Vode na kopnu
Važnost kopnenih voda za održavanje života na zemlji, a posebno čovjeka je izuzetno velika. Ljudima voda nije samo nužna potreba, već i resurs koji iskorištavamo u svakodnevnom životu. Voda se upotrebljava u proizvodnji hrane, raznih industrijskih proizvoda. Upotrebljavamo ju za izgradnju infrastrukture, za grijanje zgrada i hlađenje elektrana. S pomoću električne energije koja nastaje njezinim kretanjem, osvjetljavamo naselja. Voda je i sredstvo za povezivanje i kretanje ljudi i robe. Ona služi kao prirodna prometna mreža po cijelom svijetu koja povezuje ne samo obalne gradove već i gradove u unutrašnjosti duž plovidbenih rijeka, omogućavajući globalnu trgovinu. Nažalost, način na koji upotrebljavamo taj neprocjenjivi resurs i kako prema njemu postupamo ne utječe samo na naše zdravlje već i na sav život koji ovisi o vodi. Onečišćenje, prekomjerno iskorištavanje, fizičke promjene vodnih staništa i klimatske promjene sve više umanjuju kvalitetu i dostupnost vode.
Što zaključujete iz grafikona?
Kako je voda raspoređena na Zemlji?
Daleko najveći dio vode je slana morska voda, 97%. Vodu na kopnu nalazimo u obliku leda, tekućica, jezera, močvara, vode u podzemlju i atmosferske vode. Dakle, u sva tri agregacijska stanja. Najmanji je udio vode sadržan u atmosferi. Najveći dio slatke vode, oko 2/3 nalazi se u trajnom ledu i snijegu. To predstavlja značajnu rezervu pitke vode. Gotovo trećina slatke vode nalazi se u podzemlju, a svega oko pola % nalazi se u jezerima, tekućicama, močvarama i atmosferi.
Voda na Zemlji je povezana u hidrološkom ciklusu tj. u kruženju vode kroz 3 agregracijska stanja koja se izmjenjuju pod utjecajem Sunčeve energije. Najvećim dijelom voda isparava iz mora, a tek manjim dijelom iz kopna. U obliku padalina dospijeva na površinu Zemlje. Ako padaline odmah dospiju u more one čine mali hidrološki ciklus, a ako padaline otječu s kopna u more to je veliki hidrološki ciklus. Kruženje vode na Zemlji važan je proces koji omogućuje održavanje života. Voda neprestano cirkulira između atmosfere, oceana i kopna. Voda se kreće, pri tome mijenja pojavni oblik tj. agregacijska stanja. Voda se pri atmosferskom tlaku do temperature 0°C nalazi u čvrstom agregacijskom stanju koje nazivamo led. Između 0°C i 100°C pri atmosferskom tlaku voda je u tekućem stanju. Iznad 100°C, također pri atmosferskom tlaku, voda prelazi u plinovito agregacijsko stanje, odnosno vodenu paru.
Kako bi izgledao život na Zemlji da ne postoji proces kruženja vode?
Gdje i zašto prevladava ledeni pokrov?
Saznajte što je permafrost.
Dio podzemne vode prolazi kroz prozračnu zonu i zadržava se u njoj u različitim pukotinama i porama zajedno sa zrakom. Tu vodu nazivamo vodom prozračne zone i njezina količina ovisi o dotoku vode s površine. Dio vode dopire do vodnog lica, tj. do područja gdje su sve pukotine i pore zasićene vodom. Tu vodu nazivamo vodom temeljnicom i neizmjerno je važna za vodoopskrbu.
Voda temeljnica nakuplja se na nepropusnim stijenskim slojevima, što znači da je riječ o stijenama bez pora i pukotina ili o onima koje ih imaju, no vodu ne propuštaju u dublje slojeve, kao što je to slučaj s glinovitim slojevima. Voda temeljnica između nepropusnih slojeva je arteška voda, koja će se ako se gornji nepropusni sloj probuši zbog povišenog tlaka izbijati na površinu u snažnome mlazu.
VODA U KRŠU
Zašto postoji bogatsvo vode u krškom podzemlju?
Što je vrelo?
Zbog poroznosti vapnenačkih stijena krški reljef oskudijeva površinskim vodama, ali zato podzemlje krije pravo vodno bogatstvo. Na grafičkom prikazu prikazane su brojne šupljine i pukotine kojima voda dospijeva do podzemlja.
Što prikazuju fotografije?
Ponornica je rijeka koja dijelom svoje dužine ili cijelom dužinom teče kroz krško podzemlje. Vrulja je slatkovodni podmorski izvor (vrelo) iz kojega izbija podzemna voda sa susjednoga krškog kopna.
Po toj vrsti morskog izvora nazvana je i poznata uvala Vrulja koju vidite na gornjoj fotografiji, a nalazi se nedaleko od Makarske. Ondje, na spoju Mosora i Biokova, vjerojatno završava dio voda rijeke Cetine, odnosno njezina podzemnog toka.
POTOK - manji vodeni tok (duljinom toka i količinom vode) koji vodu dobiva od padalina, izvora ili vrela. Karakterističan je u krajevima s promjenljivom količinom padalina tijekom godine. Glavna rijeka sa svim pritocima stvara riječni mrežu.
PORIJEČJE - područje s kojega nekoj tekućici pritječe voda, površinski i podzemno. Porječja su međusobno odvojena razvodnicama.
SLIJEV - prostor s kojega nekome oceanu, moru ili jezeru pritječe voda, površinski ili podzemno. Sljevovi su međusobno odvojeni razvodnicama.
U tablici označite na koju rijeku ili rijeke se odnosi pojedina tvrdnja.
Zašto su važne močvare?
