Embedded Files
Geografija je znanost koja proučava kako prirodni i društveni elementi utječu jedni na druge u prostoru. Pomaže u planiranju i upravljanju prostorom na različitim razinama, od lokalne do globalne, te teži održivom i pametnom razvoju. Geografija povezuje prirodne i društvene znanosti koristeći vještine i znanja iz humanističkih i tehničkih područja. Geografi stvarnost promatraju kao (geo)prostorni sustav unutar kojeg postoje prirodni i društveni elementi koji su u uzročno-posljedičnoj vezi.
ZADATAK
Uz pomoć članka s poveznice izradite konceptualnu mapu koja prikazuje podjelu geografije na grane i discipline.
Uz pomoć članka s poveznice izradite konceptualnu mapu koja prikazuje podjelu geografije na grane i discipline.
Upute
1. Naslov: Na vrhu stranice napišite naslov "Podjela Geografije"
2. Glavni koncepti: u središte stranice nacrtajte glavne krugove (ili kvadrate) za svaku granu geografije (fizička, društvena, regionalna geografija).
3. Linije povezanosti: Iz svakog kruga povucite strelice prema krugovima (geografske discipline) kako biste povezali discipline s pripadajućim granama geografije.
4. Dodatni elementi: Unutar svakog kruga ili uz strelice dodajte ključne koncepte ili karakteristike svake discipline. Na primjer, unutar kruga za geomorfologiju možete navesti postanak i razvoj reljefa, vulkani, potresi…
5. Boje i vizualni elementi: Koristite različite boje za svaku disciplinu kako bi se bolje istaknule. Također, možete koristiti strelice različitih debljina, oblike ili okvire.
6. Zaključak: Na dnu sheme, dodajte tekstni okvir koji objašnjava kako su discipline međusobno povezane, zašto su važne i kako doprinose razumijevanju geografije.
Što je koceptualna mapa?
Konceptualna mapa je alat za vizualizaciju složenih odnosa među pojmovima. Temelji se na povezivanju ključnih pojmova kroz hijerarhiju, s glavnim konceptom na vrhu i manje važnim pojmovima ispod, koji su međusobno povezani različitim vrstama odnosa, poput uzročno-posljedičnih veza, hijerarhije ili pripadnosti. Na primjer, ako izrađuješ konceptualnu mapu o klimatskim promjenama, glavna tema može biti "globalno zagrijavanje", ispod koje bi se povezali pojmovi kao što su "staklenički plinovi", "industrijska revolucija", "učinci na poljoprivredu", i "porast razine mora". Svaki od tih pojmova može biti dalje razrađen kroz povezivanje s dodatnim informacijama, kao što su "emisija CO2" pod "stakleničkim plinovima" ili "poplave" pod "porast razine mora". Ovdje je ključno razumjeti kako različiti koncepti utječu jedni na druge.
Razvoj geografije
Početke geografije kao sustava znanja o Zemlji vezujemo uz antičku Grčku čiji su učenjaci i filozofi po prvi put ovoj znanost dali ime – geografia na grčkom znači „opisivati Zemlju“. Otac geografije, Eratosten, prvi je dao precizne podatke o dimenzijama našeg planeta. Pomoću štapića ne dužeg od jednog metra nevjerojatno precizno izmjerio je opseg Zemlje prije više od dvije tisuće godina. Antičke europske civilizacije ubrzo su nestale pod naletima barbarskih plemena. Pod ruševinama civilizacija ostala su zakopana geografska i druga znanja, a svijet i svemir organiziraju se prema vjerskim učenjima. Pogledi europskih znanstvenika usmjereni su prema Jeruzalemu te se središte geografskih istraživanja seli u arapski svijet. Nakon velikih otkrića Amerika i Australije od 15. do 18. stoljeća centar istraživanja i napretka opet se preselio u Europu. Glavno zanimanje geografa i dalje je bilo opisivanje Zemlje i ucrtavanje novih područja na karte, svojevrsna inventarizacija svijeta. Bilo je to od velikog interesa za kolonijalne vladare te trgovce i moreplovce koji su iz dalekih egzotičnih krajeva u Europu dopremali zlato, začine, životinje, a vrlo često i robove. Velika geografska otkrića, globalizacija i litoralizacija pospješili su razvoj geografije. Uz obrazovno, od tada silno raste i njezino praktično značenje.
Geografija se kao suvremena znanost počinje se razvijati u 19. stoljeću, a sredinom 20. stoljeća, zbog brzog razvoja društva i gospodarstva, geografija se počinje fokusirati na proučavanje promjena u prostoru. U početku je u fokusu bila regionalna geografija, da bi kasnije naglasak prešao na opću geografiju, koristeći statistiku i matematičke metode za razumijevanje prostora. Kasnije, dodan je ekološki pristup koji proučava odnose između ljudi i prirode. Danas, geografija koristi napredne tehnologije poput GIS-a i daljinskog istraživanja te se fokusira na pitanja održivosti i interdisciplinarnog istraživanja. Također, uključuje analizu velikih podataka i participaciju zajednica kako bi bolje razumjela i upravljala prostorom i globalnim trendovima.
Poznati geografi
Alexander von Carl Ritter (1779–1859) – njemački geograf kojeg se zajedno s Alexanderom von Humboldtom smatra osnivačem moderne geografije. Razvio je teoriju o međusobnom djelovanju prirodnih i ljudskih čimbenika u oblikovanju prostora.
Humboldt (1769-.1859.) je bio njemački prirodoslovac, istraživač, geograf, istraživač i pustolov. Smatra se jednim od najvažnijih znanstvenika i istraživača u povijesti. Humboldt je najpoznatiji po svojim putovanjima i istraživanjima koja su ga odvela diljem svijeta. Njegovo najznačajnije putovanje bilo je u Latinsku Ameriku. Humboldt je pridavao veliku važnost interdisciplinarnom pristupu znanosti, povezujući različite grane znanosti kako bi bolje razumio prirodne procese i interakcije u svijetu. Njegovi radovi i istraživanja doprinijeli su razumijevanju prirodnih pojava i procesa te su postavili temelje modernim znanostima poput geografije, geologije, biologije i ekologije.
Objasnite što je interdisciplinarna znanost.
Koja je razlika između opće i regionalne geografije?
Pročitajte definiciju ekonomske geografije i navedite nekoliko konkretnih tema kojima se ona bavi.
Zadatak
Koristeći riječi iz popisa definirajte pojmove: geografija, ekonomija, geomorfologija, demografija, hidrografija.
POPIS RIJEČI:
prostor, voda, društveno, prirodno, proces, pojava, aktivnosti, resursi, potrošnja, razmjena, stanovništvo, reljef, znanost, raspodjela
Google Sites
Report abuse