Redovna granična kontrola

Države imaju pravo odrediti uvjete ulaska/izlaska na svojem teritoriju u skladu s postojećim međunarodnim i EU pravom. Uvjeti ulaska/izlaska za države članice EU-a regulirani su prije svega Zakonikom o schengenskim granicama. Standardne postupke provjere na granici čine:

• provjera na prvoj liniji granične kontrole, gdje se se vrši provjera uvjeta za ulazak i izlazak, pri ćemu se obavljaju kratki razgovori sa putnicima;

• granična kontrola na drugoj liniji, koja se provodi za dodatne provjere ako je potrebno.

Ove kontrole obavljaju se na graničnim prijelazima i provode se na svakoj osobi koja prelazi granicu, ne dovodeći u pitanje prava osoba koje uživaju pravo slobodnog kretanja, prava izbjeglica i osoba koje traže međunarodnu zaštitu. Uredba (EU) br. 1053/2013 predviđa mehanizam ocjenjivanja i praćenja radi provjere primjene schengenskog acquisa, uključujući provedbu graničnih provjera i usklađenost s temeljnim pravima od strane država članica.

Granična kontrola

Granični policajci koji obavljaju poslove granične kontrole na prvoj i drugoj liniji granične kontrole moraju biti svjesni utjecaja svojih operativnih zadataka na temeljna prava kako ne bi prekršili nijedno od njih tijekom svojih aktivnosti. Kako bi bolje obavljali svoju dužnost, graničnim policajcima treba osigurati adekvatnu opremu i odgovarajuću obuku. Osim Povelje Europske unije o temeljnim pravima, neka od temeljnih prava koja se odnose na graničnu kontrolu eksplicitno su navedena u sekundarnom zakonodavstvu Europske unije, posebice u Zakoniku o schengenskim granicama. Članak 7. te uredbe navodi da granični policajci tijekom obavljanja svojih dužnosti moraju u potpunosti poštivati ljudsko dostojanstvo, posebno u slučajevima koji uključuju ranjive osobe, te da ne smiju diskriminirati osobe na temelju spola, rase ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invalidnosti, dobi ili seksualne orijentacije.

Sve mjere poduzete tijekom obavljanja njihovih dužnosti moraju biti razmjerne ciljevima tih mjera. Temeljna prava sadržana u međunarodnom i EU pravu moraju biti zajamčena svakoj osobi koja pokušava prijeći granicu. 

Prva linija granične kontrole

S obzirom na kratko trajanje i ograničenu verbalnu interakciju između graničnih policajaca i osobe tijekom granične kontrole na prvoj liniji povreda ljudskog dostojanstva najčešće se može dogoditi kao rezultat nepropisnog ispitivanja uvjeta ulaska. Budući da se provjere na prvoj liniji granične kontrole obavljaju na otvorenim područjima, u blizini drugih ljudi, sve mjere ispitivanja moraju biti usmjerene na ograničavanje prikupljanja samo informacija nužnih za utvrđivanje uvjeta ulaska, uz potpuno poštovanje privatnosti putnika. Granični policajci ne smiju postupati na način koji bi mogao dovesti do neljudskog ili ponižavajućeg postupanja prema osobama koje se intervjuira.

Tijekom razgovora na prvoj liniji granične kontrole pitanja graničnog policajca trebaju biti usmjerena prema pitanjima povezanim s uvjetima ulaska. Pitanja trebaju biti formulirana i iznesena na stručan i profesionalan način koji neće narušiti privatnost putnika (npr. granični policajac ne bi smio govoriti preglasno, ne smije gestikulirati, diskrecijska linija treba biti poštovana od strane drugih putnika, itd.). U slučaju ograničene komunikacije s putnikom zbog jezične barijere, pitanja trebaju biti formulirana koristeći kratke rečenice i poznate termine koje će putnik moći razumjeti. Sva druga pitanja ili mjere koje nisu povezane s utvrđivanjem uvjeta ulaska trebaju se izbjegavati.

Druga linija granične kontrole

Sukladno članku 8., stavku 5. Zakonika o schengesnkim granicama državljanima trećih zemalja koji su predmet detaljne provjere na drugoj liniji granične kontrole mora se pružiti informacija na jeziku koji razumiju ili se može pretpostaviti da razumiju, ili na neki drugi učinkovit način, o svrsi i postupku takve provjere. Te informacije moraju biti dostupne na svim službenim jezicima EU-a i na jeziku države ili država koje graniče s dotičnom državom članicom. Također, moraju ukazati da državljanin treće zemlje ima pravo zatražiti ime ili identifikacijski broj službenika koji vrši graničnu kontrolu na drugoj liniji i ime graničnog prijelaza.

Opsežniji i detaljniji postupci tijekom granične kontrole na drugoj liniji mogu predstavljati veći rizik za kršenje ljudskih prava u slučaju nepropisnog postupanja graničnih policajaca. Općenito, provjere drugoj liniji granične kontrole moraju se provoditi u odvojenim područjima, budući da detaljnije pretrage tijela, prtljage i dokumenata mogu utjecati na dostojanstvo i integritet putnika. Stoga bi provjere na drugom redu trebale biti temeljene na valjanim razlozima (npr. sumnja u putne dokumente, razlozi boravka, itd.).

