13. BROJ
Razgovarala: Kristina Gmaz, 5. b
Koliko dugo vodite Učeničku zadrugu „Bobi“?
Učeničku zadrugu „Bobi“ vodim otkad sam počela raditi u OŠ Vladimir Bosnar Stubičke Toplice, dakle od 2018. godine.
Imate li od ranije iskustva u vođenju zadruga ili je ovo prva zadruga koju vodite?
Ovo je prva zadruga koju sam ikad vodila.
Kako funkcionira naša zadruga? Tko sve surađuje?
U našoj zadruzi ove godine djeluje šest sekcija: Mali kreativci uz učiteljice Moniku Barić i Petru Friščić, Lutkarska skupina i učiteljica Davorka Maček, Rukotvorci i učiteljica Martina Drempetić, Eko-etno skupina pod vodstvom učiteljice Anite Kobelščak, Svijet medija uz učiteljicu Leu Španiček i Vjeronaučni kreativci s učiteljicom Marijanom Gregurović. Svojim nam se radovima izrađenim na Satima razrednika pridruže i ostali razredni odjeli te je zato naš štand na raznim manifestacijama uvijek prepun zanimljivih proizvoda. Naravno, puno nam pomažu i domar i tete čistačice, a uključuju se i druge izvannastavne skupine, npr. Robotika s pedagogom Goranom Jenićem.
Možete li nam objasniti na koji način su uključene izvannastavne skupine? Tko ima kakve zadatke?
Svaka učiteljica u svojoj se sekciji bavi onime što voli te to jako uspješno prenosi na svoje učenike, pogotovo učenike razredne nastave. Uvijek nam je cilj stvoriti nešto novo od materijala koje pronađemo u prirodi ili reciklirajući, i to tako da kod učenika razvijamo svijest o potrebi očuvanja i njege prirodne i kulturne baštine našega kraja. Izrađujemo razne prigodne ukrase koje tada izlažemo na štandovima prilikom raznih općinskih manifestacija: Gljivarenje v Stubakima, Božićni sajam u Stubakima ili Uskrsni sajam. Jedne smo se godine predstavili i na priredbi povodom završetka projekta „Baltazar4“, školskoj manifestaciji „Večer matematike“, a sudjelovali smo i na Županijskoj smotri učeničkih zadruga.
Kada izlažete proizvode na sajmovima uvijek ste pohvaljeni. Što Vam je bilo najdraže čuti i doživjeti svih ovih godina uz zadrugu?
Uvijek je lijepo čuti komentare posjetitelja koji se dive načinu na koji su neki svakodnevni predmeti ili materijali upotrijebljeni na nov, drugačiji način. Nekako mi je toplo oko srca kad se oko štanda okupe naši učenici pa traže baš ono što su oni napravili – ako je to netko već kupio i odnio kući, jako su ponosni što su napravili nešto tako posebno.
Prikupljaju se i donacije. Po Vašem mišljenju odgovara li zarada trudu djelatnika i učenika?
Učenička zadruga ističe se po tome što je u svaki izrađen proizvod utrošeno puno, puno truda učenika i učiteljice. To se ne može mjeriti novcem. Naravno da su nam donacije dragih posjetitelja štanda potrebne, ali ne radimo to zbog njih. Ono što doista mogu reći s veseljem jest da posjetitelji prepoznaju koliko smo ljubavi uložili u sve proizvode.
Na što se prikupljene donacije troše?
Prikupljene se donacije troše na nabavu potrebnih materijala za izradu novih proizvoda, i to najviše na razne boje, platna, vunu, kao i na odlaske na smotre, usavršavanja i izložbe. Također, prikupljenim je donacijama UZ „Bobi“ pripomogla i pri kupnji školskih ormarića za naše učenike.
Pamtite li i kakve ružne zgode ili neugodnosti vezane uz zadrugu?
Još uvijek se nije dogodilo ništa ružno ili neugodno otkad vodim Zadrugu, nadam se da se i neće.
Imate li planove za zadrugu u idućih nekoliko mjeseci i godina?
