VJESNIKOV NEBODER

Požar Vjesnikovog nebodera

Javnost je zatekla vijest o požaru u večernjim satima 17. studenog 2025. godine koji je zahvatio Vjesnikov neboder, simbol novinarstva. 

Hrvatsko novinarstvo ima povijest od početka 19. stoljeća - od prvog hrvatskog novinarskog lista Kraglskog Dalmatina i Novina Horvatzkih sve do suvremenih digitalnih inačica, internetskih portala tipa Index, 24sata, t-portal i sl. Iznimno mjesto u hrvatskoj novinarskoj povijesti ima list Vjesnik. 

List

Hrvatski informativni list osnovan je 1940. godine kao ilegalni tjednik pod nazivom Politički vjesnik. Godinu poslije preimenovan je u Vjesnik. Nakon Drugog svjetskog rata postaje dnevni list. Broj tiskanih primjeraka se postepeno povećavao: krenuvši od 300 primjeraka sve do rekordnih 106 000 tiskanih primjeraka 1968. godine. Bio je središte najmoćnije novinsko-izdavačke kompanije jugoistočne Europe koja je u trenucima najveće slave tijekom 1980-ih imala gotovo 6000 zaposlenih novinara, grafičara, prodavača, radnika, a izlazili su  dnevnici Vjesnik, Večernji list i Sportske novosti i tjednici, polumjesečnici i mjesečnici Arena, Danas, Erotika, Izbor, Kviz, Sam svoj majstor, Sfinga, Sprint, Start, Studio, Svijet, Vikend, TOP, Trend i Mila, kao i velik broj povremenih izdanja, romana i stripova. Tiskale su se i knjige, školski udžbenici i više od 120 eksternih listova, uglavnom glasila radnih kolektiva, neki od njih i u nakladi od čak 30.000. Uslijedila je povijesna 1989. i početak raspada Jugoslavije te početak pada Vjesnika. Unatoč redizajnu i praćenju promjena potreba društva, nikad se Vjesnik nije vratio na staru slavu nakon privatizacije i pretvorbe te odvajanja velikih izdanja. Naklada se u suverenoj Hrvatskoj znatno smanjuje. 2008. godine pripojen je Narodnim novinama, a 2012. godine objavljivanje se zaustavlja - prestaje postojati.

Neboder

Bitnu ulogu u povijesti Vjesnika ima žrtva požara, Vjesnikov neboder nadimka Čokoladni toranj. Izgrađen je 1972. godine na početku Slavonske avenije,  a arhitekt je bio Antun Ulrich. Projektirao ga je po uzoru na njujorški Lever House. Visok je 67 metara, napravljen od betona i stakla. Korišten je za redakciju Vjesnika, Večernjeg lista te brojnih revija i časopisa. Osim novinara imao je kompletan grafički i tiskarski pogon. Nakon prestanka izdavanja Vjesnika, zgrada je većinski napuštena. Ostala je tiskara koja je 2022. također otišla u likvidaciju. 

Od medija je na 15. katu do ovoga vikenda kao zadnja djelovala radiopostaja Laganini FM.

Nadam se da će hrvatsko novinarstvo još dugo živjeti kao što su Vjesnikov neboder i njegovi novinari dugo djelovali i zauvijek ostavili trag.

Tekst: Sebastian Gajski, 8. a

Foto nebodera do 17. 11. 2025.: Hrvatska tehnička enciklopedija, Wikipedija

Foto nebodera nakon požara: Blanka Doko

Izvor:

 https://enciklopedija.hr/clanak/vjesnik
https://www.vecernji.hr/vijesti/bio-je-jedan-od-najmodernijih-nebodera-u-europi-a-sada-je-nestao-u-plamenu-kako-je-propao-vjesnikov-neboder-1908549

https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/hram-novinarstva-zaposljavao-je-skoro-6000-ljudi-a-neboder-je-stradao-i-u-katastrofalnoj-poplavi-foto-20251118 (pristupljeno 19. 11. 2025.)