Geološka povijest Zemlje
Geološko razdoblje je određeni vremenski interval u geološkoj prošlosti Zemlje. Sva geološka razdoblja zajedno čine kontinuirani vremenski slijed kroz geološku povijest. Zemljinu geološku povijest dijelimo na eone i ere koje se sastoje od perioda, epoha i doba.
Eon je naziv za vrlo dugo vremensko razdoblje, koje se sastoji od nekoliko era. Postoje samo 2 eona: prekambrij i fanerozoik. Prekambrij se sastoji od 3 razdoblja: had (hadij), arhaik i proterozoik. Fanerozoik je eon u kojem mi živimo, a započeo je prije oko 550 milijuna godina.
Hadij je razdoblje koji prethodi arhaiku, a proteže se od nastanka Zemlje. Stijene tog razdoblja nisu sačuvane, pa se zbog toga to razdoblje analiziralo stijenama s Mjeseca.
U arhaiku se Zemlja hladi, te se oblikuju kruti dijelovi njezine kore. Iz tog razdoblja datiraju najstariji dijelovi Zemljine kore – kratoni (sastavljeni od platformi i štitova): Kanadski štit, Baltički štit, Sibirski kraton, Brazilski štit, Patagonijski štit, Pilbara štit.
U proterozoiku se nastavlja oblikovanje reljefa (orogeneze) te nastaje atmosfera. Javljaju se prvi višestanični organizmi.
Fanerozoik je eon u kojem živimo, a dijeli se na ere: paleozoik, mezozoik i kenozoik.
U paleozoiku dolazi do novih orogeneza (nabiranja), pojave prvih morskih kralježnjaka te prvih kopnenih biljaka i životinja.
U mezozoiku je postojao zajednički prakontinent - Pangea, a započela je i alpska orogeneza.
Kenozoik je najmlađa geološka era u kojoj se pojavljuje čovjek. U njoj se nastavlja alpska orogeneza kojom nastaju Alpe, Dinaridi, Himalaja, Kordiljeri. Posljednja epoha kenozoika naziva se holocen. To je epoha u kojoj mi živimo a započela je prije oko 11 700 godina kada je završilo posljednje ledeno doba te se oblikovala današnja obalna crta.
Rad u paru: Izradite umnu mapu geoloških razdoblja.