Klima Hrvatske 

Najvažniji čimbenik koji određuje klimu Hrvatske je njezin geografski položaj (42° 23' - 46° 33' SGŠ), pri čemu zapadni vjetrovi donose termički utjecaj Atlantskog oceana. U Hrvatskoj ne nastaju zračne mase, već dolaze arktičke, polarne i tropske zračne mase iz viših i nižih geografskih širina. Arktički zrak, bilo maritimni ili kontinentski, donosi hladnoću, dok polarne zračne mase iz različitih regija uzrokuju različite vremenske uvjete. Tropske zračne mase, bilo kontinentske ili maritimne, donose najtoplije temperature, a njihov utjecaj varira ovisno o godišnjem dobu. Maritimne zračne mase imaju stabilnije temperature tijekom godine, dok kontinentske zračne mase pokazuju veće temperaturne varijacije. Sibirska anticiklona zimi u naše krajeve donosi hladno, vedro i suho vrijeme, na Jadranu buru, a azorska anticiklona ljeti donosi postojano, toplo i suho vrijeme. 

Azorska je anticiklona ime dobila po “prebivalištu”, koje se nalazi na Atlanskom oceanu u blizini Azorskog otočja. Spada u grupu dinamičkih anticiklona koje nastaju kao posljedica spuštanja zračne mase u suptropskom pojasu visokog tlaka, na bazi opće atmosferske cirkulacije. Nad ekvatorom nastaju uzlazne struje zraka (ekvatorski pojas niskoga tlaka), a također se slična pojava, mada potaknuta potpuno različitim mehanizmom, događa i u subpolarnom pojasu niskoga tlaka gdje vlast drži polarna fronta. Uzlazne struje iz ova dva područja polako kreću jedna prema drugoj i sastaju se nad suptropskim geografskim širinama, gdje zbog “viška” zraka na visini, budući da on tamo konvergira, započinju spuštanje prema tlu. Time se zatvaraju dvije velike atmosferske ćelije općeg atmosferskog kruženja (Hadleyeva ili tropska, te Ferrelova ili ćelija umjerenih širina)