Mentalno zdravlje

S lijeva na desno: Petra Friščić, Brigitte Gmaz i Marijana Gregurović.

Izlaganja na državnom skupu o očuvanju mentalnog zdravlja

Jedna od gorućih tema u suvremenom društvu jest očuvanje mentalnog zdravlja, stoga je  odgojno-obrazovni sustav dužan kontinuirano odgovarati na potrebe u svim porama djelatnosti. 

Tekst: Blanka Doko

Hrvatski pedagoško-književni zbor u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Učiteljskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja okupio je stručnjake u Jesenskoj školi s temom „Potpora očuvanju mentalnog zdravlja u sustavu odgoja i obrazovanja“ u Opatiji od 21. do 23. studenog. Ponosni smo jer smo i ove godine sudjelovali u ulozi predavača i sudionika.

Ravnateljica Brigitte Gmaz u plenarnom predavanju „Zbornica - potpora očuvanju mentalnog zdravlja“ obratila se učiteljima, odgojiteljima, ravnateljima vrtića i osnovnih škola te ostalim mnogobrojnim stručnjacima za odgoj i obrazovanje s prijedlozima očuvanja mentalnog zdravlja kolektiva. Predstavljanjem dobre organizacije rada i međusobne suradnje istaknula je da se dobri međuljudski odnosi grade razumijevanjem i podrškom te posljedično utječu na mentalno zdravlje zaposlenika i učenika. Učiteljice Petra Friščić i Marijana Gregurović u primjeru dobre prakse slikovitog naziva „Odmak od papira“ iznijele su niz aktivnosti i projekata koje provode u radu s učenicima usmjerenih na očuvanje mentalnog zdravlja. Uspješnost naših kolegica potvrđena je i evaluacijom predavanja.

Hrvatski pedagoško-književni zbor jedna je od najistaknutijih nacionalnih ustanova i najstarija učiteljska udruga u Hrvatskoj. Nakon 137 godina djelovanja HPKZ važan je dionik u razvitku pedagoškog i prosvjetnog života u Hrvatskoj, stoga se naša škola aktivno i redovito uključuje u programe.

Osvrt učiteljice

Kako si?

Kada idući put upitate nekoga kako je, pitajte to iskreno i saslušajte ga. Samo razgovorom možemo doprijeti do osjećaja i pomoći onima kojima je pomoć potrebna, a ne vidimo to.


Velika je čast prisustvovati i prezentirati primjere dobre prakse na Jesenskoj školi Hrvatskog pedagoško-književnog društva. Kolegica Marijana i ja dobile smo priliku slušati vrhunske metodičare i znanstvenike koji istražuju ili se bave istraživanjima vezanima za mentalno zdravlje. Naučile smo puno novih stvari i vidjele prekrasne primjere prakse iz drugih škola u Republici Hrvatskoj. Zaista je impresivno vidjeti koliko volje, želje i rada ulažu odgojno-obrazovni djelatnici i stručna služba u školama kako bi djeci olakšali i pojednostavili usvajanje nastavnih sadržaja ili im jednostavno dozvolili da nauče iz vlastitog iskustva.

Tijekom predavanja analizirala sam svoje mentalno zdravlje, mentalno zdravlje svojih učenika i roditelja, ali i svojih kolega u školi. Nakon skoro tri izazovne godine u kojima su nas pogodili Covid-19, potres, rat i kriza stres i strah ostavili su traga na svima, ali najviše na djeci koja su morala naglo odrasti, postati majstori u odrađivanju online nastave te propustiti druženja, rođendane i slavlja. 

Mentalno zdravlje njeguje se razgovorom, aktivnošću (fizičkom i mentalnom), boravkom u prirodi, hobijima i razgovorom. Ponavljam riječ razgovor jer sam to iznjedrila kao najvažniju stvar koja je bila spomenuta u svim predavanjima. Jedino verbaliziranjem stanja možemo vidjeti kako se osoba osjeća, što joj smeta, što ju je povrijedilo, što ju muči. A na nama je odgonetnuti kako joj pomoći.

Ravnateljica naše škole, Brigitte Gmaz, i ravnatelj iz OŠ Krapinske Toplice, Samson Štibohar, u svom su iscrpnom predavanju samo zagrebli po površini mentalnog zdravlja u zbornici i školi. Mnogo je tu rada i truda, pogotovo oko učenika. A kako bi naši učenici bili dobro, usvajali nova znanja, vještine i sposobnosti moraju i nastavnici biti dobro. Nakon svih ovih kriza i pandemije uvidjeli smo jednu stvar – da učenici ne mogu bez učitelja i škole, ali i da učitelji ne mogu bez svojih učenika.

I mala misao za kraj. Kada idući put upitate nekoga kako je, pitajte to iskreno i saslušajte ga. Samo razgovorom možemo doprijeti do osjećaja i pomoći onima kojima je pomoć potrebna, a ne vidimo to.

 

Tekst: Petra Friščić


Kako očuvati mentalno zdravlje

Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja 10. listopada uočili smo važnost očuvanja psihofizičkog zdravlja kroz brigu o fizičkom, emocionalnom, društvenom i duhovnom stranom sebe. 

