svjetsko more

Svjetsko more međusobno je povezani sustav morskih voda Zemlje koji se sastoji od većega dijela hidrosfere. 

Površina Zemlje je oko 510 mil. km², od čega mora zapremaju oko 71 % (361 mil. km²), a kopno oko 29 % (149 mil. km²). Sva mora zajednički povezana u jednu cjelinu čine svjetsko more. U svjetskome moru nalazi se gotovo sva voda koja je u tekućem stanju. Ta golema vodena površina nejednako je raspoređena na našem planetu i njezin veći dio nalazi se na južnoj polutki, gdje more prekriva oko 81 % površine. Na sjevernoj polutki je more također dominantno i čini oko 61 % površine.

Objasnite zašto Zemlju nazivamo vodenim planetom. 

Svjetsko more dijeli se na oceane i mora. Oceani su jedinstvene kontinuirane mase morske vode golemih dimenzija. Broj oceana i njihove službene granice definira Međunarodna hidrografska organizacija (IHO). Prema toj organizaciji, na Zemlji je pet oceana i to su Tihi, Atlantski, Indijski, Južni i Arktički ocean. Oceani su međusobno povezani morskim tjesnacima i morskim kanalima. 

Tihi ocean (Pacifik, Veliki ocean) najveći je i najdublji ocean na Zemlji. Prekriva gotovo trećinu Zemljine površine i sadržava oko polovicu sve tekuće vode na Zemlji. U tom oceanu nalazi se i najdublja točka u svjetskom moru koja seže do 11 034 m (dno Marijanske brazde, točka Challenger Deep).

Atlantik je drugi po veličini ocean koji čini oko četvrtinu svjetskog mora. Taj nekada najvažniji svjetski ocean i dalje je vrlo prometan, bogat prirodnim resursima (Sjeverno more), a njegova Golfska struja vrlo je važan klimatski čimbenik za europski kontinent.

Indijski ocean jedan je od najmlađih oceana u svjetskim oceanskim bazenima. Oblikovao se prije 120 milijuna godina nakon što se razlomio južni prakontinent Gondvana. Naziv mu potječe od Indije, najveće države koja se nalazi uz njegove obale i koja je nekada zbog začina bila privlačan prostor za trgovinu s Europom.

Južni (Antarktički) ocean  potpuno okružuje Antarktiku. Taj ocean smatra se najopasnijim za plovidbu zbog pustih antarktičkih obala, kretanja hladne Antarktičke cirkumpolarne morske struje te puhanja snažnih polarnih vjetrova.

Arktički (Sjeverni) ocean obuhvaća Sjeverno ledeno more s okolnim morima oko Arktika. Najmanji je i najplići od svih oceana, a u njegovu je središtu sjeverni geografski pol. Polovica tog oceana prekrivena je stalnim ledom, a u drugoj se polovici ljeti led otapa pa plutaju ledene sante. Zbog toga nema veće prometno značenje, ali su u njegovu podmorju otkrivena velika prirodna bogatstva.

Mora su manji dijelovi oceana koji su odijeljeni otocima ili pojedinim dijelovima kopna. Nalaze se uz rubne dijelove oceana te se dijele na sredozemna mora i ostala mora (otvorena ili rubna i zatvorena).

Sredozemna mora (mediterani) jesu mora koja se nalaze između dvaju ili više kontinenata. Tipičan primjer tih mora jest Sredozemno more ili Mediteran, koje je smješteno između Europe, Afrike i Azije. Ostala mora mogu biti otvorena i zatvorena. Otvorena ili rubna mora katkad su od oceana odijeljena otocima ili poluotocima, a povezana su njima otvorenom pučinom. Primjeri takvih mora su Sjeverno more, Istočnokinesko, Sargaško i Labradorsko more. Mora koja su zatvorena tjesnacima ili prolazima nazivaju se zatvorenim morima (Jadransko, Crno, Baltičko, Azovsko).