Zadnje dvije godine teško nam je bilo raditi i održavati izvannastavne aktivnosti u sklopu Zadruge zbog pandemije. No, ove godine situacija je ipak malo bolja – učenici su to jedva dočekali, što se po proizvodima i vidjelo na našem ovogodišnjem božićnom štandu. Svakako planiramo izlagati radove na uskrsnom sajmu u Stubičkim Toplicama, no sve ovisi o epidemiološkim mjerama.
Je li školska zadruga oblik školskog volonterstva? Čemu nas zadruga uči?
Školska zadruga jest oblik volontiranja. Učenici i učitelji nesebično izrađuju razne ukrase i proizvode očekujući pritom nagradu u obliku osmijeha kupca. Školska zadruga potiče učenike na samostalan, ali i suradnički oblik rada i učenja te nam je jako drago vidjeti kako se kod njih razvija stvaralačko mišljenje, kako postaju inovativniji, odgovorniji i kreativniji.
Razgovarala: Kristina Gmaz, 5. b
28. svibnja obilježavamo Dan škole. Naziv čudniji no ikad – Frtalj kreativnosti i Vrtni festival.
Raspitujemo se među učenicima znaju li što znači riječ „frtalj“. Neki čudno gledaju i nagađaju dok drugi spremno odgovaraju. Na školskim panoima stoje natpisi: Riječ tjedna – FRTALJ. Uz objašnjenje odakle taj germanizam i što znači.
Evo kako sam ja to shvatila. Frtalj je četvrtina od nečega, npr. frtalj kruha je pola od pola. Ili pola od jednog sata je 30 minuta i tih 30 minuta još jednom na pola je 15 minuta. Točno prema tih 15 minuta trajanja različitih kreativnih učiteljskih radionica naš je Dan škole dobio naziv Frtalj kreativnosti – sport, glazba, likovnost, scenske i dramske igre, kvizovi, strani jezici, vjetrenjače, lutkarstvo - učitelji vođeni ljubavlju prema ljudima opet nesebično šire svoje znanje i vještine, ideje za slobodno korištenje vremena. Što se tiče dijela „Vrtni festival“ riječ je o nečem stvarno posebnom – o dolasku volontera iz udruge O.A.ZA. i iz devet zemalja – Njemačke, Švedske, Poljske, Francuske, Španjolske, Grčke, Sjeverna Makedonije, Mađarske, Nizozemske. Svi se oni pripremaju za radionice s mlađim i starijim učenicima. Jedva čekamo petak!
Povodom Dana škole u prostoru škole organizirane su izložbe projekata i aktivnosti.
Tekst: Nicole Kraševac, 5. a
Iz Rječnika stranih riječi Bratoljuba Klaića:
fr̀tālj m
1. četvrti dio čega; četvrt, četvrtina, kvarat
2. firtl, rajon, okrug
Ravnateljica Brigitte Gmaz sa članovima udruge O.A.ZA. i volonterima iz Njemačke, Švedske, Nizozemske, Poljske, Mađarske, Španjolske, Sjeverne Makedonije i Grčke.
Radionica upoznavanja jezika zemalja naših gosti edukacijske rehabilitatorice Dubravke Coha Seničić i knjižničarke Blanke Doko.
15-minutne cirkularne učiteljske radionice. Učiteljica Romina Gorički Mihaljinec.
4. a s učiteljicom Monikom Barić.
Kamišibaj učiteljica Martine Drempetić i Lee Munđer.
Učiteljica Maja Potočki i znanstveni pokusi.
Mađarski volonter s geografskom kartom.
Zajednički ples.
Volonteri iz Španjolske i Sjeverne Makedonije.
Učiteljica 3. a Davorka Maček sa svojim učenicima.
Lovio se hlad, lovili su se odgovori u kvizu pedagoga Gorana Jenića i učiteljice Natalije Stambolija.
Ravnateljica Brigitte Gmaz pozorno prati događanja na terenu.
Učiteljica Danijela Miklec potiče učenike na pripovijedanje uz pomoć predmeta iz prirode.
Izrada vjetrenjača uz pomoć učiteljice Anite Kobelščak - hit. Svi su željeli imati svoju.
Učiteljica Ružica Babić i engleska radionica.
