Škola PLUS
Završetak školske godine 2020./2021. - 7. a, 8. a i 8. b, maturalac u Dalmaciji - jedna smo od rijetkih škola koje su svoje učenike vodile na maturalno putovanje.
Škola uvijek nastoji svojim učenicima pružiti dodatnu vrijednost - PLUS.
Mali kajkavski rječnik 3. a
Povodom 100. dana škole učenici 3. a su zabilježili su i preveli na standardni jezik kajkavske riječi koje često koriste u školi i kod kuće.
https://read.bookcreator.com/Wa6aMM2nW3VMnkJn4s6RxEn3OGt1/Ou_RY2VLS-ewtBQhdckSFA
Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti
Okušajte se u kvizu 8. a koji su izradili na nastavi Informatike učiteljice Natalije Stambolija: https://wordwall.net/resource/28732954/me%c4%91unarodni-dan-%c5%beena-u-znanosti
Gljivarenje v Stubakima
Gljivarenje v Stubakima
PRIPREME NA SATOVIMA RAZREDNIKA
U četvrtak, 7. listopada, u 5. b bilo je jako zanimljivo. Prvo je sve bilo uobičajeno, imali smo predmete po rasporedu. Ali pod Satom razrednika koji vodi naš novi razrednik Gradimir Borovac bilo je jako zanimljivo.
Od glinamola smo izrađivali jesenske plodove za izlaganje na manifestaciji „Gljivarenje v Stubakima“. Zezali smo se i zabavljali složeni u skupinama po dvoje ili troje. Većina nas je radila kestene, ali moja prijateljica i ja imale smo drugu ideju. Ali, nažalost, nije ispalo kako smo željele.
Prvo smo mislile napraviti jednu veliku bundevu, ali nije išlo, onda smo mislile napraviti dvije bundeve, ni to nije išlo; zatim smo se sjetile da možemo napraviti jednu bundevu i list, e to je išlo; potom smo se sjetile da bismo mogle napraviti još jedan plod poput lješnjaka, ali to su se prve sjetile naše prijateljice u susjednoj klupi pa ga nismo napravile, nego smo napravile kesten.
Nakon što smo svi bili gotovi, morali smo, naravno, počistiti stolove. Kada smo oprali ruke i stajali u redu, naš razrednik je morao „skočiti“ po krpu jer je jedna skupina lošije očistila stol. Tu minutu počela je prepirka, ali ništa strašno. Malo smo se svađali, zezali - to mi je bilo malo smiješno. Činilo mi se kao da je u toj sekundi Treći svjetski rat ušao u našu učionicu. No kada je razrednik ušao u razred svi smo samo stajali na mjestu na kojem smo trenutno bili, šutjeli i gledali u njega. To mi je također bilo smiješno jer smo ga svi u isto vrijeme pogledali.
Nadam se da su i drugi razredi imali ovako zanimljive pripreme za jesensku izložbu.
Tekst: Kristina Gmaz, 5. b
NAKON MANIFESTACIJE
Toplička manifestacija „Gljivarenje & Co. v Stubakima“ popraćena je jesenskim stvaralaštvom učitelja i učenika okupljenih u Učeničkoj zadruzi „Bobi“. Svoje su proizvode i kreativne uratke predstavile sljedeće izvannastavne skupine i razredni odjeli: Kreativci - muhare na okupu, Eko-etno skupina – gusjenice, Rukotvorci - jesenske staklenke, Lutkarska skupina - strašila, šumski ukras, Svijet medija - jesenski vjenčići, Vjeronaučni kreativci - svijećnjaci , 1. b - jesenske čestitke, 5. a - jesenske teglice i vjenčići, 5. b - gljive na okupu, 6. a – gljivice, 7. a - vuneni ježići, 7. b - jesenski okviri.
Uz vesele Zadrugare na štandu su dežurale učiteljice Romina Gorički Mihaljinec (voditeljica Zadruge i koordinatorica nastupa) i Lea Španiček te ravnateljica Brigitte Gmaz. Priznanja našem jesenskom stvaralaštvu učinila su taj dan još posebnijim.
Tekst: Romina Gorički Mihaljinec
Dan kravata
U ponedjeljak, 18. listopada, u predvorje naše škole ulazili su mali poslovni ljudi. S kravatama oko vrata raznih boja i uzoraka važno su se pripremali za početak nastave. Poput odraslih, poneki su izravnali leđa kako bi izgledali više, drugi su pak rukama proširivali kravate koje su bile prečvrsto vezane. Već pogađate – Dan je kravate!
Učenici razredne nastave sa svojim razrednim učiteljicama izradili su velike papirnate kravate koje su ukrasili hrvatskim izumima. Velike kravate se diče ukrasima poput padobrana, penkale, kravate, torpeda, radija, auta na električni pogon… Izložene su u holu škole kako bi nas podsjetile na važne izume kojima su domišljati ljudi iz Hrvatske doprinijeli ljepšem i kvalitetnijem životu. Najdraži od svih izuma svakako je kravata koju ponosno nosimo oko vrata.
Tekst: Dubravka Orešić Dreven
Foto: http://os-stubicke-toplice.skole.hr/fotogalerija?show=album&id=525&limit=&curr_page=0
Sjajan nastup na Božićnome sajmu
U nedjelju, 19. prosinca, Učenička zadruga „Bobi“ zajedno s Osnovnom školom Vladimir Bosnar Stubičke Toplice predstavila se na Božićnome sajmu u Stubakima koji je održan pred crkvom sv. Josipa.
