Svjetsko more 

SVJETSKO MORE

Svjetsko more čine sva mora na Zemlji koja su povezana u jedinstvenu prirodnu cjelinu. U sklopu svjetskog mora razlikuju se oceani, mora, zaljevi i morski prolazi.

Najveće cjeline svjetskog mora čine oceani. Na Zemlji postoje tri velika oceana - Tihi, Atlantski i Indijski, a Međunarodna hidrografska organizacija (International Hydrographic Organization) od 2000. godine preporuča izdvajanje još dvaju - Arktičkog i Južnog oceana. Tu preporuku temelji na činjenici da se svojstva vode, kao što su temperatura i slanoća, u Arktičkom i Južnom oceanu bitno razlikuju od svojstava vode susjednih oceana. To utječe na gibanja morske vode, kao i na specifičan živi svijet, čime se dodatno opravdava izdvajanje tih dvaju oceana.

Najveći je Tihi ocean. Površina mu iznosi 156 milijuna četvornih kilometara. S okolnim morima zauzima više od polovice svjetskog mora. O veličini Tihog oceana najbolje govori podatak da bi se u njega mogli smjestiti svi kontinenti. U Tihom oceanu zabilježena je najveća dubina svjetskog mora. Na prostoru Marijanske brazde dubina iznosi 11 022 metara. Magellan ga je nazvao Tihim oceanom (El mar pacifico) jer je na njemu vladalo mirno vrijeme tijekom njegove ekspedicije koja je trajala 110 dana. Zato se Tihi ocean naziva i Pacifik. Za prometno vrednovanje Tihog oceana od velikog je značenja bilo otvaranje Panamskog kanala 1914. godine. Njegovim otvaranjem Tihi ocean se u sve većoj mjeri uključuje u prometne tokove, te njime potkraj 20. stoljeća prolazi najveći dio svjetskog pomorskog prometa. Naime, u drugoj polovici 20. stoljeća, zbog snažnoga gospodarskog razvoja istočne i jugoistočne Azije, a posebno Kine, raste gospodarska razmjena između zemalja na obalama Tihog oceana. S obzirom na trendove gospodarskog rasta očekuje se daljnje povećanje važnosti Tihog oceana.

Atlantski ocean ima površinu 91 milijun četvornih kilometara. Sve donedavno bio je najprometniji ocean, kojim je tekao najveći dio svjetskog prometa. Ime su mu dali drevni Rimljani, najvjerojatnije zato što se nalazio iza gorja Atlas. Najveća mu je dubina 8605 metara, nalazi se na prostoru brazde Puerto Rico. Sredinom Atlantskog oceana proteže se srednjooceanski hrbat za koji su vezani brojni vulkani koji čine neke od otoka u Atlantiku. Premda mu je Tihi ocean oduzeo primat, Atlantski ocean i danas ima veliko gospodarsko značenje. Osim vrlo važnog plovnog puta, tu su važna ribolovna područja te velika nalazišta nafte i zemnog plina.

Indijski ocean površine je 69 milijuna četvornih kilometara. Najveći dio Indijskog oceana nalazi se na južnoj polutki. Ime je dobio po Indijskom potkontinentu, koji je najveći i najvažniji prostor na obalama Indijskog oceana. Najveće dubina nalazi se na prostoru Javanske brazde i iznosi oko 7258 metara.

Južni ocean, koji ima površinu oko 20 milijuna četvornih kilometara, obuhvaća mora južno od 60° južne geografske širine do obala Antarktika.

Arktički ocean smješten je između Sjeverne Amerike, Azije i Europe. Površina mu je oko 14 milijuna četvornih kilometara. Zbog leda koji ga pokriva veći dio godine i ledenih santi njegovo gospodarsko iskorištavanje moguće je samo na rubnim morima.

Mora su manji dijelovi oceana, koji su od njega odijeljeni dijelovima kopna ili otocima. Važni dijelovi svjetskog mora su rubna i sredozemna mora. Rubna mora su otvorena prema susjednim morima ili oceanima, a od njih ih najčešće dijele otoci ili poluotoci. Postoje brojna rubna mora, a neka su Sjeverno more, Japansko more, Norveško more, Koraljno more, Južnokinesko more i druga. Neka rubna mora nazivaju se i zaljevi, kao što je Aljaski zaljev, Perzijski zaljev i druga. Sredozemna mora nalaze se između dva ili više kontinenata. Sredozemno more ili Mediteran, koje je okruženo Europom, Azijom i Afrikom, primjer je tih mora. Osim Mediterana postoji i američki mediteran, koji čine Karipsko more i Meksički zaljev. Australoazijski mediteran čine mora između Azije i Australije.

Važni dijelovi mora su morski prolazi ili tjesnaci. Oni povezuju različite dijelove mora i oceana te imaju veliko prometno značenje. Važni morski prolazi nastali prirodnim putem su Channel/La Manche, Gibraltar, Malajski prolaz, Bospor i Dardaneli... Umjetni morski prolazi najčešće se zovu kanali, a najvažniji su Sueski, Panamski, Korintski i Kielski kanal. Prokopani su kako bi skratili put brodovima između važnih svjetskih mora.