Tekst: Teo Novoselec, Manuela Klenkar, Ena Marošević, Lovro Margetić, Leona Halapir, Sebastian Gajski


Vrlo su jednostavne aktivnosti koje nas osnažuju kad smo dobro i pomažu nam kad smo nezadovoljni, tužni, zabrinuti i loše raspoloženi. 


SAVJETI ZA OČUVANJE MENTALNOG ZDRAVLJA IZ NOVINARSKE REDAKCIJE:

1. Pronađite zabavne filmove i serije – uz komedije vam ne može biti dosadno! (Teo) 

2. Meni je najdraže provoditi vrijeme s tatom u šumi i brati gljive. Naučite sve o gljivama – okruženi smo šumama punih gljiva. 15. 10. održava se „Gljivarenje v Stubakima“ – otiđite, družite se, naučite o gljivama i šumskim plodovima! (Lovro) 

3. Kad sam nervozna ili ljuta, pitam brata da se igramo. Najviše nas veseli igra spašavanja životinja. (Leona)

4. Kad mi je dosadno i nisam raspoložena, odem u šumu, pronađem veliku livadu bez ljudi, slušam ptice, šuškanje trave i suhog lišća. Šetnja psa također me opušta. (Leona)

5. Čitanje – kad čitate ne razmišljate o ostalim stvarima i zato čitanje pomaže da se na barem 15 minuta maknete iz stvarnosti i ne razmišljate o lošim događajima koji su vam se dogodili. (Manuela)

6. Druženje s ljubimcima – ako imate nekog kućnog ljubimca bit će i vama bolje jer znate da je on uz vas sretan, a njemu će biti još ljepše jer provodite vrijeme s njim. (Manuela)

7. Kad sam tužna ili imam loš dan, kod kuće volim crtati. Crtanje me opušta. Kad crtam prestanem razmišljati o lošim stvarima. Posebno volim sjenčanje jer ne moraš ništa detaljno raditi. Čak ako nisi dobar u crtanju, ako te to opušta, crtaj što god želiš. Svatko može odabrati koji ga dio crtanja ga opušta i raduje. (Ena) 

8. Glazba – slušanje, pjevanje, plesanje. (knjižničarka i voditeljica Blanka)

 

Susjedna izvannastavna skupina Recitatori izrecitirali su nam što njih veseli i opušta:

1. Igranje i sviranje. (Jakov)

2. Misa u crkvi. (Vanessa)

3. Igra na snijegu po zimi, more po ljeti. (Ema)

4. Serije, trenutno „Stranger Things“. (Lucija M.)

5. Film „Potomci“. (Lara)

6. Razgovor s mamom. (Lucija P.)

7. Prijatelji. (Leona)

8. Putovanje automobilom. (Kristina)

9. Skyr s bobičastim voćem i orašastim plodovima. (učiteljica i voditeljica Danijela)

 

Što veseli učenike 6. b (dok čekaju u knjižnici da završi izborna nastava koju ne pohađaju)?

Nogomet, nogomet i nogomet, penjanje po drveću, graničar, stolni tenis. (dečki)

Briga o životinjama. (Ema)

Hobi za dušu

Volim sve što ima veze s olovkom i kistom. Volim slobodu koju mi daje čisti bijeli papir.

Volim crtati od rođenja. Najveća inspiracija za sve moje radove su ljudi oko mene i stvari kroz koje oni prolaze. U većini slučajeva crtam iz užitka, a trenutno je i malo drugačija situacija. Naime, prošle godine sudjelovala sam u likovno-literarnom natječaju udruge Barun i osvojila prvo mjesto. Ove godine ponovno sam se prijavila i zadala si veći posao nego ikad. Rok za predaju radova je za 6 dana, a još nisam smislila što ću staviti u pozadinu.

Sudjelujem u školskoj Likovnoj skupini učiteljice Mie Papeš koja nam svaki put daje nove zanimljive zadatke i poučava nove tehnike, a ubaci i koju peticu u e-dnevnik. Trenutno se bavimo crtanjem plesnih parova, što mi je vrlo interesantno.

Kod kuće pak slikam junaka ovog Svjetskog prvenstva u nogometu, našeg vratara Dominika Livakovića. Ostavljam akrilne boje gdje treba i ne treba, ali tako je to kad si s hobijem jednostavno ne možeš pomoći.

Tekst: Alma Beljak, 5. a


Plesni parovi Likovne skupine učiteljice Mie Papeš.

Školski hodnici - plesni podij.

Hobi za dušu.

ŠKOLSKA FOTO IZLOŽBA „VOLIM KNJIGE“

Povodom Valentinova i Međunarodnog dana darivanja knjiga potičemo promišljanje o dvjema umjetnostima, uočavanje. Evo kako su svoju privrženost književnosti neki od učenika zabilježili kamerom u slobodno vrijeme i tijekom projekta "Moja kućna knjižnica u 3. a".

Ana Sokač, 2. a 

Ana Sokač, 2. a

Ana Sokač, 2. a

Martina Halužan, 7. a

Martina Halužan, 7. a

Martina Halužan, 7. a

Sebastian Gajski, 5. a

Lovro Margetić, 5. a

Sebastian Gajski, 5. a

Andrija Dreven, 3. a

Andrija Dreven, 3. a

Borna Grabušić, 3. a

Borna Grabušić, 3. a

Borna Grabušić, 3. a

Kuzma Šturlan, 3. a

Leon Ivanek, 3. a