Naš je štand bio postavljen odmah do ulaza u crkvu tako da su svi morali, htjeli – ne htjeli, preletjeti pogledom po njemu. A malo je onih koji su samo pogledali, većina je posjetitelja doista pažljivo promotrila naše proizvode. Nije ni čudo – učiteljice razredne nastave sa svojim su učenicima napravile velik posao. Posjetitelji su se divili pažljivo izrezanim kuglicama prvašića, čestitkama trećaša koje su izgledale kao da su taj čas izašle iz tvornice, a da ni ne spominjem patuljke četvrtaša i boriće prvašića. Njih je odmah ponestalo! I pšenica nam se sva rasprodala, znali su Vjeronaučni kreativci što treba ljudima ovih blagdana. Ne trebaju se posramiti ni viši razredi – njihovi su proizvodi privukli, osim mama i baka, i tate i djedove te su svi kući nosili neki naš ukras. Pljuštale su pohvale sa svih strana – čak smo dobili i ponudu da prodamo naše malo drvce zajedno sa svim proizvodima na njemu! Bile su ponosne iza štanda učenica Vita Š.-G. i učiteljice Ivana Ptiček i Romina Gorički Mihaljinec. Lijepo je čuti da se nekome sviđaju naši proizvodi i da vide s koliko ljubavi i pažnje pristupamo njihovoj izradi. Uživali smo u druženju na sajmu. Bio je to savršeno sunčan dan koji su uljepšali zvukovi božićnih pjesama, šuškanje pompona naših mažoretkinja, ali i miris svježe pečenih kolača, kobasica i toploga čaja.
Hvala svima koji su dali svoj doprinos našoj Zadruzi – to nam pomaže da stvaramo i dalje. Posebno hvala svim učenicima, učiteljicama i učiteljima koji su poklonili onaj kreativni dio sebe u svakome pažljivo napravljenom božićnom ukrasu. Vidimo se i dogodine!
Tekst: Romina Gorički Mihaljinec
Humanitarnost na djelu
Uključili smo se u humanitarnu akciju "Ljubav na dar" prikupljanja namirnica za potrebite obitelji učenika naše škole. Darovi su stigli na adrese triju obitelji taman uoči božićnih blagdana i veoma ih obradovali! Dio prikupljenih proizvoda uručen je župnom Caritasu radi daljnje distribucije potrebitima. U akciju su se uključili učenici razredne nastave i članovi njihovih obitelji, učiteljice, ravnateljica i stručna služba kojima inicijatorica i organizatorica akcije, učiteljica Ivana Ptiček, od srca zahvaljuje.
Udruga Hrvatska žena Stubičke Toplice i Društvo Naša djeca Stubičke Toplice također su se iskazali u darivanju i pomaganju obiteljima.
"Budimo razlog zbog kojeg će drugi vjerovati u ljudsku dobrotu."
Tekst: Ivana Ptiček
Certifikat za programere
U Europskom tjednu programiranja učiteljica Informatike Natalija Stambolija uključila nas je učenike u sljedeće aktivnosti:
1. do 4. razreda - Programirajmo uz BotLogic!
5. razred - Zabavno programiranje uz igru Run Marco!
6. razred - Programiranje uz Micro:Bit!
7. razred - Programirajmo uz igre - Minecraft, Starwars
8. razred - Zabavno kodiranje - Code Combat
Za sudjelovanje u ovoj društevnoj inicijativi zasluženo smo zaradili certifikat za našu školu!
Svjetski dan kišobrana
Povodom Svjetskog dana kišobrana istražili smo povijest toga predmeta bez kojega bi naš život bio daleko manje ugodan tijekom kišnih mjeseci. Šestinski kišobran povezan je s ljubavlju.
Svjetski dan kišobrana obilježava se 10. veljače. Riječ umbrella (kišobran/suncobran) dolazi od latinske riječi umbra, što znači hlad i sijena. Ne zna se je li kišobran nastao po uzoru na velike listove pod kojima su se ljudi nekada skrivali od kiše i jakog sunca, ili pojavom šatora. Može ga se vidjeti u staroj umjetnosti Egipta, Sirije, Grčke i Kine. Prvotna namjena mu je bila zaštita od sunca a izrađivan je od papira ili svile. Kinezi su bili prvi koji su svoje suncobrane učinili vodootpornim i upotrebljavali ih kao zaštitu od kiše.
Legenda o Šestinskom kišobranu
Šestinski kišobran datira iz sredine 18. stoljeća. Dio je šestinske narodne nošnje i prepoznatljivi zagrebački suvenir. Šestinski kišobran karakterističan je po crvenom pamučnom platnu s raznobojnim prugama, debelim drvenim štapom i prirodno savijenom ručkom od kestena.
Legenda kaže da je za njegovu crvenu boju zaslužna ljubav dvoje mladih. Naime, ovaj veliki kišobran ispočetka je bio crne boje, sasvim običan i pomalo dosadan, služio je samo da zaštiti stanovnike Šestina od vjetra i kiše.
Priča kaže da je tako bilo sve do jednog dana kada je mladi Jankić došao svojoj Janici izjaviti ljubav. Dok su stajali skriveni od kiše ispod velikog crnog kišobrana, mladić je svojoj dragoj kazao da ju voli. U trenutku kada su se njihove su se usne spojile, snaga ljubavi ovog mladog para obojala je kišobran u crveno. Od tog trenutka običan crni kišobran postao je prekrasan, crveni… baš onakav kišobran čijoj se ljepoti danas divimo na zagrebačkim tržnicama.
Tekst: Kristina Gmaz, 5. b
Izvor: https://www.kisobrani-cerovecki.hr/sestinski-kisobran/ (pristupljeno 20. siječnja 2022.)