Kako bi se poštovalo ljudsko dostojanstvo, granične vlasti moraju osigurati adekvatan uredski prostor i čekaonice kako bi se olakšalo stručno provođenje provjera na drugoj liniji granične kontrole. Prostorije za zadržavanje na graničnom prijelazu moraju biti odvojene za muškarce i žene te primjerene za obitelji. Zbog potrebnog vremena za postupke i donošenje odluka na drugoj liniji granične kontrole (npr. odbijanje ulaska ili izdavanje vize), osobe koje se provjeravaju ili istražuju ponekad moraju čekati satima. U tim slučajevima moraju im se pružiti hrana i puiće te zadovoljiti druge sanitarne ili medicinske potrebe.

Granične vlasti također moraju osigurati da preglede tijela obavljaju službenici istog spola. Moraju biti dostupne odvojene prostorije. Osim odgovarajućeg broja ljudskih resursa, obavezno je imati uravnoteženo po spolu osoblje na dužnosti i stručno osposobljeno osoblje za provođenje pretraga. Postupci i svrha pretraga moraju biti jasno objašnjeni osobama podvrgnutim provjerama. Također, granični čuvari moraju biti imati odgovarajuće komunikacijske sposobnosti ili trebaju biti dostupni tumači kako bi se poboljšala i olakšala komunikacija i interakcija.

U ovoj fazi možemo nabrojiti niz temeljnih prava koja se mogu povrijediti tijekom obavljanja redovnih poslova granične kontrole, ukoliko se obavljanju tih poslova ne pristupi profesionalno i na pravilan način.

Nabrojit ćemo neke koje se čine kao ona prava koja se realno mogu povrijediti tijekom svakodnevnih obavljanja poslova granične kontrole, na prvoj i drugoj liniji granične kontrole. Kako bi definirali ta prava koristiti ćemo se odredbama Povelje Europske unije o temeljnim pravima.

Naravno, ovdje ostavljamo mogućnost da postoje i neka prava koja realno mogu biti povrijeđena u ovoj operativnoj fazi, a da ih mi nismo spomenuli u ovoj prezentaciji.

Pa krenimo redom

Pravo na zaštitu osobnih podataka  pravo na zaštitu osobnih podataka zajamčeno je člankom 8 Povelje. Granična kontrola, u svojoj osnovi svodi se na provjeru osobnih podataka. U takvim situacijama službenik granične policije direktno raspolaže osobnim podacima putnika. [sPause sec=0.4 ePause] znamo da je korištenje osobnim podacima ograničeno Uredbom o zaštiti osobnih podataka, gdje se točno određuju načini prikupljanja, korištenja, spremanja, i razmjene osobnih podataka. Ne ulazeći u pojedinosti te uredbe, moramo biti svjesni kako osobni podaci putnika, s kojima dolazimo u dodir prilikom obavljanja granične kontrole, ne smiju biti dostupni neovlaštenim osobama, te se ne smiju spremati ni dijeliti mimo zakonskih određenih kanala. Prilikom komunikacije sa putnicima tijekom provođenja granične kontrole moramo paziti da osobni podaci ne budu dostupni drugim putnicima, odnosno osobama koje nisu ovlaštene za raspolaganje tim podacima. Osobni podaci nikada se ne smiju snimati na neslužbene nosače podataka (na primjer, slikavanje privatnim mobitelima is lično)

Princip zabrane diskriminacije prilikom provođenja poslova granične kontrole, postupanje službenika granične policije mora biti profesionalno i jednako prema svim osobama. Pri tome ne mislimo da granični policajac neće posvetiti posebnu pažnju ranjivim skupinama osoba. Ono što je važno je da granični policajac ima jednaki profesionalni pristup prema svim osobama nad kojima provodi graničnu kontrolu. Bilo kakvo diskriminiranje, po bilo kakvoj osnovi (na primjer, svi putnici tamnije boje kože idu automatski na drugu liniju kontrole) smatralo bi se kršenjem principa zabrane diskriminacije. Razlike u postupanju mogu biti utemeljene isključivo na zakonskim osnovama, a ne na karakteristikama osobe.

Princip zabrane diskriminacije najuže je povezan s pravom na poštivanje ljudskog dostojanstva. Svako neprofesionalno ponašanje službenika granične policije, a osobito ponašanja kojima se zadire u one stvari koje nisu predmet granične kontrole, može dovesti do povrede prava na zaštitu dostojanstva. Najbolja prevencija u ovakvim slučajevima je da i verbalna i neverbalna komunikacija graničnog policajca sa putnikom bude striktno u okvirima profesionalne komunikacije, bez privatnih komentara i pitanja, gdje će komunikacija biti usmjerena isključivo na one stvari i okolnosti koje su predmet granične kontrole. 

Spomenimo još i pravo na azil, ili pravo pristupa međunarodnoj zaštiti. O tom pravu govorili smo podrobnije nešto ranije. Ovdje je važno napomenuti kako je vrlo često susret državljanina treće zemlje, koji se nalazi u potrebi za međunarodnom zaštitom, sa graničnim policajcem na graničnom prijelazu, vrlo često prva točka kontakta gdje državljanin treće zemlje može iskoristiti to pravo. Stoga su granični policajci koji obavljaju poslove granične kontrole dužni poznavati svoju ulogu u pristupu sustavu međunarodne zaštite, i uvijek biti spremni omogućiti taj pristup onima koji se nalaze u takvoj potrebi. 

Pokušajte se sami sjetiti još nekih temeljnih prava koja bi mogla realistično biti povrijeđena tijekom provođenja poslova granične kontrole, i pokušajte naći neke praktične primjere.