Izbori 2011 18.10.2011.

Mnogo ljudi se postavlja slično pitanje: Za koga glasati? I ovi drugi ne ulijevaju nikakvo povjerenje. Pa tu se slažu i većina ekonomista. Programi stranaka koji oni nude su uglavnom popisi dobrih želja.

Možda je za prosječnog birača bitan popis dobih želja, ali za malo pronicljivije i ljude sa dobri pamćenjem to više nije dovoljno. U čemu je ta kvaka?

Cijela kvaka je u stvari u financijskoj izvedivosti bilo kojeg plana. Pa svi se možemo sjetiti da je koalicija uspjela potrošiti gomilu novaca na izgradnju autocesta i da je na prvi pogled dosta toga živnulo. Ali u isto vrijeme je i živnuo rast zaduženja.

Dok su do nedavno političari govorili da imamo prostora za zaduženje, sada je već otprilike 1790 dana do bankrota. Tj. 5 godina. A da li koji program stranaka nudi izlaz iz dužničke krize? Možda deklarativno jer konkretan plan te dijelove nema.

Npr. te priče o štednji i racionalizaciji. Ma sve je to dobro, osim što se štednja vraća upravo suprotno od ulaganja. BDP pada, a kod ulaganja raste. Imate prilike vidjeti to u svakoj državi, a pogotovo u onoj koja ima vanjskotrgovinski deficit.

Sada je aktivna i priča o poticanju stranih investicija. To je opet priča za sebe. Samo ću reći da samo dva tipa stranih ulaganja imaju smisao: ulaganje koje povećava naš izvoz te ulaganje koje smanjuje uvoz. Bilo kakav odljev profita iz Hrvatske ustvari smanjuje naše devizne rezerve i vodi u problem sa tečajem. Početni dotok deviza od ulaganja se nakon početka iznošenja profita od posla pretvara u katastrofu.

Mnoge stranke deklarativno nisu za privatizaciju, ali u primjeru Grčke se vidi da vladanje dugom stvara rješenja iz noćnih mora. Evo baš neki dan je Zoran Milanović u Nu2 izjavio da će privatizirati energetski sektor da bi on postao profitabilniji. Pogledajte odlomak gore o profitabilnosti investicija. Čisti promašaj u ovom slučaju.

Ulaz u EU je još jedan od stavki svakog programa stranke koja ima viziju događanja samo 7 dana u naprijed. U stvari stranke pucaju na mjesta u EU parlamentu sa prihodima iz snova za sebe i nekolicinu ljudi po svakom zastupniku. Ljudi moji, pa to je čisto kupovanje političara. A oni uopće o ničem ne odlučuju, jer se za odluku treba složiti ogromna većina. A uz takve plaće, neće ni vidjeti da se nešto iza brda valja.

Dakle, ulaz u EU, naizgled privlačan je čista klopka i Anschlus u veliki Reich u kojem banke vladaju preko dugova. Svatko tko je pročitao statut ECB-a može vidjeti da je novi euro u pravilu kredit. A nije kredit jedino, ako zaradimo dolare (prodamo nešto van EU) pa ih promijenimo u eure.

I poanta svega što planove stranaka čini neostvarivim je izostanak ove dvije točke:

1. Izričito bezuvjetno protivljenje ulazu u EU (jer je unutar EU nemoguće autonomno sprovesti točku 2)

2. Mjere za prekidanje dužničkog ropstva novcu kao dugu.

Obje stavke su bitne i najvažnije za prekidanje daljnjeg povećanog zaduživanja RH da bi se spriječio bankrot države i vratilo prava radnika.

Da dobro ste čuli. Prava radnika, su ugrožena jer nema novca, jer postajemo sve više dužni. Školarine nisu više besplatne. Zdravstveno se sve više privatizira. Mirovine se mogu zaslužiti tek u dubokoj starosti i to mizerne. Itd. Nije to zbog toga što je to nemoguće, nego što se društvo iscrpljuje plaćanjem kamata na novac u opticaju koji je preko 80% kredit (dug). Više o ekonomskom ropstvu i posljedicama možete pročitati u članku "Ekonomsko ropstvo".

