Jezera 

Jezero je vodom ispunjena prirodna udubina na kopnu, koja nema neposredne veze s morem. Jezera predstavljaju mjesta posebnog značenja i osobite vrijednosti. Ona predstavljaju prirodno i društveno bogatstvo, često neprocjenjive ekonomske, okolišne i ekološke vrijednosti. Većina jezera su slatkovodna i smještena su na sjevernoj polutki na višim širinama. Ipak, jezera se značajno razlikuju po značajnom broju obilježja. Razmislite po čemu se sve jezera međusobno razlikuju. Limnologija  - znanost o jezerima. 

                                                                      Najpoznatija jezera

Najveće jezero na svijetu je Kaspijsko jezero s površinom od 394,299 km². Najveće slatkovodno jezero i drugo najveće svjetsko jezero je Gornje jezero. Najdublje jezero je Bajkalsko jezero u Sibiru dubine 1642 m. Najviše plovno jezero je jezero Titicaca nadmorske visine 3821 m. Najniže svjetsko jezero je Mrtvo more, 396 metara ispod morske razine. Najveće slatkovodno jezero u Europi je Ladoško jezero. Viktorijno jezero je najveće afričko jezero. Poznata afrička jezera su Tanjganjika i Čad. Jezero Maracaibo je najveće jezero u Južnoj Americi, a svakako poznato je i Aralsko jezero. 

Navedena jezera pronađite na geografskoj karti. 

Najveća hrvatska jezera pronađite na poveznici i na geografskoj karti. 

Jezera prema položaju razlikujemo s obzirom na to gdje im je dno, a gdje površina u odnosu na razinu najbližeg mora. Stoga razlikujemo depresije i kriptodepresije. Kao što je prikazano na ilustraciji, depresije imaju površinu vode i dno ispod razine najbližeg mora, dok kriptodepresije imaju površinu jezera iznad razine mora, a dno ispod razine mora.

Umjetna jezera nastaju tako što ljudi određenim zahvatima u prostoru stvore umjetno jezersko udubljenje. Kako bi ono nastalo ljudi pregrađuju riječne doline ili iskapaju jezerska udubljenja, a potom se u njima akumulira voda. Umjetna jezera grade se zbog različitih potreba društva pa stoga razlikujemo akumulacijska jezera za natapanje, zaštitu od poplava i iskorištavanje hidroenergije, sportsko-rekreativna jezera, šljunčare i ribnjake. Umjetna jezera gradila su se i u obrambene svrhe, a ponekad se grade samo radi estetike (vizualnog dojma). Najveća umjetna jezera na svijetu izgrađena su za potrebe rada hidroelektrana. Jezero Volta (Gana) je po površini najveće umjetno jezero na svijetu. Umjetno jezero Kariba je po obujmu najveće umjetno jezero na svijetu. Nalazi se na rijeci Zambezi. Navedena jezera pronađite na geografskoj karti. 

Dubravsko jezero je najveće hrvatsko umjetno jezero, te drugo najveće jezero u Hrvatskoj, sagrađeno je kao akumulacijsko jezero za potrebe hidroelektrane, kao i susjedno Varaždinsko jezero. Sabljačko jezero također je stvoreno u svrhu akumulacije vode za potrebe hidroelektrane, kao i Krušičko te Peručko. Jezero Butoniga je akumulacijsko jezero u Istri a osnovna namjena mu je vodoopskrba. Prvenstvena namjena jezer Borovik smještenog zapadno od Đakova je obrana od poplava i navodnjavanje.

Nisu sva jezera stalna. Upravo zbog toga jezera prema stalnosti dijelimo na stalna, privremena (periodična) i povremena. Razlika između privremenih i povremenih jezera je u tome što privremena jezera periodično presuše (primjer su šotovi u sjevernoj Africi), dok povremena jezera nastanu povremeno kao posljedica nekih pojava ili stanja te su ona kratkog vijeka (njihovo udubljenje dulje je suho nego ispunjeno vodom).