Učiteljica Mirna Domitrek Avirović pripremila je likovno-literarnu radionicu.
2. b odmara između radionica s učiteljicom Leom Španiček.
Posjetio nas je te pohvalio trud i angažman općinski načelnik Josip Beljak.
Sportska natjecanja učiteljice Martine Debeljak i Lee Španiček, kao i uvijek, najglasnija.
Volonterstvo, multikulturalnost, prijateljstvo = 12. Dan Osnovne škole Vladimir Bosnar Stubičke Toplice.
Zašto ste htjeli postati volonterka?
Želja mi je bila doprinijeti maloj lokalnoj, ruralnoj zajednici i osigurati dodatne besplatne sadržaje za mlade kroz različite radionice.
Što Vam se najviše sviđa kod volontiranja?
Kad pomogneš nekom u zajednici. Primjerice, besplatne instrukcije koje traju cijelu školsku godinu i učenici kojima je potrebna pomoć u učenju dolaze kod nas udrugu gdje oni zajedno s volonterima savladavaju njima zahtjevno gradivo. Različite ekološke akcije kroz koje se uređuju parkovi i dječja igrališta. Zatim humanitarna akcija kroz koju se donira nova dječja odjeća dobivena od hrvatske tekstilne tvrtke mladim roditeljima slabijeg imovinsko statusa.
Smatrate li da je volontiranje važno za djecu? Zašto?
Djeca kroz volontiranje razvijaju plemenite vrijednosti od najmlađe dobi. Svaki maloljetni volonter uz suglasnost roditelja i mentora (organizatora) volontiranja može volontirati nakon što izvrši sve školske obveze. Također, maloljetni volonter smije volontirati isključivo na aktivnostima koje su primjerene njegovoj dobi, tjelesnom, psihičkom i moralnom stupnju razvoja i vještinama koje ne predstavljaju rizik za njegovo zdravlje, razvoj i uspjeh u izvršavanju školskih obaveza.
Postoje li osobine koje krase volontere, tj. kakvi su volonteri kao ljudi?
Volonteri su plemenite osobe koje pomažu drugima. Ovdje bih citirala Audrey Hepburn: „Kad postanete stariji, otkrit ćete da imate dvije ruke – jednu da pomognete sebi, a drugu da pomognete drugima.“
Obično su volonteri razgovorljivi, suosjećajni, iskreni, topli, puni razumijevanja, iskreni, organizirani, praktični, opušteni, otporni na stres i kreativni.
Jeste li ikada htjeli odustati od volontiranja?
U ovih 15 godina što sam u Udruzi mladih Feniks nikad se to nije dogodilo.
Koje aktivnosti i radionice koje provodi Udruga Feniks i Lokalni volonterski centar "Orkas" smatrate najkvalitetnijima i zašto?
Udruga mladih Feniks osnovana je 2007. godine u Oroslavju. Trenutno zapošljava 32 osobe, 20 žena kroz projekt "Zaželi", 10 pomoćnika u nastavi te dvije administratorice na EU projektima. Također ima i 20 aktivnih volontera.
Projekt „ZAŽELI - nova prilika za žene u ruralnom području provodi se kroz 18 mjeseci na području Oroslavja, Stubičkih Toplica, Donje i Gornje Stubice, Marije Bistrice i Bedenice. U sklopu projekta brine se za oko 140 starijih osoba. Drugi najveći EU projekt "KLIKOM DO KULTURE I UMJETNOSTI ZA MLADE" provodi se u partnerstvu s udrugom Arteco, a cilj projekta je uključiti 135 mladih kroz kreativno interaktivne online radionice.
U udruzi se provode radionice robotike te projekti Jednako obrazovanje za sve – pomoćnici u nastavi i Lokalni volonterski centar Orkas. Djelovanje udruge financirano je sredstvima Europskog socijalnog fonda, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Krapinsko-zagorske županije te Grada Oroslavja.
Također, organiziramo manifestacije Mjesec kazališta u Oroslavju i O'ROCK FEST.
Pridruži se i ti Udruzi mladih Feniks.
Možete li navesti nekoliko konkretnih rezultata volontiranja u lokalnoj zajednici unatrag nekoliko mjeseci?
