčanu zaradu od svog rada. Država im mora sve oduzeti radi zatvaranja proračuna. To znači da je poželjno da država ima deficit proračuna i omogućava novčanu zaradu svojim stanovnicima.

Zašto je bitno da se može ostvariti novčana zarada? Zato da bi ta zajednica mogla imati razvoj i motivaciju stanovnicima da svojim radom zarade. U ovom primjeru, je sve statično i nepromjenjivo s vremenom jer nema akumulacije kapitala. Zbog toga je nemoguće u ovaj primjer dodati centralnu i komercijalnu banku i da one ostvaruju profit.

Također je vidljivo, da država može uzeti vanjski kredit od bilo koliko zlatnika, ali nema načina da plati kamate koje bi bile veće od 99 zlatnika jer ne može vratiti novca više nego što ga imaju stanovnici i država skupa. Uzimanjem kredita, država bi samo novčano izgubila. Uzimanje kredita čiji trošak prelazi 99 zlatnika vodi u beskrajno zaduženje na temelju nemogućnosti vraćanja duga. To je dužničko ropstvo. Takva je situaciju RH. Ukupna novčana masa je manja od duga.

Zaključak:

Realno održavanje balansiranog ili niskodeficitnog proračuna ovisi o suficitu robne razmjene sa inozemstvom. Zemlje koje imaju dobar izvoz mogu imati nizak deficit ili čak balansiran proračun, a u rijetkim slučajevima i suficitan.

O načinu financiranja deficita proračuna na ispravan način pročitajte članak. Pročitajte i kompletno rješenje za izlaz iz krize sa potrebnom monetarnom i bankarskom reformom.