Opća deklaracija o ljudskim pravima ili Opća deklaracija o pravima čovjeka prvi je međunarodni, sveobuhvatni instrument čiji je cilj zaštita ljudskih prava svih ljudi u svim dijelovima svijeta, bez obzira na nacionalne granice i političke sustave u kojima ti ljudi žive.
Nastala je kao rezultat nastojanja svjetskih vođa za iskorjenjivanjem zala koja su od prvih civilizacija mučila ljudski rod i koja su svoju užasnu kulminaciju doživjela u strahotama II. svjetskog rata djelovanjem organiziranog aparata državne represije do tada nezabilježene u ljudskoj povijesti.
Samu Deklaraciju napisao je međunarodni odbor kojim je predsjedala Eleanor Roosevelt, supruga preminulog predsjednika SAD-a F. D. Roosevelta, a rad na izradi nacrta teksta trajao je pune dvije godine.
Tekst Deklaracije usvojen je na trećem zasjedanju Opće skupštine UN-a u Parizu, 10. prosinca 1948. godine, Rezolucijom broj 217. Od 58 prisutnih delegata država članica njih 48 glasovalo je za usvajanje Deklaracije, 8 ih je bilo suzdržano, dok nijedan delegat nije bio protiv izglasavanja teksta Deklaracije.
Deklaracija se sastoji od preambule i 30 članaka koji otprilike reguliraju sljedeća polja ljudskih prava:
članci 1–2 definiraju osnovne koncepte dostojanstva, slobode, jednakosti i bratstva;
članci 3–5 definiraju individualna prava, kao što je pravo na život ili zabrana ropstva ili mučenja;
članci 6–11 govore o zakonskim uporištima ljudskih prava i pravnim lijekovima u slučaju kršenja ljudskih prava;
članci 12–17 govore o pravima pojedinca u odnosu na zajednicu (npr. pravo na slobodu kretanja);
članci 18–21 govore o takozvanim "ustavnim slobodama", kao što su politička prava, pravo na slobodu mišljenja, pravo na slobodu vjeroispovijesti i slično;
članci 22–27 govore o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima pojedinca
članci 28–30 govore o načinima korištenja ovih prava.
Unatoč tome što Opća deklaracija o ljudskim pravima nikad nije dobila pravno obvezujuću snagu, ona je poslužila, i služi, kao temelj za izradu drugih, nacionalnih, regionalnih i međunarodnih pravnih dokumenata kojima se štite ljudska prava, a koji osim moralne obveze mogu predstavljati i pravno obvezujuće dokumente za države potpisnice.
ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE: