Debriefing

Debriefing je operativna faza koja se sastoji od dobrovoljnog i anonimnog informativnog razgovora s državljaninom treće zemlje koji je nezakonito ušao na područje EU. Razgovorom se pokušavaju utvrditi činjenice kao što su država podrijetla migranta, razlozi za napuštanje države podrijetla, push-pull faktori, modus operandi, podaci koji se odnose na pomagače te podaci koji se odnose na sekundarne migracije.

U analizi poštivanja temeljnih prava u ovoj operativnoj fazi posebna pozornost se mora staviti na činjenicu kako se radi o dobrovoljnoj fazi, kojoj državljanin treće zemlje pristupa isključivo dobrovoljno, te da se prilikom razgovora ne utvrđuju osobni podaci osobe s kojom se razgovara. 

Debriefing se može provoditi samo uz pristanak osobe s kojom se razgovara, i to na anonimnoj osnovi, utemeljenoj na povjerenju i povjerljivosti između debriefera i migranta te se treba voditi uz potpuno poštovanje temeljnih prava.

Ako tijekom odabira ili razgovora debriefer identificira ranjivu osobu kao maloljetnika bez pratnje, osobu kojoj je potrebna međunarodna zaštita, ili žrtvu trgovine ljudima, debriefer mora tu osobu uputiti odgovarajućim tijelima. 

Maloljetnici se ne smiju debriefirati.

Debriefing, odnosno postupak dobivanja informacija (dobrovoljni intervju) slijedi takozvani P.E.A.C.E. model ispitivanja.

Ta kratica označava:

P - planning - planiranja i pripreme,

E - engaging and explaining - uključivanje i objašnjavanje

A - accounting - uzimanje relevantnih informacija

C - closing - zaključivanje

E - evaluation - evaluacija

To ne znači da debriefer ne može upotrijebiti druge poznate modele obavljanja informativnog razgovora (npr. PEGASUS), no glavni cilj je uvijek prikupljanje relevantnih informacija putem dobrovoljnog i anonimnog razgovora, izgrađenog na povjerenju, uz svo poštivanje temeljnih prava osobe s kojom se obavlja razgovor.

Mogući utjecaj debriefinga na temeljna prava

Pravo na ljudsko dostojanstvo

Opći koncept debriefinga se temelji na dobrovoljnom i anonimnom pristupu osobi koja će biti predmet ispitivanja, uz puno poštovanje ljudskog dostojanstva. Pristup osobama koje se ispituju trebao bi u potpunosti poštovati to načelo. Zabranjeno je svako kršenje ljudskog dostojanstva tih osoba.

Debriefer mora imati neutralan pristup, ostati smiren, ljubazan, pribran i profesionalan. debriefer treba obratiti pozornost na moguće kulturne razlike u odnosu na vjerske i etničke skupine osoba s kojima razgovara. Kada je to moguće, preporučuje se da policijske službenice obavljaju debriefing žena.

Također, debriefer mora odmah pojasniti svrhu i namjeru dibrifinga. Osoba mora razumjeti da je riječ o dobrovoljnom razgovoru, da govori anonimno i da se osobni podaci ne prikupljaju. Pored toga, osoba mora znati da može završiti razgovor u bilo kojem trenutku bez daljnjeg objašnjenja.

Zabrana mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja

Tijekom provođenja dibrifinga moramo izbjeći bilo kakva postupanja koja bi mogla ulaziti u sferu nehumanog postupanja ili mučenja. 

Također, tijekom dibrifinga osoba može pokazati pokazatelje prethodnog mučenja ili nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja. Kada postoji naznaka da je osoba u prošlosti bila podvrgnuta mučenju ili zlostavljanju, debriefer ne smije inzistirati na daljnjoj raspravi jer bi to moglo dovesti do retraumatizacije. U tom bi slučaju debriefer treba izvijestiti specijalizirana tijela unutar svoje službe kako bi se provele određene policijske radnje, ali i druga tijela koja bi mogla pružiti pomoć žrtvi.

Prava ranjivih osoba

Kao i u bilo kojoj operativnoj fazi, debriefer je dužan tijekom aktivnosti ispitivanja identificirati i dati prednost ranjivim osobama, obavijestiti ih o njihovim pravima i uputiti ih odgovarajućim tijelima.

Kada debriefer identificira ranjivu osobu, upućuje je odgovarajućim tijelima prije početka razgovora ili neposredno nakon njega, ako je identifikacija izvedena iz intervjua. 

Zapamtimo  nad maloljetnicima se ne smije obavljati debriefing.

Pravo na azil

Debriefer dužan prekinuti intervju ako postoje neki pokazatelji da je osobi potrebna međunarodna zaštita, ili ako osoba izričito zatraži azil. 

U takvim bi slučajevima aktivnost ispitivanja trebalo odmah prekinuti i dati sve potrebne informacije osobi, te bi debriefer morao osobu uputiti nadležnim tijelima odgovornima za pitanja azila. Samo u slučaju ukoliko se osoba izričito slaže sa nastavljanjem dibrifinga, i upućivanjem nadležnim tijelima nakon dibrifinga, debriefer može i tako postupiti.

Pravo na zaštitu osobnih podataka

Debriefing je je anoniman i povjerljiv postupak. Međutim, ako tijekom intervjua migranti otkriju osobne podatke, koji se odnose na osobe za koje se sumnja da su uključene u prekogranične kriminalne aktivnosti, u pomaganje nezakonitih migracija, ili u aktivnosti trgovine ljudima, debriefer će obavijestiti osobu kako se takvi osobni podaci mogu prenijeti nadležnim tijelima u svrhu sprečavanja i istrage kaznenih djela.

Još jednom ponovimo  od osobe nad kojom se vrši debriefing ne uzimaju se osobni podaci, postupak je anoniman, te se ti podaci, čak i ako ih osoba sama otkrije, neće unijeti u debriefing izvješće.