Tlak zraka 

Tlak zraka je težina zraka, odnosno, sila koju stupac zraka vrši na jediničnu površinu.

Tlak zraka utječe na strujanje zraka, smjer i brzinu vjetrova.

hektopaskal (hPa) = mjerna jedinica za mjerenje tlaka zraka

Barometar - instrument za mjerenje tlaka zraka

Normalni tlak zraka 1013 hPa (izmjeren na 45° g.š., morskoj razini i pri temperaturi od 0° C)

 Tlak zraka ovisi o: nadmorskoj visini, temperaturi i vlazi zraka.

                                                (smanjuje se s njihovim porastom)

Tlak se mijenja s promjenom količine vlage u zraku. Vlaga je naime lakša od zraka, pa što je ima više u zraku, to će zrak biti lakši, a zbog toga je i tlak manji.

Tlak zraka se mijenja promjenom temperature zraka. Porastom temperature zraka pada tlak zraka. 

Područja nižeg tlaka imaju manju masu atmosfere iznad sebe, a područja s većim tlakom imaju veću. Sukladno tomu porastom nadmorske visine, smanjuje se stupac atmosfere poviše, i atmosferski tlak sukladno tome opada. Tlak je najveći na morskoj razini. 

Vjetar je horizontalno strujanje zraka od područja visokog prema području niskog tlaka zraka.

                          razlike u zagrijavanju → razlike u tlaku → nastanak vjetra

Smjer vjetra određuje se prema strani svijeta odakle vjetar puše (vjetrulja). Najčešće seodređuje 8 strana svijeta (N, NE, E, SE, S, SW, W, NW). 

Na Zemlji postoje područja stalnog niskog i visokog tlaka zbog neujednačenog zagrijavanja i rotacije Zemlje. Ta područja određuju smjer i postojanost stalnih vjetrova, koji pušu tijekom cijele godine u istom smjeru.

Coriolisov učinak je prividno skretanje putanje kretanja tijela (npr. zraka ili vode) zbog rotacije Zemlje. Iako zrak teži gibati se ravno (od višeg prema nižem tlaku), zbog rotacije Zemlje on skreće:

Na sjevernoj polutci: udesno

Na južnoj polutci: ulijevo

To nije stvarno "skretanje", nego posljedica različite brzine rotacije na različitim širinama – ekvator se okreće brže od polova.

Coriolisov učinak, koji nastaje zbog rotacije Zemlje, ima ključnu ulogu u oblikovanju smjera stalnih vjetrova na planetu. Iako se zrak uvijek kreće iz područja višeg prema području nižeg tlaka, zbog Coriolisova učinka taj se smjer mijenja — na sjevernoj polutci vjetrovi skreću udesno, a na južnoj ulijevo. Ovaj prividni efekt ima izravan utjecaj na sve stalne vjetrove, uključujući pasate, zapadne vjetrove i polarne istočne vjetrove.

Monsuni su sezonski vjetrovi koji dvaput godišnje mijenjaju smjer zbog razlika u temperaturi i tlaku između kopna i oceana. Njihov naziv dolazi od arapske riječi mausim, što znači sezona. Najizraženiji su u južnoj i jugoistočnoj Aziji, posebno na području Indije, Bangladeša, Kine, Mjanmara i jugoistočne obale Afrike.

Kako nastaju monsuni?

Monsuni nastaju zbog različitog zagrijavanja kopna i mora:

Ljeti (ljetni monsun)

• Kopno se zagrijava brže od mora → zrak se uzdiže → nizak tlak

• Oceani ostaju relativno hladniji → visok tlak

• Vlaga s oceana kreće prema kopnu → nastaje jak vjetar koji donosi obilne kiše

Rezultat: ljetni monsuni donose obilne padaline, često poplave, ali su ključni za poljoprivredu (npr. rižu u Indiji)

Zimi (zimski monsun)

• Kopno se hladi brže od mora → visok tlak

• More je toplije → nizak tlak

• Hladan i suh zrak puše s kopna prema oceanu

Rezultat: zimski monsuni donose suho razdoblje u većini područja