I što možemo učiniti na izborima 2011? Treba glasati za stranke koje u svojem programu imaju gornje dvije točke. Za sada sa sigurnošću mogu potvrditi da stranka Ivana Pernara (Savez za promjene) ima ove dvije najvažnije stavke u svom programu (S-P: Slamanje dužničkog ropstva - Kako riješiti problem vanjskog duga?). Iz tog razloga, pozivam sve kojima je stalo do naše države da glasaju za Ivana Pernara. Glas i provediv plan protiv ekonomskog i dužničkog ropstva se treba čuti u Saboru, a ne samo na ulicama.

Moj glas ide za S-P.

Koliko je važna odluka da se ukine dužničko ropstvo novcu kao dugu, najbolje pokazuje priča Larrya Hannigana iz 1971: "Hoću zemlju + 5%".

Napomena: S-P je liberalna stranka koja podržava kapitalizam i ne vode računa o socijalnim razlikama u društvu, sa čime se osobno ne slažem.

Pitanja koja treba postavljati političarima 27.11.2011.

Ova pitanja su nastala za potrebe pritiska na političare. Postavite ih strankama i vidjeti ćete što će vam odgovoriti. Ovo su najteža pitanja iz sfere regulacije novca i financija, a odgovori na njih pokazuju stvarnu želju političara da nešto ispravno učine.

• 1. Što misle o ideji da se razdvoji stvaranje novca od posuđivanja novca? Kako bi oni to riješili, ako su za to?

  2. Da li znate što znači kad država ima monetarnu vlast? Odgovor: Da emitira svoj novac bez duga.

  3. Ako je 80% novca u državi kredit, a kamata 6%. Tada trebamo 4,8% novca samo za kamate? Da li znate kako namaknuti novac za to? Dali imate plan da se to riješi?

  4. Ako svi znamo da nam država ide u bankrot, imate li plan da se to izbjegne? Da li je to problem za vas?

  5. Da li ste čuli za pokret za nekredini novac kojim se državi vraća monetarna vlast, a bankama oduzima? Zašto vi ne podržavaju te ideje?

  6. Naša država od prošlog stoljeća ima deficit sa inozemstvom. To znači da gomilamo dugove. Kako se možemo riješiti dugova (ne samo spriječiti daljnje zaduživanje)?

  7. Da li podržavaju strane investicije? Ako da, od kud će se kasnije naći novac za profit - povrat investicija?

  8. Danas vidimo da su mnoge firme uspješne i ostvaruju dobre profite. Od kuda se stvara novac za njihov profit?

  9. Ako vam netko ponudi 20 milijardi kuna čistog keša ili 60 milijardi kuna kredita. Što bi uzeli? (keš bi došao od nekreditnog novca, a kredit imamo sada)

  10. Da vam sad netko predloži potpuno ostvariv plan za izlaz iz krize, ali bez EU. Da li bi pristali na taj plan? (nekreditni novac)

  11. Da li bi pokrenuli borbu za financijski opstanak države, pa i kad bi postojala mogućnost osude i reakcije iz inozemstva?

  12. Kako objašnjavate da je Dubrovačka republika kovala svoj novac, a RH do novca dolazi samo posudbama? Da li bi RH trebala emitirati novac bez duga?

  13. Kad bi vam netko pokazao kako se legalno mogu preuzeti većinski udio vlasništva u bankama, srušiti kamate i državu osloboditi daljnjeg zaduživanja, da li bi podržali taj plan i preuzeli ga usvoj program?

  14. Da li možete osigurati da svako od poštenog rada može svaki dan uštedjeti jednu kunu? Od kuda će doći kune za štednju? Ako je od kredita, onda je to još veći dug. Da li bi podržali ostvarivo rješenje koje to omogućava? Objašnjenje: Ako svi mogu uštedjeti 1 kunu, tada mogu pokriti svoje troškove (kredite i ostalo).

  15. Imamo rast štednje i depozita građana, a deficit sa inozemstvom. Od kuda dolazi novac za štednju? Od stvaranja još većih dugova! Da li vi imate program koji će pokazati kako štednja neće biti na račun nečijih još većih dugova? Objašnjenje: apsurd profita i štednje – u sumi su još veći dugovi.