Zadatak Antropocen

Nalazimo li se u antropocenu?

Geološka povijest Zemlje se temelji na značajnim događajima (početak ili kraj ledenog doba, izumiranje pojedinih životinjskih ili biljnih vrsta...) koji su označili početak odnosno kraj pojedinih geoloških razdoblja. Značajne promjene u sastavu Zemljine atmosfere, promjene u sastavu ili razini svjetskog mora, izumiranje životinjskih i biljnih vrsta mogu označiti kraj jednog i početak drugog geološkog razdoblja. Na primjer, granica između perioda krede i paleogena definirana je u skladu s događajem masovnog izumiranja koji je označio kraj dinosaura i brojnih morskih vrsta. Prema tablici geoloških razdoblja mi živimo u epohi holocena, koja je počela prije otprilike 11.700 godina, tj. poslije završetka posljednjeg ledenog doba u pleistocenu. Međutim, sve se više govori o tome da je epoha holocena završila i da je Zemlja ušla u razdoblje antropocena. Razlog uvođenja nove epohe je sve značajni utjecaj čovjeka na Zemlju i tvrdnje da su promjene toliko velike poput onih na kraju zadnjeg ledenog doba koje su označile kraj pleistocena i početak holocena.  S uvođenjem nove epohe ne slaže se dio znanstvenika koji smatra da utjecaj čovjeka još nije toliki da bi značajno izmijenio prirodne pojave i procese na Zemlji. 

Analizirajući događaje koji su mogli utjecati na kraj holocena definiraj vrijeme (godinu, desetljeće ili stoljeće) u kojem je ta epoha mogla završiti, a antropocen započeti. Postavljenu granici između epoha potrebno je argumentirano objasniti. Ukoliko smatraš da nije moglo doći do završetka holocena i početka nove epohe to također argumentirano objasni. 

CIKLUS RJEŠAVANJA PROBLEMA

1. Definirajte problem 

Početak rješavanja zadatka zahtjeva definiranje problema. Postavite problem tako da zajednički odgovorite na pitanja: Što točno pokušavate odrediti? Ima li problem nekoliko komponenti? Ako ih je nekoliko, navedite ih odvojeno. Slažu li se svi u grupi kako je problem postavljen? Zatražite od članova grupe da "razmišljaju naglas". 

2. Istražite moguća rješenja

Koristite metodu „oluje mozgova“ da bi došli do ideja koje mogu pridonijeti rješenju. Obrazložite svoje ideje članovima grupe. Objasnite im povezanost iznesenih ideja s geografijom. Neka članovi međusobno parafraziraju ideje. Pažljivo slušajte ideje ostalih članova grupe i dajte pozitivne povratne informacije. Razmislite je li problem koji rješavate sličan nekom problemu s kojim ste se do sada susretali. Dodijelite istraživačke zadatke unutar grupe.

3. Suzite izbor

Nakon što ste izradili popis hipoteza razmislite koju od njih možete dokazati i kako. Imate li potrebne resurse za dokazivanje odabrane hipoteze? Hipoteza je pretpostavka koju ćete daljnjim istraživanjem i analizom potvrditi, opovrgnuti ili revidirati. Prilikom oblikovanja hipoteze promislite na koji način ćete navedenu tvrdnju provjeriti (potvrditi, opovrgnuti ili revidirati).

4. Testirajte svoje rješenje

Potražite načine kako testirati rješenje. Ukoliko je potrebno zamolite nastavnika za pomoć. Ako su sva moguća rješenja odbačena ponovno započnite ciklus rješavanja problema