Vulkani i potresi 

Kao posljedica kretanje magme iz dubine Zemlje prema njenoj površini nastaju vulkani. Po definiciji, vulkan predstavlja mjesto ili otvor na Zemljinoj površini iz koga se izlijeva ili izbacuje vulkanski materijal.  Sam naziv "vulkan" potječe od rimskog boga Vulkana, boga vatre i vulkana. Najistaknutiji dio vulkana je vulkanska kupola koja se neprestano povećava. Na vrhu kupole se nalazi krater a veza između kratera i vulkanskog ognjišta čini vulkanski kanal. Vulkan eruptira kad iz dubine Zemlje prodre magma. Ta erupcija postaje eksplozivna kad magma ispuni praznu komoru ispod vulkanskog dimnjaka začepljenog ohlađenom i skrutnutom stijenom. Tada se s magmom pomiješaju voda i plin, pa nastaje eksplozivna smjesa. Kada magma izbije na površinu naziva se lava. Uz lavu često izbija tuf (vulkanski pepeo pomiješan s vodom).  Najviše aktivnih vulkana nalazimo na prostoru podvlačenja ili razmicanja litosfernih ploča, te na mjestima vrućih točaka. Na Zemlji ima više od 500 aktivnih vulkana. Vulkani su oduvijek privlačili ljude. Vulkansko tlo je zbog bogatstva minerala plodno. Plodno tlo je oduvijek privlačilo stanovništvo. Indonezijski otok Java je jedan od najgušće naseljenih prostora na Zemlji, a na njemu se nalazi čak 45 aktivnih vulkana. 

Pacifički vatreni prsten ili krug (eng.Ring of Fire)  - područje ruba pacifičke litosferne ploče s najviše potresa i vulkana. 

Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu. Proučavanjem potresa bavi se seizmologija, grana geofizike. 

Mjesto nastanka potresa u dubini Zemlje naziva se žarište (fokus) ili hipocentar potresa. Potres je najjači u epicentru (mjesto na površini Zemlje neposredno iznad hipocentra) i u njegovoj najbližoj okolici (epicentralno područje). Zemljina kora je izuzetno složena, a interakcije između tektonskih ploča su nepredvidive. Iako znamo gdje su zone potencijalno visokog rizika, ne možemo precizno predvidjeti kada će se potres dogoditi. Potresi se mjere seizmografima, uređajima koji bilježe vibracije tla. Seizmografi detektiraju i bilježe valove koje potres stvara.

Richterova ljestvica mjeri magnitudu potresa temeljem snage seizmičkih valova i logaritamski prikazuje veličinu potresa, gdje svaki broj označava 10 puta jači potres i 32 puta više oslobođene energije. Mercallijeva ljestvica mjeri intenzitet potresa prema njegovim učincima na ljude, građevine i okoliš. Temelji se na subjektivnim opažanjima i opisuje učinke od I (neosjetno) do XII (potpuna destrukcija). Izražava se u stupnjevima. 

Domaći rad: Saznajte koje popratne vulkanske pojave postoje.