Festivalom volonterizma u prosincu 2021. obilježili smo Međunarodni dan volontera i uručili smo nagrade za najvolontere, udruge, ustanove i volonterske akcije. U listopadu 2021. su se održavale radionice „Volontiranje na kvadrat" u vašoj školi, Osnovnoj školi Jakovlje i Srednjoj školi Oroslavje. U sklopu radionice učenici su upoznati s osnovnim pojmovima vezanim uz volontiranje, pravima i obvezama volontera te s važnošću, prednostima i dobrobitima volontiranja. Učenici su upoznati s primjerima dobre prakse, a samu praksu su nakon radionice mogli i primijeniti.
Održane su volonterske akcije uređenja vašega školskog dvorišta te Područne škole Krušljevo Selo.
Pamtite li kakvu šaljivu zgodu ili anegdotu u radu s ljudima?
Nemamo baš neku šaljivu anegdotu, ali često surađujemo s INA klubom volontera, zajedničkim snagama uredili smo školsko igralište kod Područne škole Krušljevo Selo i provodili smo projekt „Vranyczanyjevo jezero kao mjesto zdravog i aktivnog života“. U sklopu projekta provodile su se brojne aktivnosti, kao što je ekološka volonterska akcija čišćenja i uređenja okoliša jezera i šetnice, u sklopu koje je uklonjeno nisko raslinje oko jezera, posađene ruže i perunike oko jezera, označene biljne vrste, instalirano pet kućica za ptice, dva koša za otpad i četiri klupe ležaljke, a u kojoj je sudjelovao i INA Klub volontera. Ovim projektom stvorili smo ugodno mjesto za svakodnevni aktivni boravak na otvorenom, a želja nam je dodatno opremiti street workout park novim sadržajima za vježbanje na otvorenom te nastaviti daljnje uređenje šetnice i okoliša Vranyczanyjevog jezera, kako bi ono moglo poslužiti kao odredište za rekreaciju, edukaciju i odmor. U sklopu druge aktivnosti postavljene su četiri sprave za street workout odnosno vanjsko vježbanje te je na taj način napravljen prvi street workout park u Oroslavju. Jedna od projektnih aktivnosti bile su i edukativne radionice „Street workout „ i „Zdrav i aktivan život“ kojima se željelo ukazati na važnost bilo kakve tjelesne aktivnosti te prednostima aktivnog i sportskog načina života te rekreativnog načina provođenja slobodnog vremena. Osim edukativnih, održane su i dvije eko radionice, „Kako korisno iskoristiti otpad“ te „Važnost biljnog i životinjskog svijeta“ za učenike Osnovne škole Oroslavje, a sve s ciljem podizanja svijesti djece o okolišu i važnosti odgovornog postupanja s otpadom.
Često dolazite u našu školu. Zašto Vam je to važno?
Vaš škola nam je suradnik na projektu Lokalni volonterski centar „Orkas“ koji financira Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike i u sklopu tog projekta je uređivan okoliš škole te su održane radionice o volontiranju.
Također, u sklopu Festivala volonterizma Nagrada za najbolju provedenu volontersku akciju dodijeljena je Društvu Naša djeca Stubičke Toplice. Početkom godine provela se akcija “Djeca za djecu” kojoj je bio cilj prikupljanje paketića pomoći za djecu sa potresom pogođenog područja Sisačko - moslavačke županije. Prikupljeni su poklon paketi školskog pribora, sitnih potrepština te igračaka za djecu.
Kakav bi bio svijet bez volonterstva?
Bez volontera koji su spremni pomagati drugima, izlaziti u susret onima koji su u potrebi, nesebičnih i požrtvovnih ljudi svijet bi bio prazan. Uključite se u lokalno volontiranje u neku udrugu što bližu vašem mjestu stanovanja i učinite svijet boljim i ljepšim.
Tekst: Ema Nikolla, 5. b
Na fotografiji (privatna arhiva) je naša sugovornica sa svojim kućnim ljubimcem.
Fotografija niže (školska arhiva) predstavljanje Udruge u 7. a.
Našoj sugovornici poslali smo pitanja putem e-maila. Zahvaljujemo joj na vremenu i trudu.